Istraživači smatraju da je najverovatnije reč o jednom od najranijih monumentalnih pisama na Iberijskom poluostrvu, ali nisu uspeli da dešifruju značenje simbola.
Ploča najverovatnije potiče iz gvozdenog doba, a jezik sadrži elemente španskog i grčkog jezika, kao i iberijskih, kanaanitskih i istočnoarapskih jezika. U pitanju su kulture koje su u to vreme bile aktivne na Iberijskom poluostrvu.
Ploča je dugačka metar i po i široka 85 centimetara, a veruje se da su sumboli urezani u nju između devetog i trećeg veka pre nove ere, prenosi
Antiquity.
Još 2002. godine pronašao ju je farmer koji je obrađivao svoju zemlju u Montoru, ali je tada bačena u stranu.
Dve godine kasnije, primetila su je dva šumara, koja su je odnela u Arheološki muzej u Montoru, gde je ostala narednih osam godina, piše
IB Times.
Garsija Sanhuan sa Univerziteta u Sevilji počeo je da ispituje ploču 2012. godine, i ubrzo otkrio da sadrži simbole koji potiču iz različitih jezika.
“Jedna od pretpostavki jeste da ih je urezao nepismen narod, na osnovu onoga što je video (a nije razumeo) u drugim kulturama. Moguće je da je natpis posledica kontakta iberijskih naroda sa pridošlicama, najverovatnije Feničanima, koji su tvorci prvog pisma”, rekao je Sanhuan.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 11
Pogledaj komentare