Interesovanje za Atlantidu traje još od antičkih vremena, ali se posle nekoliko decenija zatišja ovo mitsko ostrvo – koje je navodno potonulo pre 12.000 godina i koje malo-malo pa neko otkrije u raznim delovima sveta – vraća na velika vrata.
Atlantidu su nedavno "otkrili" Britanci, tačnije televizija BBC u najnovijoj seriji koja je privukla šest miliona ljudi, što garantuje novi talas zanimanja, verovatno veći nego ikad ranije, piše Novi magazin.
O Atlantidi je prvi pisao Platon, ali je tek sa pronalaskom Novog sveta interesovanje postalo ozbiljnije, a u poslednja dva veka za njom se i intenzivno traga. Mit je, međutim, tumačio kako ko stigne, pa se lokacija koju je Platon prilično precizno opisao prilagođavala mašti istraživača.
Maja ove godine japanski naučnici otkrili su Atlantidu nedaleko od obala Rio de Žaneira i nazvali je "brazilskom", kako bi se razlikovala od desetina drugih, a nakon nje se pojavila i jedna kod Portugala. Pre dve godine novine su bile pune naslova "Atlantida nađena u Španiji", i to tek pošto je nađena u Škotskoj, a 2004. i kod Kipra.
Mnogi su na snimku dna okeana na Gugl Earthu 2009. kod Kanarskih ostrva videli dobro organizovane ulice Atlantide, ali se kasnije ispostavilo da je u pitanju bilo preklapanje snimaka. Potraga je često prelazila granice Mediterana i Atlantika i proširila se na čitav svet.
Kraj ledenog doba
Zainteresovani za Atlantidu kroz istoriju uglavnom su bili pisci, pseudonaučnici, mistici i pustolovi, pa su nedostajala ozbiljna istraživanja koja bi priču vratila u okvire nauke i odgovorila na pitanja da li je nekada davno zaista moglo postojati ogromno ostrvo koje je potonulo zbog cunamija ili erupcije vulkana i da li je moguće da je u tom trenutku na Zemlji živela civilizacija toliko naprednija od drugih.
Nestanak ostrva iz legende poklapa se sa krajem poslednjeg ledenog doba, kada je čovek tek izašao iz pećina, počeo da se bavi poljoprivredom i gaji hranu, a prema Platonovom opisu ispada da je Atlantida bila ekonomski i kulturno razvijeno društvo daleko ispred svog vremena – u njoj je vladalo bronzano doba u koje će Evropa ući tek hiljadama godina kasnije.
Prvi i jedini drevni izvor o postojanju Atlantide su Platonovi dijalozi "Timaj" i "Kritija" iz 360. godine pre nove ere, u kojima se pominje čudesno carstvo koje je postojalo negde do 9600. godine p.n.e. i onda nestalo u okeanu. Priča o Atlantidi prenosila se puna dva veka sa kolena na koleno u Platonovoj porodici, a potekla je navodno od atinskog zakonodavca i jednog od sedam grčkih mudraca Solona, inače Platonovog pretka. Solon, koji je živeo u 6. veku p.n.e., o potonulom ostrvu čuo je od egipatskih sveštenika dok je boravio u tadašnjoj prestonici Saisu:
"Ta sila došla je sa Atlantika, jer u to vreme Atlantik beše prohodan. Tamo je ležalo ostrvo ispred tesnaca koji zovete Herkulovim stubovima. Ostrvo je bilo veće od Libije i Azije zajedno i nalazilo se na putu do drugih ostrva, preko kojih ste mogli doći do kontinenta na drugoj strani koji je okruživao pravi okean; jer ovo more unutar Herkulovog tesnaca samo je luka sa uskim prolazom, a to drugo je pravo more i zemlja oko njega može se istinski nazvati kontinentom."
Platon opisuje veličinu i daje veoma preciznu lokaciju ostrva: bilo je veće od severozapadne Afrike i Male Azije zajedno i nalazilo se u Atlantiku, "istinskom moru" izvan Gibraltarskog moreuza (Herkulovih stubova), a ne u "običnoj luci" – Sredozemnom moru. Kontinent koji se nalazio na drugoj strani je Amerika.
Postepeno otapanje
Prema Platonu, Atlantida je ratovala sa Atinom i doživela poraz. Nakon toga su prirodne katastrofe pogodile taj deo sveta, a Atlantida je počela da tone.
"Posle počeše razorni zemljotresi i poplave i u jednom danu i noći sa kišama vaši (grčki) ratnici propadoše u zemlju, a ostrvo Atlantida na isti način nestade i propade u more. I to je razlog zašto je more u tim delovima neprohodno i nepristupačno, jer postoji toliko površinskog mulja, a sve je to nastalo sleganjem ostrva", ispričali su sveštenici Solonu.
Atlantida, dakle, nije odmah potonula, već se to zbivalo postepeno, jer od Platona saznajemo da je i u Solonovo i u njegovo vreme okean na tom mestu bio neprohodan.
Mnogi su smatrali da je Platon kroz legendu o Atlantidi jednostavno želeo da iznese svoje političke stavove o uređenju idealne države, a usput i da veliča Atinjane, koji su navodno porazili jednu takvu velesilu. Drugi veruju da je čuveni filozof bio razočaran atinskom vojnom ekspanzijom, pa je želeo sunarodnicima da pošalje poruku dokle dovode takve ambicije i pohlepa. Zna se da Aristotel uopšte nije verovao da u priči ima zrna istine i sve do 18. veka o Atlantidi se govorilo uglavnom kao o Platonovom mitu.
Knjiga američkog kongresmena i naučnika-amatera Ignasijusa Donelija s kraja 19. veka "Prepotopski svet" preokrenula je pogled na stvari. Doneli se smatra ocem moderne atlantologije, a njegova slika Atlantide, zasnovana na Platonu, prihvaćena je i danas: civilizacija daleko ispred svog vremena i pravi rajski vrt u kojem su svi složno i srećno živeli. Gradovi Atlantide bili su napredni, zgrade velelepne, stanovništvo brojno i uspešno. Bio je to ekonomski i kulturno razvijen svet, koji je osvajao sve oko sebe. Bogovi Grka, Feničana, Skandinavaca i Indusa u stvari su kraljevi i kraljice Atlantide kojima su dodata natprirodna svojstva. Prva kolonija Atlantide bila je Egipat, a obožavanje Sunca u ovoj zemlji, kao i u Peruu, potiče sa iščezlog kontinenta, gde je vrhovno božanstvo bilo Sunce. Feničani i Maje pozajmili su alfabet od Atlantiđana.
Posle Donelijevog "Pretpotopskog sveta" o ovome su napisane desetine hiljada knjiga, a ostrvom su se bavili filozofi i pisci od Frensisa Bejkona do Eriha fon Denikena ili Žila Verna, u čijem klasiku "Dvadeset hiljada milja pod morem" kapetan Nemo pronalazi Atlantidu, koja se jednom davno prostirala od Amerike do Afrike, dok je nije uništio vulkan, ali i razni mistici i okultisti. Napredna i izgubljena civilizacija poslužila je kao inspiracija i za Teozofsko društvo i pokret Nju ejdž. Nalazili su je širom sveta, pa je postala "ostrvo u oblacima koje se može videti bilo gde očima vere", kako je to opisao američki prevodilac Platona Bendžamin Džovet. Prema jednoj od teorija, Atlantida je u stvari bila ostrvo Spartel u Gibraltaru, koje je potonulo pre 11.000 godina. Neki smatraju i da je popularno grčko ostrvo Santorini nekada bilo deo Atlantide.
Sedamdesetih je povezana sa drugom legendom: Čarls Berlic je napisao bestseler u kojem tvrdi da se Atlantida nalazila u Bermudskom trouglu, te da je svojom čuvenom "energijom kristala" potapala brodove i rušila avione, odvlačeći ih na dno mora.
Ovakva literatura uglavnom je dodatno potapala mitsko ostrvo i odvraćala naučnike da se posvete ozbiljnijim istraživanjima, pa Atlantida do daljeg ipak ostaje mesto koje postoji samo u mašti, knjigama i u televizijskim serijama.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Oružje, koje je Zapad poslao Ukrajini, već je preplavilo crno tržište, a to će dovesti do katastrofalnih posledica po Evropu, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da će tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga biti potpisano više od 29 sporazuma o saradnji i najavio veliku investiciju jednoj veoma perpsekivnoj oblasti o kojoj će biti više reči tokom sutrašnjeg dana.
Oružje, koje je Zapad poslao Ukrajini, već je preplavilo crno tržište, a to će dovesti do katastrofalnih posledica po Evropu, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Izraelsko zauzimanje prelaza Rafa u južnom Pojasu Gaze opasna je eksalacija koja ugrožava živote stotine hiljada raseljenih civila u Rafi, kao i na objekte pod zaštitom međunarodnog prava, saopštila je danas palestinska militantna grupa Hamas.
Porno glumica Stormi Danijels rekla je danas, tokom svedočenja pred sudom u Njujorku protiv bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa u slučaju prevare, da je Trampa posetila u njegovom penthausu, gde su stupili u seksualni odnos.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 10
Pogledaj komentare