"Zbog ideologije SFRJ decenijama kasni film o Jasenovcu"
Istoričar Predrag Marković ocenjuje da je proklamovana ideologija socijalističke Jugoslavije, koja je sakrivala bratoubilački rat između jugoslovenskih naroda, jedan do razloga zbog kojih je decenijama kasnio film na temu stradanja nedužnih ljudi u Jasenovcu, kakav je "Dara iz Jasenovca".
Marković povodom lavine komentara na ovo ostvarenje Predraga Antonijevića od ideloških učitavanja - poricanja istorijske dokumenovanosti događaja u logoru koji su u filmu eksplicitno opisani, pa sve do polemike - zašto je film snimljen, primećuje da se namerno ili slučajno zaobilazi širi kontekt nastanka i emitovanja ovog filma.
"Treba imati u vidu da su filmovi o holokaustu novijeg datuma. Do osamdesetih godina prošlog veka nije postojao Memorijalni centar posvećen holokaustu u Vašingtonu. Jevrejima je trebalo nekoliko decenija da se suoče sa traumom holokausta. Reč je o mnogo širem fenomenu, nego što mi mislimo", kaže Marković za Tanjug.
On ističe da su posle Drugog svetskog rata čak i kod Jevreja spomenici bili borački, a civilne žrtve su otkrivene relativno kasno: šesdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka.
"Televizijska serija 'Holokaust' iz sedamsdesetih godina je pomogla da ljudi širom sveta, naročito na zapadu, imaju u svest o holokaustu", kaže Marković i dodaje da su spomenici u Jugoslaviji nakon Drugog svetskog rata takođe bili borački. Kako kaže, u knjizi Jelene Subotić "Spomenici u istočnoj Evropi", lepo je objašnjeno da su na spomenicima u Jugoslaviji najčešće pisalo "Ovde je okupator ubio antifašiste".
Marković u proklamovanoj ideologiji socijalističke Jugoslavije vidi razlog što smo 75 godina čekali na film o stradanju nedužnih ljudi u Jasenovcu.
"Na tim spomenicima niklim posle Drugog svetskog rata nije pisalo 'Ustaše su ubile...' Za ideologiju tog vremena je bilo veoma bolno podsećanje na bratoubilački rat. Tadašnje vlasti su govorile o okupatorima i nekolicini domaćih izdajnika. Bilo je teško prihvatiti da su suprostavljeni narodi vodili bratoubilački rat između sebe, ali i između samih sebe. Baš zato film o Jasenovcu nije snimljen ranije", kazao je Marković.
Prema njegovim rečima Hrvati su veoma specifičan narod jer su dali ogroman doprinos fašizmu, ali i antifašizmu.
"U vreme Drugog svetskog rata, hrvatski narod se raspolovio... Ignorisanje zlodela u Jasenovcu najviše šteti Hrvatima jer su na taj način odbacili svoje istinske heroje. Ti heroji nisu učestvovali u Domovinskom ratu devedesetih godina prošlog veka, već su izginuli na Sutjesci 1943. godine boreći se u jednicama Narodnooslobodilačke vojske. Da nije koketiranja sa ustaštvom, najveći praznik borbe u Hrvatskoj bila bi Bitka na Sutjesci", kazao je Marković.
Za njega nema dileme da Srbija mora agilnije da radi na osvetljavanju prošlosti našeg naroda, pa i zločina koje je u burnoj istoriji preživeo.
"Neki put to ispadne katastrofalno, a nekada je odlično, kao što je slučaj sa filmom "Dara iz Jasenovca". Istorijska verodostojnost filma je bez greške jer je savetnik na izradi scenarija bio Majkl Berenbaum, svetski poznat i cenjen proučavalac holokausta. O umetničkim dometima filma treba da govore profesionalci iz filmske industrije", kazao je Marković.
On veruje da bi dokumentarni filmovi i naučni skupovi u Jasenovcu imali daleko veći edukativni uticaj na širi deo stanovništva Srbije od celevočernjih igranih filmova.
"Siguran sam da je dokumentarni film o 'Jasenovcu' daleko lakše snimiti uz jasnu državnu podršku od celovečernjeg igranog filma. Naučni skupovi bi otkrili mnoge istine o tom jezivom logoru smrti", kazao je Marković.
Insistiranje na zakonskim rešenjima u Srbiji koja bi regulisala negiranje genocida u Jasenovcu Marković vidi kao mač sa dve oštrice.
"Neki ugledni jevrejski intelektualci poput Noama Čomskog bili su protiv zakona koji zabranjuje negiranje holokausta bez obzira što je takav zakon na snazi u većini evropskih zemalja. Moramo tu biti dosta oprezni kao država i društvo jer postoji mogućnost da Evropska komisija donese zakon o genocidu u Srebrenici."
Najavljena je realizacija niza filmova sa nacionalnom tematikom u Srbiji koji će se između ostalog baviti akcijom "Oluja" u Hrvatskoj, događanjima na karauli "Košare", zločinima u "Žutoj kući" na Kosovu i Metohiji... Marković napominje da je film "Dnevnik Diane Budisavljević" pravi primer ostvarenja koje komunicira sa svetom i komšijama u regionu.
"Reč je o ostvarenju koje nije konfrotirajuće, već veliča humanost i spasavanje", kazao je Marković.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će za dan i po biti položen kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog stadiona koji će, prema njegovim rečima, biti jedan od tri najlepša stadiona u Evropi.
Upravni odbor FK Partizan, koji je najavljen za ponedeljak i na kome je trebalo da se razgovara o statusu trenera Igora Duljaja, nije održan, ali prema informacijama Tanjuga nije odložen.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se narodu po povratku iz Njujorka gde je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se narodu po povratku iz Njujorka gde je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Šokantni snimci sa nadzornih kamera prikazuju kako dvojica naoružanih muškaraca ulaze u restoran i ubijaju bivšu takmičarku za Mis Ekvadora, Landi Paraga Gojburo.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 105
Pogledaj komentare