Marija Magdalena ipak nije bila žena lakog morala?

Istraživači su je sada opisali kao snažnu, nezavisnu ženu koja je duhovno i finansijski podržavala Isusa iz Nazareta. "Novi zavet" govori da je Isus Hrist isterao demone iz nje, a potom da ga je ona pratila na njegovom putu kroz Galileju, pre nego što je svedočila njegovom raspeću, a potom i vaskrsenju u Jerusalimu, koje 21. aprila obeležavaju katolici, a 28. aprila pravoslavci.

Vekovima se u zapadnom hrišćanstvu Marija Magdalena opisivala kao bivša prostitutka. Papa Grgur Veliki povezao je Mariju Magdalenu sa anonimnom grešnom ženom spomenutom u poglavlju pre nego što je uvedena u "Jevanđelje po Luki".

Tek 1969. godine Katolička crkva povukla je viševekovno označavanje Marije Magdalene kao takve, navodeći da se razlikuje od spomenute grešne žene. Pravoslavni hrišćani je nikada nisu prikazivali kao prostitutku.

Papa Franja učinio je najveći korak da rehabilituje sliku Marije Magdalene proglašavajući veliki praznik u njenu čast 22. juna. Njegovim dekretom iz 2016. godine žena koja je prva proglasila Isusovo vaskrsnuće bila je u rangu sa liturgijskim slavljenjem muških apostola.

"Time je ustanovio apsolutnu ravnopravnost Marije Magdalene sa apostolima, nešto što nikada ranije nije učinjeno i što je tačka bez povratka za žene u crkvi“, rekla je Luseta Skarafija, urednica ženskog časopisa Vatikana.

Marija Magdalena potiče iz razvijenog ribarskog sela Magdala, na obali mora u oblasti Galileje. Tokom poslednjih decenija ovo područje je intenzivno istraživano. Moderni naučnici tako su usvojili gledište da je ona bila jedan od najvernijih sledbenika Isusa Hrista, da ga je pratila do kraja, što nisu učinili njegovi najprivrženiji apostoli.

"Istorijska tradicija nam govori da je ona bila prostitutka iz Magdale. Reanalizirajući reputaciju koju je imala možemo da vidimo da je ona verovatno bila žena odličnog socijalnog statusa, iz više klase, žena od položaja, koja je pratila Isusa, kao što možemo da vidimo u Jevanđelju po Luki (8:2), pomažući njega i njegove učenike", kaže Dženifer Ristin, direktorka Magdalena Instituta u Magdali.

Lik Marije Magdalene, kako objašnjava kardinal Đanfranko Ravasi, vatikanski ministar kulture, seksualizovan je vekovima kroz istoriju umetnosti, što nije tako u jevanđeljima. On dodaje i da se ona često predstavlja i kao Isusova žena.

"Važno je pronaći pravo lice Marije Magdalene, koja je žena koja simbolizuje značaj ženske figure na strani Hrista", objasnio je on.

U zapadnoj kulturi lik Marije Magdalene često se seksualizuje, kao na primer u mjuziklu "Isus Hrist Superstar" ili, pak, u knjizi "Da Vinčijev kod". Međutim, sve je više pomaka da se ta slika preokrene, kao što je slučaj sa novim filmom o životu Marije Magdalene sa Runi Marom u naslovnoj ulozi.

Film je već imao premijeru u Evropi i Australiji, dok je američka premijera obustavljena zbog optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina, na osnovu kojih je stvoren pokret "Ja takođe" (#MeToo).

Dženifer Ristin zaključuje da ovaj podatak o Mariji Magdaleni šalje glasnu poruku ženama danas i da žrtvovanje i snaga žena mogu da imaju efekte kroz vekove.