Moćna braća Kenedi godinama su bili ključni činioci u politici Sjedinjenih Američkih Država, ali svet možda nikada nije u potpunosti spoznao koliko su uticaja na njih imale njihove sestre.
Autor: Staša Rosić
Džozef i Rouz Kenedi imali su devetoro dece, od kojih pet kćerki. Budući da je u to vreme jednakost polova bila još u povoju, ne čudi činjenica da se o njihovom životu malo zna.
Naročito interesantna i tragična životna priča pratila je njihovu prvu ćerku Rouzmari.
Rouzmari Kenedi
Nije trebalo mnogo vremena da Kenedijevi primete kako njihova ćerkica rođena 13. septembra 1918. sporije puzi, govori i hoda od svoje braće. Vreme će pokazati i da ima teškoće u učenju, ali uprkos očiglednim intelektualnim ograničenjima, dugo je učestvovala u svim porodičnim aktivnostima.
U dnevniku koji je vodila kao tinejdžerka opisivala je ljude koje je sretala na koncertima i igrankama i posete Beloj kući. Zajedno sa majkom i sestrom Ketlin pridružila se ocu u Londonu za vreme njegovog mandata ambasadora SAD u Velikoj Britaniji.
Međutim, po povratku u Ameriku 1940. nešto se promenilo. Kako je pisala kasnije njena sestra Junis, “postala je veoma nervozna i teška”, a njeni napadi agresivnosti sve učestaliji.
Ni lobotomija koja joj je izvedena ’41. nije pomogla njenom komplikovanom mentalnom stanju. Štaviše, učinila ju je trajno nesposobnom da brine o sebi. Teška srca roditelji su je poslali u Školu za decu sa posebnim potrebama u Džefersonu (Viskonsin) gde je živela do smrti, 7. januara 2005.
Junis Kenedi
Možda bi Rouzmari bila u potpunosti zaboravljena da njeno ime nije proslavila sestra Junis. Rođena je 10. jula 1921. kao peto dete Kenedijevih. Pohađala je katoličku školu u Manastiru Svetog srca u Nortonu (Konektikat), a zatim na Menhetnvil koledžu stekla diplomu iz sociologije.
Ova sposobna žena je odmah posle diplomiranja služila u Odseku za specijalne vojne probleme pri Stejt Dipartmentu, a onda preuzela projekat maloletničke delinkvencije u Ministarstvu pravde.
Nedugo potom, udala se za Roberta Sardženta Šrajvera Mlađeg sa kojim je dobila petoro dece: Roberta Trećeg, Mariju (bivšu suprugu Arnolda Švarcenegera), Timotija, Marka i Entonija.
Čak je i preuzela je upravu nad Fondacijom “Džozef P. Kenedi” ustanovljenu 1946. u čast najstarijeg brata koji je poginuo u Drugom svetskom ratu.
Ciljevi Fondacije bili su sprečavanje mentalne retardacije i identifikovanje uzroka iste, kao i edukovanje stanovništva o ovoj pojavi. Kako bi osvestila stanovništvo o teškoćama koje je imala njena sestra Rouzmari, Junis je pokrenula kamp za ljude sa posebnim potrebama koji je kasnije prerastao u Paraolimpijske igre (prve su održane 1968. godine) i do smrti bila član njihovog Upravnog odbora.
Junis Šrajver dobila je niz odlikovanja zbog brige o osobama sa posebnim potrebama – odlikovanje “Legije časti”, “Medalju slobode”, nagradu “Meri Lasker”... Primila je počasnu diplomu Jejl univerziteta, Prinstona, Menhetnvila i Njutna.
Umrla je 11. avgusta 2009. u 88. godini života.
Sleva nadesno: Džon, Džin, Rouz, Džozef Senior, Patriša, Robert, Junis i Edvard (kleèi) snimljeni 1948. godine (Foto: John F. Kennedy Library Foundation)
Ketlin “Kik” Kenedi
Rođena je kao četvrto dete Kenedijevih 1920. godine.Posle boravka u Velikoj Britaniji vratila se u Sjedinjene Američke Države u vreme kad je Velika Britanija ušla u rat sa Nemačkom 1939.
Dok je studirala na koledžu na Floridi, volontirala je u Crvenom Krstu u Njujorku.Napustila je školu 1941. da bi počela da radi za dnevni list “Tajms Herald “ u Vašingtonu.
Posle tog iskustva, odlučila je da se vrati Crvenom Krstu i učestvuje u ratu, ovog puta u Londonu. Samo godinu dana bila je u braku sa Vilijamom “Bilijem” Kevendišom koji je zatim izgubio život u borbi.
Posle smrti muža kog je neobično volela, ostala je u Engleskoj, ali se na kratko vratila poslu volontera u Crvenom krstu.
Poginula je 13. maja 1948. u avionskoj neseći u Francuskoj. Sahranjena je u porodičnoj grobnici Kevendišovih u Engleskoj. Oktobra 1957. njeni roditelji, braća i sestre posvetili su joj zgradu Fakulteta fizičkog vaspitanja u Njujorku.
Patriša Kenedi
Rođena je 6. maja 1924. kao šesto dete Rouz i Džozefa Kenedija. Bila je odlična učenica, a naročito se isticala u matematici. U toku studiranja na Rouzmont koledžu u Pensilvaniji režirala je i glumila u nekoliko pozorišnih predstava.
Udala se 1954. za Pitera Loforda, engleskog glumca s kojim ju je upoznao brat Džon. Imali su četvoro dece: Kristofera, Sidni, Viktoriju i Robina, ali su se razveli 1965.
Pružala je neumornu podršku u kapanjama svoje braće. Tokom Džonove izborne trke za Kongres 1946. ona i njene sestre održavale su javne čajanke gde su razgovarale o Džonovom detinjstvu i njegovom učešću u Drugom svetskom ratu.
Smatra se da su upravo takva okupljanja doprinela da Džon pobedi, pa je i tokom kampanje za predsedničke izbore putovala je i držala govore o njemu. Preselila se sa decom u Njujork 1966. i tamo je bila aktivno uključena u gradsku umetničku scenu. Posvetila je vreme dobrotvornim akcijama i prikupljanju humanitarnih sredstava od prodaje umetnina.
Umrla je 17. septembra 2006. u 82. godini.
Džin En Kenedi
Osmo dete Kenedijevih rođeno je 20. februara 1928. u Bostonu i jedini je živi potomak Rouz i Džozefa.
Stekla je diplomu engleskog jezika na Menhetnvil koledžu i nedugo potom se udala za Stivena E. Smita, direktora u jednoj trgovačkoj kompaniji.
Muž joj je umro 1990. i iza sebe pored supruge ostavio četvoro dece: Stivena Mlađeg, Vilijama, Amandu i Kim.
Prva iskustva u politici imala je 1960. kada je putovala po celoj zemlji za vreme Džonove predsedničke kampanje. Postala je samostalna politička figura tek tri decenije kasnije, kada ju je predsednik Bil Klinton izabrao za ambasadora u Irskoj 1993.
Tokom svog petogodišnjeg mandata odigrala je ključnu ulogu u mirovnom procesu posle sukoba sa IRA.
Poznato je da je tada, kako bi demonstrirala svoje ekumenističke poglede, barem jednom primila pričešće u katedrali anglikanske crkve, iako je bila katoličke veroispovesti.
Ima brojne počasne diplome i veliki uticaj u dobrotovornim društvima širom SAD.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sedam godina nakon kupovine, kojoj su prethodile najmanje dve godine pregovora sa Sjedinjenim Državama, Poljska je objavila da je njen sistem protivvazdušne i raketne odbrane, zasnovan na američkom sistemu Patriot, dostigao punu operativnu spremnost.
Žičara sa oko 80 ljudi zaustavila se na planini Zahar Berkut u selu Volosjanka u Ukrajini i u toku je akcija spasavanja, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
Rat u Ukrajini – 1.403. dan. Komandanti trupa Centar i Istok obavestili su predsednika Vladimira Putina da su gradovi Dimitrov u DNR i Guljajpolje u Zaporoškoj oblasti pod kontrolom ruske vojske. Ukrajinci su ubrzo demantovali tu vest.
Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sedištem u toj zemlji, saopštili su danas italijanski tužioci.
Rat u Ukrajini – 1.404. dan. Predsednik SAD Donald Tramp i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastaće se danas na Floridi i razgovarati o predloženom mirovnom sporazumu od 20 tačaka.
U Autonomnoj Pokrajini Kosovo i Metohija održavaju se vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
Vicešampionka 4. sezone MasterChefa, Sanja Berić, otkriva u kakvim odnosima je bila sa Aleksandrom, koja je njena supermoć u kuhinji, ali i koji će trenutak pamtiti.
Devet osoba uhapšeno je u Italiji zbog sumnje da su finansirali pokret Hamas preko dobrotvornih organizacija sa sedištem u toj zemlji, saopštili su danas italijanski tužioci.
Rat u Ukrajini – 1.404. dan. Predsednik SAD Donald Tramp i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sastaće se danas na Floridi i razgovarati o predloženom mirovnom sporazumu od 20 tačaka.
U Autonomnoj Pokrajini Kosovo i Metohija održavaju se vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
Dogovoreno je lokalno primirje između Ukrajine i Rusije postignuto uz posredovanje Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), preela je Ukrajinska pravda.
Tomislav Tomašević se oglasio nakon što je Marko Perković Tompson na koncertu u Zagrebskoj areni pozvao na njegovo svrgavanje "na redovnim ili vanrednim izborima".
U najnovijem izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ističe se da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola na svetu, što znatno doprinosi prevremenoj smrtnosti i povredama.
Za mnoge je jutarnja šolja kafe prvi korak nakon buđenja, često čak i pre nego što doručkuju. Ipak, stalno se postavlja pitanje da li je ta navika zdrava i može li konzumiranje kafe na prazan stomak da izazove probleme.
Zima je tradicionalno vreme za namirnice poput kiselog kupusa i turšije, ali mnogi se godinama pitaju kakav uticaj ova vrsta hrane ima na naš ogranizam.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
U.S. President Donald Trump is planning several major announcements regarding Gaza in early January, but the next steps will depend on his Monday meeting at Mar-a-Lago with Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu, reports the American portal Axios.
US newspaper The Wall Street Journal published a series of reports suggesting that Trump, through his special envoy, found a “backdoor” route to Putin via a close aide of Russian president, who had been “chatting” with the Americans about a weight-loss drug.
Partizan basketball players are set to play a new EuroLeague match, with Maccabi Tel Aviv visiting Belgrade Arena for the 18th round of the EuroLeague.
Komentari 0
Pogledaj komentare