Ovaj biomedicinski gerontolog i glavni naučnik neporfitne fondacije za istraživanje dugovečnosti (SENS), sa sedištem u Kaliforniji, smatra da će već za njegovog života lekari raspolagati svim neophodnim sredstvima za "lečenje" starenja.
"Šanse su 50:50 da se, u narednih 25 godina, starenje dovede do odlučujućeg nivoa medicinske kontrole", kazao je De Grej.
"Ljudi će uskoro ići lekaru na redovna 'održavanja', što će podrazumevati terapije s matičnim ćelijama, genske terapije, stimulacije imunog sistema i druge moderne medicinske tehnike", istakao je on.
Cilj je preventivna gerijatrija, tj. periodični odlasci na popravku molekularnih i ćelijskih oštećenja pre nego što dosegnu patogenski nivo.
Koliko dugo i brzo će životni vek moći da se produži u budućnosti još predstavlja nepoznanicu, ali je trend jasan, smatra De Grej.
Sada se svake godine dodaje u proseku tri meseca na dužinu životnog veka, a stručnjaci procenjuju da bi do 2030. u svetu moglo biti milijardu stogodišnjaka.
Dosad je najstarija osoba na svetu živela 122 godine, a u Japanu je 2010. bilo više od 44.000 stogodišnjaka.
Za neke ideja života koji traje 1000 godina i nije tako privlačna, jer ona podrazumeva i gomile starih ljudi koji su nesposobni za normalni život. Ali dr De Grej kaže da to nije njegov primarni cilj, već suzbijanje bolesti koje starost donosi. "Nije poenta održavati u životu stare, bolesne ljude. Treba sprečiti te bolesti, a to ćemo uraditi određenim terapijama na kojima trenutno radimo. Duži život će značiti i bolje zdravlje.”
De Grej je štetu uzrokovanu starenjem podelio na 7 kategorija koje se razvojem nauke mogu sprečiti. Za neke kategorije oni još uvek nemaju odgovor, ali su za neke na pragu velikih otkrića. "Ćelijska terapija je vrlo važna. Ona je dizajnirana da preokrene jednu vrstu oštećenja. Na primer, umiranje ćelija se ne treba automatski zamenjivati novom ćelijom. Ovaj tretman već prolazi kroz kliničko ispitivanje na ljudima,” kaže on.
Kardiovaskularna oboljenja su najveći problem kada se radi o bolestima koja su posledica starenja. Ova oboljenja uzrokuju srčane napade, šlogove i infarkte, ali doprinose i nakupljanju “molekularnog smeća” (kako ga dr De Grej naziva) – a to su nusprodukti metaboličkih procesa u telu koje ono nije u stanju da eliminiše.
"Molekularno smeće se nakuplja unutar ćelija i vremenom sprečava njihov rad,” kaže dr De Grej. On sa svojim kolegama trenutno radi na identifikovanju enzima kod drugih vrsta koji će čistiti ćelije.
"Ako bismo uspeli to da primenimo u nekim modifikovanim oblicima holesterola koji se skuplja u ćelijama arterijskog zida, sprečili bismo i nastanak kardiovaskularnih oboljenja,” rekao je on.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 49
Pogledaj komentare