U izveštaju Hinkston grupe (reč je o međunarodnom konzorcijumu naučnika koji se između ostalog bavi vezom između genetike i etike), navodi se da je genetski kod rane faze embriona “od izuzetnog značaja” za istraživanje u cilju eliminisanja potencijalnih bolesti.
Pre svega se misli na one bolesti koje nasleđujemo od roditelja. U izveštaju se još navodi da još uvek nije moralno prihvatljivo da se rađaju geneteski modifikovane bebe, ali da bi se uz određene uslove to moglo promeniti u budućnosti.
Hinkston grupa je imala sastanak povodom izuzetnih dostignuća na polju genetike. Otkrivena je paleta novih tehnika koje kombinuju takozvano “satelitsko navođenje molekula” kada je u pitanju njiihov put u naš DNK, a sve to uz par “molekularnih makaza” koji će ih iseći tačno onda kada dođe vreme za to.
Ovaj proces otvara mnoga vrata, ali u osnovi znači da bi geneteski modifikovane bebe mogle postati realnost.
Početkom godine, tim naučnika sa kineskog univerziteta San Jat-sen, došao je do otkrića da bi greške u našem DNK koje dovode do krvnih poremećaja mogle biti korigovane embrionima koji se nalaze u ranoj fazi.
To bi značilo da ćemo možda u budućnosti biti u stanju da sprečimo rađanje dece koja bi zbog gena njihovih roditelja bila izložena riziku da u nekom periodu života obole od raka. Ovo bi mogao biti ogroman korak u genetskoj terapiji.
Lekari su ovu tehniku već primenili kod dece koja su rođenja bez imunog sistema. Iako su simptomi bili unapređeni, u nekim slučajevima deca su ipak obolela od raka. Ono što je sigurno, to je da će se u budućnosti raditi na tome da promena našeg genetskog koda prođe gotovo bez ikakvih nuspojava.
Imajući u vidu to da se ove promene neće preneti na sledeću generaciju, već samo na osobu na kojoj se primenjuju, čini ih još manje kontroverznim.
Ipak, trenutno se u svetu vode debate da li je moralno vršiti genetske modifikacije embriona ili ih treba zabraniti.
Zaključak Hinkston grupe u Mančesteru je da je ova tehnika do sada pokazala odlične rezultate i da bismo odluku o ovom pitanju morali doneti što pre.
“Verujemo da ova tehnologija ima ogroman potencijal i da moramo u skorijoj budućnosti doneti odluku kakve konkretno poteze ćemo praviti”
Za razliku od Britanaca, njihove američke kolege sa Nacionalnog zdravstvenog instituta, odbijaju da finansiraju bilo kakvo editovanje embriona.
“Ovo je pitanje o kome smo debatovali godinama i čvrsto smo uvereni da je to linija koju ne bismo smeli da pređemo” rekao je dr Frensis Kolins, predsednik ovog instituta.
Imajući u vidu podeljenost naučnika širom sveta, odnosno dobre i loše strane modifikovanja ljudskih gena, nema sumnje da će se o ovom pitanju u zdravstvenim krugovima, u bliskoj budućnosti tek debatovati.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 16
Pogledaj komentare