Turizam u BiH: Ratni imidž blijedi

Bez obzira na predrasude koje vjerovatno postoje i u BiH, ova zemlja u svijetu više nema ratni imidž. Ovo je, nakon nedavne posjete BiH, izjavio glavni sekretar Svjetske turističke organizacije pri UN-u Taleb Rifai. Dodao je kako turistički resursi u BiH postoje, ali i da su još uvijek premalo poznati ljudima van BiH.

„Svijet se ne budi svakog dana s pitanjem što se desilo Bosni i Hercegovini. Oni trebaju da vide pozitivne priče koje dolaze iz vaše zemlje. Ja nisam ovdje slučajno, već zato što vjerujem da ova zemlja puno obećava“, kazao je Rifai.

Kako resurse koje BiH ima učiniti privlačnim za turiste? Federalni mnistar turizama i okoliša Nevenko Herceg priznaje kako se stvari ne mogu suštinski promijeniti bez jedinstvene državne strategije. Turizam traži pravnu i političku stabilnost, što BiH za sada ne može ponuditi, dodaje Herceg.

„Nadamo se da će naredne ustavne promjene upravo i turizam dimenzionrati, kao što smo u prošlom vremenu imali i sa obranom i nizom drugih resora. Naši pozitivni učinci koje smo imali u zadnjih 10 godina, svake godine oni su bili jednocifreni ili dvocifreni, bi mogli biti puno veći da imamo na razini države jedinstvenu strategiju“, kaže Herceg.

Nakon rata turizam u BiH se razvija stihijski, neplanski i neorganizovano. Tek ove godine BiH je dobila razvojnu strategiju turizma, odnosno odvojene tri strategije za FBiH, RS i Brčko Distrikt.

S obzirom na dejtonsku podjelu zemlje u kojoj je turizam prepušten entitetima, jedinstvena zakonska regulativa na nivou države ne može postajati, kaže za naš radio i Goran Brčkalović, iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

„Ogromna je razlika, recimo, hotela sa tri zvjezdice u RS , u Federaciji i u Distriktu Brčko. Svi primjenjuju svoje, nastupa se pojedinačno. Na sajmu u Beogradu je nastupila RS, nije nastupila Federacija. Ili obrnuto - u Berlinu je nastupila Federacija“, kaže Brčkalović.

Turizam 'na crno'

Prema podacima Komore, turizam Bosne i Hercegovine je ipak na uzlaznoj putanji, ali ne zahvaljujući politici. Iako je zbog nedostatka snijega zimska sezona podbacila, ukupan broj dolazaka turista u prvih šest mjeseci povećan je za oko 12 posto. U Komori bilježe i rast dolazaka stranih turista za oko 14 i pol posto, i to pretežno iz zemalja bivše Jugoslavije, te Rusije, Italije, Turske, Kine i Japana.

Hodoèasnici u Meðugorju, arhiv

„Religiozni turizam, naročito u Međugorje, ove godine bilježi rekordne rezultate. Banjski turizam je naših 16 banja sa 4.000 kreveta. Među njima je banjama Fojnica i Ilidža izvršena rekonstrukcija, napravljeni su moderni centri i po prvi put u našim banjama imamo i strane turiste“, kaže Brčkalović.

Po broju hodočasnika od 200.000 samo u sedmom mjesecu, za Međugorje će ova godina svakako biti rekordna. O kojem broju noćenja je riječ biće poznato u novembru kada će zvanično biti zaključena turistička sezona. Željko Vasilj, voditelj TZ Međugorje naglašava kako zbog velikog broja neprijavljenih gostiju najveći profit ostvariti isključivo vlasnici hotela i pansiona.

„To crno tržište u Međugorju nije od jučer, ono je poznato svih ovih godina, pogotovu iza ratnih godina, i po prilici nekih 20 do 30 posto svih vrsta objekata praktično djeluje i radi na crno. To je stvar zakonodavca, inspekcijskih službi koje ne rade posao onako kako bi trebalo i moralo“, navodi Vasilj.

Kao jedan od problema bh. turzima Zlatko Prlenda, predsjednik Turističkog udruženja, navodi nedovoljnu uvezanost postojećih turističkih odredišta, pa i u entitetima.

Vodeni æiro na prvoj vožnji, Višegrad, 28. avgust 2010

Navodi primjer nedavno promoviranog projekta "vodenog ćire" na rijeci Drini, za koji je problem što nema smještajnih kapaciteta u blizini, do primjerice Međugorja koje je još uvjek slabo povezano sa ostalim turističkim destinacijama u Hercegovini.

Prlenda, koji u sklopu medijskog projekta Turizam plus predstavio gotovo cijelu BiH, kaže kako je optimističan jer je sve više ljudi u BiH koji, za razliku od političara, shvataju da se od turizma može lijepo živjeti.

„Turistička industrija ide ispred ukupnog i uređenja i odnosa u društvu u BiH u cjelini. Ljudi koji rade u turizmu bore se svako na svoj način“, kaže Prlenda.

Iako podaci Agencije za statistiku BiH kažu da se godišnje od turizma ostvari oko 500 miliona KM, u Vanjskotrgovinskoj komori smatraju da je ta cifra iznad milijarde i 400.000 KM s obzirom na veliki broj neprijavljnih noćenja.

U GDP-u BiH turizam zvanično učestvuje sa oko 2, 5 posto, odnosno četiri ako se uzme u obzir rad na crno. Da bi se BiH nazvala turističkom zemljom, taj postotak treba da bude veći od 10 posto. Stručnjaci procjenjuju da će s ovakvim razvojem BiH taj postotak dostići za oko 15 godina.