Migrantska kriza na "balkanskoj ruti" – Rušenje predrasuda
Talas migranata kakav nije zabeležen od kraja Drugog svetskog rata pogodio je Evropu u drugoj polovini 2015. Godinu dana ranije evropske organizacije evidentiraju da je otkriveno 278.000 ilegalnih migranata u Evropskoj uniji. To je bilo dva puta više nego 2013. godine.
Autor: Sanja Eker
Foto: EPA/ZOLTAN BALOGH HUNGARY OUT
Najveći broj njih stigao je iz azijskih zemalja. Čamcima su prelazili Egejsko more između Turske i Grčke, sa grčkih ostrva trajektima stizali do Atine, a potom organizovanim prevozom do Makedonije, Hrvatske, Slovenije i Srbije.
U decembru 2014. otkriveno ih je 12.000. Od juna 2015. do marta 2016. balkanskom izbegličkom rutom prošlo je oko 650.000 ljudi. Uglavnom iz Sirije, Iraka i Avganistana.
Okidač za nezapamćenu migrantsku (izbegličku) krizu bili su sukobi u Siriji i Iraku. Takozvana balkanska ruta postala je sinonim ljudskih sudbina koje je oterao rat. Pratile su je i predrasude lokalnog stanovništva, ali i pojedinih predstavnika raznih ustanova. Sa predrasudama suočavali su se i novinari koji su o krizi izveštvali. Često ih je praksa i ono što su gledali na terenu demantovala.
Dokumentarni film "Rušenje predrasuda", kroz svedočenja izbeglica, novinara, predstavnika verskih i humanitarnih organizacija, govori upravo o predrasudama o migrantima i izbeglicama sa Bliskog Istoka.
Natalija Jakovljević, novinarka iz Subotice, svedočila je počecima izbegličke krize, kada su kolone ljudi, bežeći od rata u Siriji i Iraku prolazile rutom na severu Srbije. Posmatrala je krizu i kao deo lokalnog stanovništva i kao novinarka, izveštavajući o krizi kada je bila u punom jeku.
Kaže da su u Subotici migrante prvi put počeli da viđaju 2015. godine, kada su oni počeli da pristižu na napuštenu ciglanu u Subotici i kada su, mahom, za javnost u to vreme bili nevidljivi. Natalija kaže da je u to vreme generalno vladao strah među građanima.
Foto: EPA/KOCA SULEJMANOVIC
"Vladao je neki strah među građanima da dolaze neki nepoznati ljudi i oni su se naprosto plašili toga da će izbeglice preplaviti naš grad, našu državu, da oni nose neku drugu kulturu, koja je nama nepoznata, da se ne mogu uklopiti, a da pri tom većina građana te ljude nije nikada ni videla, osim u televizijskim prilozima. Tako da je tu bilo prilično predrasuda građana, jer nisu ni poznavali te ljude, nikada nisu sa njima razgovarali, ne znaju njihove probleme, odakle dolaze, kroz šta su sve prošli na tom putu, tako da je to pretežno bio neki strah, a znamo da se strah rađa iz neznanja i predrasuda", kaže Natalija Jakovljević.
Dokumentarni film "Rušenje predrasuda" prati i njen odlazak u Prihvatni centar za izbeglice u Subotici, četiri godine kasnije, gde se susreće sa migrantima iz Irana. Želi da sazna kako danas, kada više nisu tema broj jedan u medijima, žive migranti i izbeglice u tom kampu.
Meisam Amiri iz Irana u kamp u Subotici stigao je iz Krnjače. Tu je sa suprugom i dvoje dece. Kaže da je jedne noći, iz Urmie u Iranu, sa porodicom, krenuo ka Turskoj.
"Krijumčari su nas tada odveli u Istanbul. Rekli su mi - ako hoćete da pređete granicu lako, morate da platite više. Dao sam im 7.500 evra, za mene, ženu i dvoje male dece", priča Amiri.
Kaže da su najlošije iskustvo doživeli u Bugarskoj.
"Teško je sve ovo zbog dece, a najteže je bilo u Bugarskoj. Sve vreme su nas tukli. Stalno su nam dobacivali, govorili ružne reči - prljavi ste vi izbeglice, sklonite se, prljavi ste. Ako im se slučajno približimo, govori su - sklonite se, ne dodirujte nas", priseća se Amiri.
Jedna od najčešćih predrasuda o izbeglicama i migrantima bila je ona da među njima ima onih koji su na taj put krenuli s namerom da šire terorizam u Evropi. Nisu retke ni one o migrantima kao neinteligentnim ljudima, koji nisu isti kao svi drugi građani.
U jeku izbegličke krize o tome kako i na koji način bi trebalo pomoći migrantima govorio je sveštenik Rimokatoličke crkve Čaba Paško.
Foto: EPA/DJORDJE SAVIC
"U potpunosti podržavam to da pomoć treba poslati ljudima tamo gde su u nevolji. Mislim da smo mi Evropljani u mogućnosti da njima pomažemo, ali nikako ne bez neke granice, bez neke kontrole da pozivamo ljude kojima neće biti lepo ovde, a i naš život će ogorčati. Vidimo to po tim terorističkim napadima", kaže Paško.
On smatra i da su migranti "jedna posebna kultura i posebna religija".
"Mislim i smatram da mi moramo naše hrišćanske korene tu malo naglašavati, ali nikako ne pozvati jednu posebnu religiju i civilizaciju o kojima smo već puno čitali, čuli. Svaki dan negde eksplodiraju, uništavaju terorističkim napadima, to je fundamentalističko shvatanje islama, oni će samo i isključivo nama neke teškoće značiti. Ja volim Evropu kakva jeste, ja volim Mađarsku kakva jeste i ne želim da se to menja", izjavio je u jeku migrantske krize Čaba Paško.
Iako su predrasaude o migrantima često bile naglašene među lokalnim stanovništvom, u praksi je, ipak, bilo drugačije. O tome govori novinarka Natalija Jakovljević, koja je bila jedna od aktivista iz Subotice koji su među prvima organizovali humanitarnu pomoć za izebglice u tom gradu.
"I mi smo imali predrasude kada smo slušali građane šta misle, kada smo čitali komentare na forumima, društvenim mrežama. Kada smo organizovali prvu humanitarnu akciju za te ljude, mislili smo da će se upravo zbog tih predrasuda odazvati mali broj ljudi, ali u praksi je to demantovano. Veliki broj naših sugrađana odazvao i poneli su sve što su mislili da je potrebno ovim ljudima. Dakle, i nas, novinare, su te predrasude ponele, ali je u praksi stvar ipak bila sasvim drugačija", kaže Natalija Jakovljević u dokumentarnom filmu "Rušenje predrasuda".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Pred Specijalizovanim većima u Hagu danasu su izrečene presude četvorici bivših vođa tzv. OVK optuženim za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Hašim Tači osuđen po nekoliko tačaka optužnice za ratni zločin na objedinjenu kaznu zatvora od 25 godina.
Građani Srbije koji imaju pravo na jednokratnu državnu pomoć od 6.000 dinara imaju još nekoliko dana da podnesu prijavu, a krajnji rok je 21. septembar 2026. godine.
Ruske snage su se tokom protekle godine suočile sa nedostatkom pešadije, a još jedna kampanja mobilizacije ne bi nužno rešila taj problem, izjavio je brigadni general Andrij Bilecki, komandant 3. armijskog korpusa Ukrajine.
Korpus iranske Revolucionarne garde (IRGC) presreo je i oborio 53. bespilotnu letelicu tipa MQ-9 američke vojske od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je počeo krajem februara, saopšteno je danas iz tog korpusa, preneli su iranski mediji.
Ruske snage su se tokom protekle godine suočile sa nedostatkom pešadije, a još jedna kampanja mobilizacije ne bi nužno rešila taj problem, izjavio je brigadni general Andrij Bilecki, komandant 3. armijskog korpusa Ukrajine.
Korpus iranske Revolucionarne garde (IRGC) presreo je i oborio 53. bespilotnu letelicu tipa MQ-9 američke vojske od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je počeo krajem februara, saopšteno je danas iz tog korpusa, preneli su iranski mediji.
Avgust je bio jedan od najsmrtonosnijih meseci za civile u Ukrajini od početka rata, sa najmanje 372 poginula i 2.349 povređenih, navodi se u novom izveštaju Misije Ujedinjenih nacija za praćenje ljudskih prava u Ukrajini (HRMMU).
Rat u Ukrajini – 1.666. dan. Ruske snage izvele žestpke udare na Kijev i Odesu. Ima više poginulih i povređenih. S druge strane, Oružane snage Ukrajine nastavljaju da gađaju rafinerije duboko u teritoriji Rusije.
Ovi podaci predstavljen na Globalnom samitu o selidbenim putevima ptica, održanom 10. i 11. septembra u Najrobiju, a kome su prisustvovali i predstavnici Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
Sudije Ljubica, Nenad i Filip su i ove jeseni u kuhinji "MasterChef Srbija". Iza njih je pet sezona i skoro 100 takmičara koji su prošli kroz kuhinju i ocenjivanje strogog trojca.
Vest o njenoj smrti potvrdile su lokalne vlasti, dok su se brojni prijatelji i članovi porodice od mlade influenserke oprostili emotivnim porukama na društvenim mrežama.
Senzor bi mogao da se koristi za praćenje efikasnosti terapije, određivanje odgovarajuće doze lekova, kliničku dijagnostiku, kao i za otkrivanje dopinga kod sportista.
Predstavnici Svetske zdravstvene organizacije boravili su prošle nedelje u Beogradu, kada su sumirani dosadašnji rezultati "Torlaka" u procesu transfera tehnologije.
Ginekološki maligniteti, među kojima su karcinom jajnika, grlića i tela materice, kod dela pacijentkinja dugo mogu da protiču bez jasnih simptoma, zbog čega se bolest neretko otkriva tek u uznapredovaloj fazi.
Zvezda serije "Slow Horses" već se neko vreme spominje među mogućim kandidatima za novog agenta 007, a sada je pažnju privukao jedan detalj iz Appleove najave budućnosti popularne serije.
U užem izboru bili su i "The Beloved" Rodriga Sorogojena, sa Havijerom Bardemom u glavnoj ulozi, kao i "Sundays" Alaude Ruiz de Azue, nagrađen na dodjeli Goja i festivalu u San Sebastijanu.
Konerijeva odluka tako je ostala jedna od najpoznatijih propuštenih prilika u istoriji Holivuda – ne zato što je odbio veliki film, već zato što je rekao "ne" ulozi koja je mogla da mu donese bogatstvo.
Bila je uverena da joj je mesto među poslednjih pet gotovo zagarantovano, pa je činjenica da je potpuno izostavljena sa liste nominovanih ozbiljno poljuljala njeno samopouzdanje.
Gwyn Jenkins, Chief of the British Royal Navy, warned that Russia is probing the United Kingdom’s vulnerabilities and that, in the event of an armed conflict, it could attempt to disable Britain’s transatlantic undersea cables.
An earthquake measuring 3.3 on the Richter scale was recorded today, September 17, at 10:47 a.m. in Croatia, the European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) reported.
“We are on the brink of a new and dangerous phase of the conflict,” warns Joseph Webster, an energy expert at the influential U.S. think tank Atlantic Council, in an interview with the Italian newspaper La Repubblica.
Vikipedija za prava potrošača prikupila je tvrdnje o vlasništvu koje je Sony objavio na svojim stranicama za podršku, listinzima u prodavnici i zvaničnim blog objavama.
BYD-ova luksuzna marka Denza predstavila je Z9S, električnu limuzinu koja prema kineskom CLTC ciklusu može da pređe do 1.100 kilometara. Najsnažnija verzija razvija čak 1.210 KS.
Nissan Kicks stiže u Evropu sa e-Power hibridnim pogonom, a proizvodiće se u Velikoj Britaniji. Kompanija najavljuje i dva nova električna modela – Pixo i novu generaciju SUV-a Juke.
Nemačka pokrajina Hamburg želi zabranu veštačkog zvuka motora kod električnih automobila. Obavezni AVAS sistem za upozoravanje pešaka i biciklista ostao bi dozvoljen.
Komentari 8
Pogledaj komentare