"Na privatnom nivou uvek je bilo uspona i padova", ispričao je Đoković, prenosi "Punto de brejk".
"Uvek sam želeo da se ponašam prema njima sa mnogo poštovanja i prijateljski van terena, ali u početku nisam bio prihvaćen. Pre svega jer sam ja na teren izlazio sa željom da pobedim. Ne verujem da se to dopadalo ijednom od njih dvojice. Pogotovo jer je velika većina ostalih tenisera izlazila da igra protiv njih a ne da ih pobedi. Zbog takvog samopouzdanja možda su se oni malo distancirali. I ja sam to prihvatio. Razumeo sam poruku, bili smo rivali i ništa više. Ako smo iskreni, mnogo je teško biti prijatelj nekome na Turu. Ako se stalno borite za broj 1, dva ili tri… teško je očekivati zajedničke večere i porodična putovanja."
Dok su Federer i Nadal već završili profesionalne karijere, Đoković nastavlja borbu za vrh svetskog tenisa.
Uprkos razlikama, Nole ne krije želju da jednog dana ostane u kontaktu s njima.
"Ne znam šta oni misle, da li imaju istu želju, ali voleo bih da u budućnosti imamo dublji odnos. Sve zavisi gde će nas odneti život. Živimo na različitim mestima, ali verujem da tenis može da nas poveže u nekom trenutku. Voleo bih da imam nešto sa njima, da pričamo o stvarima koje su im smetale, koje su smetale celom svetu o meni. Voleo bih i da znam šta su razmišljali u raznim situacijama na terenu, o pritisku koji smo imali na našim leđima kada smo bili na vrhu sveta. Verujem da bismo u jednom opuštenom ambijentu mogli jednog dana da se otvorimo i razgovaramo. Bilo bi sjajno za sve, ali tako bismo poslali i odličnu poruku ljubiteljima tenisa i sporta. Kada bi videli nas trojicu zajedno."
Đoković je podelio i svoje viđenje o tome kakav utisak su Federer i Nadal ostavljali na druge tenisere.
"Rafa je bio impresivniji. Mada je tačno da je Rodžer imao neverovatnu auru. Pre meča sa njim pitao si se da li postoji način da neko bude elegantniji. Jednom sam video kako su Rafu pitali da li on svojim ritualima plaši protivnike. On je rekao da to nikada ne radi. Ali… ja nisam siguran. Bio je čuven po tome. Pripremamo se za meč, a on skače i trči po svlačionici. Želi da se oseti njegovo prisustvo. Fizički. Ovde sam. Trčim na sve strane, spreman sam za bitku. Bilo je to zastrašujuće za većinu tenisera i ako mi verujete, ako niste imali spreman plan za igru, šta da radite od početka, pojeo bih vas živog."
Na kraju, Đoković ističe koliko mu je značilo što je bio deo tog jedinstvenog teniskog rivalstva.
"Sada ih više ne viđam toliko, ali rivalitet koji smo imali biće večan. Ostaviće trag i nezaboravno nasleđe koji će zauvek trajati. Veoma sam ponosan što sam bio deo ove grupe. Rivalitet sa njima me je naučio mnogo više nego bilo šta drugo tokom karijere. Poslednji put kada sam razgovarao sa Rodžerom, pričali smo o porodicama."
ATP je objavio zvanični kalendar za 2027. godinu, a nova potvrda stigla je i za ono što smo već znali – ni Srbija (Beograd), ni Atina nemaju svoje mesto u rasporedu turnira u naredne dve godine.
Novak Đoković, 24-struki grend slem šampion, i Janik Siner našli su se u istoj polovini žreba za singl na Australijan openu, koji je objavljen u četvrtak.
Vaterpolo reprezentacija Srbije je u prvom kolu Evropskog prvenstva u Beogradu savladala selekciju Holandije tek posle boljeg izvođenja peteraca – 18:16.
Krilo reprezentacije Srbije Darko Đukić sada je jedan od iskusnijih igrača u nacionalnom timu, a pred Evropsko prvenstvo ima poruku za svoje mlade kolege.
U dvorištu olimpijskog šampiona ne pomaže ni kada dođete sa evropskim i svetskim oreolom, jer ako je Srbija rešena da pobedi najbolje - to će se i desiti.
Postoje igrači koji prođu kroz Beograd, "ostave" statistiku i odu. A postoje i oni koji, iako govore drugim jezikom i dolaze sa drugog kraja kontinenta, na parketu ostave i deo svoje duše. Jedan od njih je Davis Bertans.
Evropsko prvenstvo u Beogradu otvoreno je jasnom porukom branioca titule – Španija je stigla spremna da dominira i da nastavi niz medalja osvojenih na EP.
Direktor Olivije Fransoa smatra da gradski automobili nemaju realnu potrebu da idu brže od zakonskog ograničenja. Kako ističe, prosečna maksimalna dozvoljena brzina u Evropi iznosi oko 118 km/h.
Komentari 11
Pogledaj komentare Pošalji komentar