Prisustvo na Olimpijskim igrama: 13 puta (1900-1908, 1920, 1972-2008) Discipline: pojedinačno i ekipno, u muškoj i ženskoj konkurenciji. Najuspešniji takmičari: Hubert Van Inis, Belgija (6-3-0, 1900-1920), Kim So-Njung, Južna Koreja (4-1-1, 1988-2000), Jun Mi-Đin, Južna Koreja (3-0-0, 2000-2004) Srbija/Jugoslavija i streličarstvo: Montreal 1976 – Bojan Postružnik, 9. mesto, Moskva 1980 – Zoran Matković, 11. mesto
Osnovna pravila: Na OI učestvuje po 64 takmičara u obe konkurencije. Oni sa udaljenosti od 70 metara (60m za žene) olimpijskim lukom gađaju metu prečnika 122cm, podeljenu na deset koncentričnih krugova, čija vrednost od centra opada od 10 do 1, a promašaj mete donosi nulu. Prva faza takmičenja odvija se u 12 krugova od po šest hitaca, posle čega 32 najbolja odlaze dalje u eliminacije. Eliliminacije najpre imaju 6 serija po 3 hica, a zatim 4 serije po 3 hica, da bi finalnu seriju takmičari gađali hitac za hitac.
Od 1972. do 1984. Olimpijski turniri organizovani su ispucavanjem po dva „FITA kruga“ (FITA je međunarodna streličarska federacija). FITA krug je takmičenje u okviru kojeg se ispucava po 36 strela (6x6) sa četiri razdaljine (ukupno 144 u krugu). Kod muškaraca razdaljine su 90, 70, 50 i 30 metara, a kod žena 70, 60, 50 i 30 metara. Sa dve veće daljine prečnik mete je 122cm, a sa dve manje 80cm.
Istorija sporta Luk i strela bitno su oružje čoveka još u praistoriji, a organizovano se koriste od V milenijuma pre nove ere u Egiptu. Jednostavna koncepcija i dostupnost neophodnih materijala učinili su ih raširenim oružjem u starom veku. Naročito uspešni u upotrebi bili su ljudi u Aziji, a među Evropljanima isticali su se Velšani. Prvi klub osnovan je 1381. u Briselu, i još uvek postoji. Ulaskom u novo doba i pojavom vatrenog oružja luk i strela gube značaj u vojnoj doktrini i već od XVII veka streličarstvo postaje sport (mada i danas mnogi ljudi sportski love na taj način širom sveta).
Streličarstvo je od 1900. olimpijski sport, ali je velike probleme izazivao veliki broj različitih pravila, koja je po pravilu određivao domaćin Igara. Jedanaest godina pošto je streličarstvo skinuto sa olimpijskog programa u Poljskoj je organizovana FITA, međunarodna federacija, čiji glavni zadatak je bio da standardizuje pravila. Kada je u tome uspela, FITA je 1972. izdejstvovala povratak streličara na OI. Svetska prvenstva organizuju se od 1931, najpre svake, a već pola veka svake druge godine. Od 1995. uz gađanje olimpijskim lukom (recurve), uvedeno je i gađanje složenim lukom (compound bow).
Olimpijska istorija Streličarstvo je kao olimpijski sport debitovalo 1900. u Parizu, kada su učestvovala ukupno 153 predstavnika Francuske, Belgije i Holandije, od kojih je samo 17 zabeleženo imenom i prezimenom. Zvanična olimpijska istorija priznaje šest disciplina održanih u Parizu, ali je pored njih takmičenje održano u najmanje još osam disciplina. Već na prvim igrama pojavio se i prvi heroj Hubert van Inis (Belgija), koji će vladati tim sportom dve decenije. Na sledećim igrama u Sent Luisu takmičili su se samo Amerikanci, a zaključno sa Antverpenom 1920. godine samo su se još Britanci priključili takmičenjima.
Usledile su 52 godine pauze, pre nego što su se u Minhenu streličari vratili na scenu. Kada se to dogodilo, sport je bio mnogo rašireniji (27 nacija), a broj disciplina smanjen na dve – muško i žensko gađanje od po dva FITA kruga. Format se neće menjati sve do 1984, kada se dogodila ključna novost: tinejdžerka Seo Hjang-Sun osvojila je zlato u ženskoj konkurenciji i najavila seriju uspeha Južnokorejki, neopobedivih u naredne dve decenije. Od Seula uvedena su i ekipna takmičenja u obe konkurencije, pa se do danas dodeljuju četiri seta medalja u streličarstvu. Takođe, u pojedinačnom takmičenju prvi krug je zadržan kao obavezan, dok je drugi podeljen na četvrtine (po 9 hitaca sa svake daljine), posle kojih ispadaju najslabiji. Već u Barseloni dogodile su se nove promene – umesto 4 daljine sve strele šalju se sa 70 metara; posle prvog kruga najbolja 32 ulaze u Olimpijski turnir, klasični eliminacioni sistem 1 na 1, sve do polufinala, kada poraženi gađaju za treće mesto. Rezultati iz prvog kruga određuju timske rezultate. U Atlanti je ukupni broj učesnika u svakoj konkurenciji standardizovan na po 64, broj hitaca u prvoj fazi prepolovljen na 72. Slede eliminacije sa po 18, pa po 12 hitaca. Takav sistem zadržan je i do danas.
Najuspešnije nacije Na dosadašnjih 13 turnira učestvovali su predstavnici 83 nacije, među kojima je bila i Jugoslavija, sa po jednim predstavnikom 1976. i 1980. godine. Medalje je osvajalo 20 nacija, ali se četiri izdvajaju – SAD, Južna Koreja, Belgija i Francuska. Amerikanci su prednost napravili u Sent Luisu, kada su bez strane konkurenciji izborili svih 17 medalja, ali su i u prvoj deceniji po povratku streličarstva na OI bili dominantni. Korejci su u svetskom vrhu u poslednje tri decenije, a žene iz te zemlje osvojile su sva zlata, pojedinačna ili ekipna, još od 1984. Belgija je svojih 20 medalja osvojila do 1920, a Francuzima je posle te godine pripala samo 1 medalja (naspram 21 do tada).
Streličarstvo u Srbiji: Luk i strela korišćeni su u Srbiji još u srednjem veku, a zabeleženo je da je Stefan Lazarević ispod Kalemegdana održavao turnire na početku XV veka. Streličarski savez Jugoslavije postao je član FITA 1965. godine, a SS Srbije nasledio je to članstvo. U Srbiji deluje 15 streličarskih klubova, a ove godine organizovano je 16 turnira. Problem u širenju ovog sporta predstavlja veoma skupa oprema, ali i zakon, koji propisuje da je sportski luk oružje.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Ambasador Litvanije u Švedskoj, bivši šef litvanskog ministarstva spoljnih poslova Linas Linkevičijus, nagovestio je na društvenoj mreži Iks da Krimski most opet može biti meta napada.
Ambasador Litvanije u Švedskoj, bivši šef litvanskog ministarstva spoljnih poslova Linas Linkevičijus, nagovestio je na društvenoj mreži Iks da Krimski most opet može biti meta napada.
Situacija na ratištu kod Donjecka se poslednjih dana zaoštrila, a ruske snage su uspele da potisnu Ukrajince i ugroze prvu liniju odbrane na istočnom delu fronta.
Bajden je iskoristio događaj kako bi ismevao republikanskog rivala Donalda Trumpa zbog nezrelosti, a našalio se i na račun vlastite poodmakle dobi i pred novinarima u Vašingtonu.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 12
Pogledaj komentare