100 godina od Musolinijeve vlasti; novi strahovi se rađaju: Da li se fašizam vraća u Italiju?

Belo mramorno poprsje "Il Ducea" (vođe) krasi kriptu porodične kapelice na groblju u severoistočnom gradu gde je Musolini rođen, a njegov sarkofag omotan je italijanskom trobojnicom.

"Nećemo te nikada zaboraviti", zapisao je jedan posetilac u Zlatnu knjigu, dok drugi obećava uskrsnuće Musolinijevih ideja: "Ponovo ćemo se roditi!", i "Vratićemo se!"

Musolini pre i posle pakta s Hitlerom

Foto: Profimedia/Farabola/Leemage

Mladi posetilac obrijane glave, vidno uzbuđen, jednom je rukom obrisao nadgrobnu ploču, a drugom salutirao u fašistički pozdrav čoveku kog naziva "ocem domovine". Neki zauzimaju kritičniji pristup prema zaostavštini Musolinija koji je preuzeo vlast nakon takozvanog "marša na Rim" u oktobru 1922., da bi 1925. uveo diktaturu koja je potrajala do 1943.

"Musolini je bio veliki državnik. Doneo je zakon o radu i socijalnu zaštitu. No pogrešio je sklapajući pakt s Hitlerom i prihvaćajući sramotne rasne zakone", kaže 42-godišnja službenica Fabijana di Karlo koja je u Predapio doputovala s ćerkom.

Njeno stajalište tipično je za brojne Italijane koji pozitivno vrednuju Musolinijevu politiku pre sklapanja saveza s nacistima i ulaska u Drugi svetski rat. Anketa ISPSOS-a sprovedena prošle godine pokazala je da 66 odsto Italijana u dobi od 16 do 25 godina smatra da je fašistički režim bio "diktatura i osuđuju ga, ali priznaju i neke koristi".

'Nema mesta nostalgiji za fašizmom...'

Foto: Profimedia

Stogodišnjica dolaska Musolinija na vlast prilika je za preispitivanje ostavštine fašizma zbog sve veće popularnosti Đorđije Meloni, čelnice Italijanske braće koja će verovatno postati nova premijerka Italije. Njena stranka izrasla je iz Socijalnog pokreta (MSI), a osnovali su ga Musolinijeve pristalice nakon njegove smrti u aprilu 1945. Mnogi birači u Predapiju kažu da će glasati za Đorđiju Meloni pa tako i Fabijana di Karlo koja smatra da su Italijanska braća "inteligentna i kompetentna" stranka i nada se da će s njome Italija dobiti prvu premijerku u istoriji.

Meloni insistira da u njenoj stranci koja ima euroskeptični, nacionalistički hršćanski program "nema mesta nostalgiji za fašizmom". Međutim, ipak odbacuje pozive da iz stranačkog loga ukloni plamen u bojama italijanske zastave koji je preuzet iz loga neofašističke MSI. Njeni izgledi za dolazak na vlast su veliki što budi zabrinutost širom Evrope. Ankete predviđaju da će dobiti 24 odsto glasova u koaliciji desnog centra koja bi zajedno, prema anketama, trebalo ostvariti 47 odsto.

... a ni pretnje povratka na istorijski fašizam

"Mislim da nema nikakve pretnje povratka na istorijski fašizam", kaže Đijanfranko Miro Gori, lokalni lider Nacionalnog saveza italijanskih partizana.

"No moguća je autoritarnost i ograničenje sloboda, na primer medijskih sloboda", smatra.

Međutim, 39-godišnji Ivano, obožavatelj Musolinija koji radi u vinogradu Ćuneo na severozapadu Italije i došao je posetiti Predapio, uveren je da se Italija nema čega da se boji u slučaju da pobedi Meloni.

"Ona nije fašistkinja. Ona je za savez Evrope i Amerike i protiv Putina".

Svake godine više od 70.000 posetilaca obiđe Musolinijev grob pa je takav interes prirodno popraćen turističkom delatnošću. Brojne trgovine nude neofašističke suvenire poput "antikomunističkih narukvica", svastika i boca vina s etiketama s Duceovim likom. Prodaju i postere s porukama "Italija Italijanima", čak i "Fašistički priručnik". Điovana i Alesandro, par u četrdesetima iz Milana kupio je za uspomenu Musolinijev kalendar.

"Nadamo se da će pobijediti Meloni. Ona će nametnuti poštovanje reda i sigurnost", prognozira Alesandro.

Blizu kuće u kojoj je Musolini rođen i gdje je njegov otac imao kovačnicu, postavljena je izložba o Musolinijevu pohodu na Rim koja posetioce upoznaje s mračnom istorijom fašizma. Među 170 eksponata posuđenih iz privatnih zbirki su uniforme, sablje, vatreno oružje i požutele fotografije koje dokumentuju akcije Musolinijevih crnokošuljaša, njihove veze s Katoličkom Crkvom i industrijom.

"To je kulturni događaj koji nas na objektivan, dokumentovan način, poziva da razmislimo što je bio pohod na Rim. To nije apologija fašizma", rekao je Franko d'Emilio, jedan od kustosa izložbe.

Cilj je "učiniti Predapio poznatim po onome što on jeste, italijanska prestolnica istorije fašizma", komentariše Frančesco Minutilo, nekadašnji lider Italijanske braće.