Četiri Trampove godine: Anomalija u sistemu ili uvod u ono što tek sledi?
Pobeda Donalda Trampa na izborima za predsednika SAD pre četiri godine i danas, kada se bori za još jedan ciklus u Beloj kući, ne prestaje da zbunjuje.
Izvor: Dragana Plazinić
Getty images/Win McNamee / Staff
Iako nije važio za favorita i iako je osvojio manje glasova, Tramp je pobedu na ovim izborima odneo zahvaljujući elektorskom koledžu.
Kako se tada govorilo, pobeda je iznenadila i same republikance. Nakon dve demokratske administracije Baraka Obame, prekinut je niz porazom Hilari Klinton.
"Bez obzira što je od 2016. godine najvažnija funkcija pripala upravo nekome iz redova republikanaca, prosečan republikanac ne može biti zadovoljan Trampom s obzirom na to da on nema istoriju u Republikanskoj stranci u koju se učlanio neposredno pred kandidaturu 2016. godine", kaže naš sagovornik doktor političkih nauka Bogdan Stojanović.
Međutim, dodaje on, glasači koji su orijentisani prema republikancima u najvećoj meri će glasati za Trampa vodeći se devizom izbora "manjeg zla".
Nezadovoljni republikanci na stranu, demokratski glasači Trampa doživljavaju kao “najveću noćnu moru” u istoriji američkog prezidencijalizma i "anomaliju u sistemu".
"Koliko je Tramp poseban slučaj, najbolje govore konstantni pritisci javnog mnjenja, mejnstrim medija i javnih ličnosti da podnese ostavku osporavajući mu legitimitet od momenta inauguracije. Tramp je prošao mukotrpan put od 'ruskog agenta' preko procedure impičmenta, do pokretanja priče o rasizmu u bastionu demokratije. On se suočio verovatno sa najvećim pritiskom tog tipa od svih dosadašnjih američkih predsednika. Deluje kao da Tramp sve vreme ima o vratu aferu težine Votergejta koja ga prati čitav mandat", objašnjava dr Bogdan Stojanović sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Spoljna politika
"Možemo zaključiti za ove četiri godine Trampovog mandata da se pristup spoljnoj politici razlikuje u odnosu na sve bliže prethodnike", navodi dr Stojanović.
Prema njegovim rečima, još početkom 2016. Tramp je pokazao animozitet prema intervencionizmu kada je povukao vojsku iz Sirije i na neki način prepustio region Bliskog istoka uticajima drugih velikih sila i pripremio takozvani "Dogovor veka" za rešenje izraelsko-arapskog sukoba.
"Trampova spoljna politika vođena matricom 'Make America great again' spada u džeksonijanski model koji nosi ime po nekadašnjem predsedniku Endrju Džeksonu. Džeksonijanci su protivnici bezrazložnog intervencionizma, ali su veoma agresivni ukoliko je ugrožen nacionalni interes SAD. Pritom se ne libe da koriste populističke i manipulativne metode kako bi obezbedili podršku u javnom mnjenju za svoje aktivnosti", objašnjava.
Ali "Dogovor veka" ipak ima veće šanse da to ne bude. Plan je predstavljen još u januaru ove godine na 80 strana, na kojima Tramp želi da osigura "svetliju i prosperitetniju" budućnost Bliskog istoka. Iz plana koji je američki predsednik opisao kao "najdetaljniji, najbolji i najperspektivniji od svih dosadašnjih planova" nije urađeno mnogo toga.
Ipak - plan je potvrdio Trampov pro-izraelski stav.
"Snažan pro-izraelski kurs Trampove administracije je potvrđen i stvaran. Premeštanje ambasade u Jerusalim i lobiranje kod drugih država da učine isto, podrška vojnim aktivnostima Izraela u Siriji i legitimizacija okupacije Golanske visoravni, jasno prezentuju Trampovu naklonost prema Izraelu. U takvim okolnostima, teško je govoriti o nekom kompromisnom rešenju sa Arapima i realniji scenario je zatezanje odnosa nego dogovor veka", objašnjava naš sagovornik.
Sa druge strane - Trampova administracija za četiri godine nije započela nijedan novi rat.
Kristijan Tibring-Jede, predstavnik norveške desničarske "Partije progresa" za pitanja odbrane, čak je i nominovao američkog predsednika "zbog zasluga u posredovanju i za uspostavljanje odnosa Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata" za Nobelovu nagradu za mir.
I nije bio jedini. Sedam poslanika Evropskog parlamenta predložilo je Donalda Trampa za laureata Nobelove nagrade za mir i uputilo nacrt rezolucije kojom od Evropske komisije i Evropskog saveta traže da podrže njihov predlog.
"Činjenica da Tramp nije započeo nijedan novi rat ne govori o pacifističkoj prirodi američkog predsednika. Čini se da je on uspeo marketinški lepo sebe da popularizuje kao pacifistu, do te mere da je predložen i za Nobelovu nagradu za mir. Mislim da je istina nešto drugačija jer je Tramp u više navrata pokazao svoju prirodu agresivnog izolacioniste što znači da će ređe započeti rat ili intervenciju, ali ukoliko se ona desi biće prema intenzitetu biti nemerljivo veća. Osim toga, većina američkih predsednika su se u intervencionističke avanture upuštali tokom svog drugog mandata, što ne znači da se ne bi desilo ukoliko bi Tramp osvojio reizbor", dodaje dr Stojanović.
Kina - neprijatelj broj 1
Foto: EPA/ ROMAN PILIPEY
Koliko je odnos sa Kinom ključan i za američke glasače i za kandidate govori činjenica da je ta tema bila dominantna tokom izborne kampanje.
Tokom Trampovog mandata potpisan je trgovinski sporazum, koji prema rečima predsednika SAD ispravlja "istorijske greške", a navodilo se da je tim činom završen i "trgovinski rat" koji je između ove dve sile trajao godinu i po dana. Ipak, naš sagovornik navodi da je sporazum samo predah.
"Sporazum predstavlja suštinski predah za američku administraciju i pokušaj rasterećenja berzanskog tržišta i ekonomskih tenzija sa Kinom pred predsedničke izbore. Rekao bih da je sporazum više neka vrsta primirja, koji ne garantuje prekid otvorenog neprijateljstva u odnosu dve najveće svetske ekonomije. Pritisak na saveznike SAD u domenu korišćenja kineskih tehnologija traje i nastaviće se u budućnosti. Možemo reći da je ekonomski rat u fazi primirja dok je tehnološki rat u punom jeku i u njemu Kina nesumnjivo ima primat", objašnjava dr Stojanović.
Kako dalje navodi, Kina je nesporno najozbiljniji izazivač globalnom američkom uticaju, posebno u domenu ekonomije i tehnologije.
"Rusija je počela da projektuje svoju moć u regionima koji ne pripadaju post-sovjetskom prostoru na šta SAD ne gledaju blagonaklono, ali postoji jasna svest u američkom vođstvu da je Kina ipak neprijatelj broj 1", objašnjava.
Šta je ipak krajnja ocena Trampove spoljne politike?
"U strateškom smislu očigledna je ekstremna naklonost interesima Izraela u čijem zastupanju je Tramp otišao dalje od svojih prethodnika. Tramp nije ostvario neki vidan spoljnopolitički uspeh mada mu se ne može osporiti napredak u poboljšavanju odnosa Severne i Južne Koreje. Otopljavanje odnosa na Korejskom poluostrvu ipak nije formalizovano što bi verovatno bio najveći diplomatski uspeh nekog predsednika u 21. veku", ocenjuje naš sagovornik.
"Jedini" problem
Kada je u pitanju unutrašnja politika, Tramp se susreo sa jednom od najvećih globalnih pretnji - koronavirusom. Brojne kritike na račun zdravstvenog sistema, kao i odgovora na same izazove izazvane koronavirusom, ali i neozbiljan stav prema samom virusu nisu nešto što bi Trampa moglo koštati reizbora.
Tramp je poznat kao čovek koji dolazi iz sveta biznisa gde je manje-više dozvoljeno sve kako bi se ostvario profit. U tom smislu, on se ne doživljava kao klasičan političar već kao neko ko je sklon mahinacijama i populizmu, što mu omogućava da se afere za njega “ne lepe” tako lako.
Najveći udarac po Trampov imidž jeste ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa. Afere koje ga prate poput “ruskog uticaja u Beloj kući” ili “pritiska na strane državnike” nisu uspele da mu nanesu veliku štetu.
Ipak, glavni problem jeste izazvan virusom - nezaposlenost.
"Najveći problem za Trampov reizbor nije zdravstvena kriza izazvana pandemijom koronavirusa već ogromna nezaposlenost koja je uzrokovana tom epidemijom. Naime, od rekordno niske nezaposlenosti koja je u jednom momentu bila ispod tri procenta, Tramp je sada u situaciji da se suočava sa preko 40 miliona nezaposlenih američkih državljana. To je nešto što će mu otežati ostanak u Beloj kući", objašnjava Stojanović.
Šta ako...
Ako Tramp bude izabran ponovo – može se očekivati više rizičnih poteza.
"Tokom drugog mandata svi američki predsednici više rizikuju kada je u pitanju spoljna politika. Limiti Trampovog avanturizma ipak postoje i isključio bih neke ekstremne varijante avanturizma poput otpočinjanja nuklearnog rata ili pokretanja vojnih intervencija, ali ne bih isključio zaoštravanje odnosa sa Kinom do te mere da bi ugrozio i neka tradicionalna savezništva. Takođe, kao izraziti protivnik multilateralizma, Tramp će nastaviti svoje diplomatske aktivnosti izvan međunarodnih institucija, uglavnom kroz bilateralne samite i eventualne sporazume koje bi mogao da plasira kao spoljnopolitički uspeh", smatra Stojanović.
Ako Tramp ne bude izabran, pak, nova administracija će “zateći” brojne ekonomske probleme i nesuglasice sa NATO saveznicima.
"Potencijalna Bajdenova administracija suočiće se sa brojnim ekonomskim problemima, pre svega sa visokom stopom nezaposlenosti i krizom poverenja u neoliberalni sistem. Verovatno će pokušati da reši nesuglasice sa saveznicima u NATO, a koje je Tramp ostavio u amanet. Neki od ljudi iz najbližeg Bajdenovog okruženja bili su u Klintonovoj i Obaminoj visoko pozicionirani i moglo bi se očekivati nastavljanje Obamine politike prema kriznim žarištima, posebno na Bliskom istoku gde bi SAD verovatno vratila vojne trupe. Bajden bi makar načelno više značaja dao multilateralizmu u međunarodnim odnosima, ali suštinski kurs spoljnepolitike ne bi bio značajno promenjen. Barem ne u prve dve godine nove administracije", zaključuje na kraju naš sagovornik.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je zabrinutost zbog napete situacije u Ormuskom moreuzu nakon poziva američkog predsednika Donalda Trampa da Peking pošalje svoje brodove radi obezbeđivanja tog ključnog plovnog puta.
Sukobi širom Bliskog istoka – 17. dan. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči kaže da Teheran "nije tražio prekid vatre, čak ni pregovore", odgovarajući tako Donaldu Trampu.
Američki predsednik Donald Tramp upozorio je da se NATO suočava sa "veoma lošom" budućnošću ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je blokirao Iran.
Nemačka vlada danas je izrazila "izuzetnu zabrinutost" zbog dešavanja u Libanu i upozorila da bi velika izraelska kopnena ofanziva na jugu Libana značajno pogoršala već veoma tešku humanitarnu situaciju u regionu.
Iranske oružane snage lansirale su desetine balističkih raketa prema Izraelu, uključujući mete u Tel Avivu i okolini, što je izazvalo aktiviranje izraelskog protivvazdušnog sistema i evakuaciju civila iz ugroženih područja.
Fudbaleri Crvene zvezde će u subotu, 21. marta od 16 časova, na stadionu “Rajko Mitić” dočekati ekipu Radničkog iz Niša u okviru 28. kola Superlige Srbije.
Isečak iz televizijske emisije The Late Late Show iz 2019. godine, u kojoj oskarovka Džesi Bakli govori o periodu kada se kao tinejdžerka preselila u London kako bi pokušala da ostvari glumačku karijeru, ovih dana ponovo se širi društvenim mrežama.
Zvezda serije "Peaky Blinders", Kilijan Marfi, otkrio je da je jednom imao problem na aerodromu kada su mu naoružani pripadnici obezbeđenja prišli zbog metka sa ugraviranim imenom "Tomi Šelbi", koji su pronašli u njegovoj torbi.
Na istoku Francuske, u Dižonu, učenici osnovne škole "Džozefina Bejker" otkrili su skelet u sedećem položaju, koji je virio iz kružne jame pored školskog dvorišta.
Varičele su jedna od najčešćih dečjih bolesti koja se lako prenosi i brzo širi u kolektivima. Prepoznatljiv osip i svrab samo su neki od simptoma. Evo kako da prepoznate varičele i koliko traje oporavak.
Velika Britanija će vakcinisati protiv meningitisa studente na univerzitetu u jugoistočnoj Engleskoj nakon što je izbila epidemija ovog virusnog oboljenja i usmrtila dve osobe.
Naučnici su postigli veliki napredak u razvoju testa iz krvi za otkrivanje tumora mozga i njegovo praćenje u realnom vremenu. Smatra se da je test tačan više od 90 odsto.
Nakon godina rada sa stručnjacima kroz podkast Zdrava priča, kreativna direktorka i producentkinja Dolores Milošev Erdeg pokreće novi format edukacija uživo.
Brend Rosa i Ministarstvo zdravlja Republike Srbije započinju novu fazu dugoročne saradnje usmerene na dodatnu podršku roditeljstvu i unapređenje uslova lečenja dece.
Treća i poslednja sezona HBO Original humorističke serije "Ponovno slavna" (The Comeback), autora Majkla Patrika Kinga i Lise Kudrou, stiže 23. marta na HBO Max striming platformu.
Danas je objavljen dugoočekivani, zvanični trejler filma Spajdermen: Novi dan, fanovi širom sveta pratili su lajv uključenje glumca Toma Holanda koji je premijerno na zvaničnom Instagram profilu filma najavio puštanje trejlera.
Serija "Bridžerton" poznata je po eksplicitnim intimnim scenama, ali Netfliksov hit našao se na udaru kritika zbog načina na koji je jedna od glumica saznala da će snimati takvu scenu u četvrtoj sezoni.
Saudi air defenses intercepted multiple ballistic missiles and drones heading toward Riyadh and the Eastern Province, with no damage or injuries reported.
Rockets fired at Tel Aviv, claimed by Iran’s Revolutionary Guard to be Khoramshahr-4 – a large missile with multiple warheads. According to Iranian media, the attack is retaliation for the assassination of Iranian official Ali Larijani.
Iranian Foreign Minister Abbas Araghchi stated that the state system continues to function following the death of Ali Larijani, and that a replacement was immediately appointed.
Israel has launched a series of airstrikes on Hezbollah infrastructure in southern Lebanon, while Iran is reportedly striking Tel Aviv and claims to have hit more than 100 targets.
Američka vojska zvanično je poverila budućnost svoje odbrane kompaniji Anduril Industries, potpisivanjem okvirnog ugovora koji bi mogao da dostigne vrtoglavu vrednost od 20 milijardi dolara.
Ruska Federalna služba za nadzor komunikacija, informacione tehnologije i masovnih medija (Roskomnadzor) saopštila je da platforma Telegram i dalje ne poštuje ključne odredbe ruskog zakona o digitalnim platformama.
Korisnici širom danas su se suočili sa poteškoćama prilikom korišćenja društvene mreže X (bivši Twitter), jer su aplikacija i desktop verzija sajta prestale da funkcionišu ispravno.
Proizvođači automobila Stellantis i Mercedes-Benz razmatraju bližu saradnju sa kineskim proizvođačima kako bi ojačali konkurentnost u tehnologiji i smanjili troškove razvoja vozila.
Zvanično je počela sezona motociklista, kojih će u narednom periodu biti sve više, rekao je Vladimir Jevtić, predsednik Asocijacije za bezbednost motociklista.
Komentari 3
Pogledaj komentare