Tokom poslednje dve godine igre na sreću ojačale su srpski budžet za oko 50 miliona evra. U istom periodu Srbija je dobila 21 loto milionera sa dobicima od 350.000 do čak četiri miliona evra. O tome kako je loto postao izazov za građane, ali i za državnu kasu, gost redakcije „Blica“ direktor Državne lutrije Srbije Bojan Krišto kaže:
- Istraživanje je pokazalo da moramo imati visoke nagrade, pa smo mi malo pojačali fond za sedmicu. Takođe, da biste imali dobar proizvod, morate imati veliki broj uplatnih mesta. Sada ih je u Srbiji oko 2.000, a toliko ih nikad nije bilo. I konačno, džabe vam dobar proizvod ako ljudi za njega ne znaju. Zato je stavljen akcenat na medije.
Ali mnogi ne znaju da ste najprofitabilnija firma u Srbiji?
- Pa ima većih i profitabilnijih od nas. Ali jesmo državna firma sa najvećim rastom prometa u poslednje dve godine.
Lako vam je da budete uspešni kad vam na sat uplaćuju po 50.000 evra.
- Uplaćivalo se i više. U 7. kolu 2005. za sedam dana je uplaćeno 206 miliona dinara, a samo u poslednjem satu uplaćeno je 200.000 evra. Ali uplata je takva, 70-80 odsto ide ponedeljkom i utorkom.
Da li je tačno da naš loto igraju i građani susednih država?
- Kad je nagrada bila tri-četiri miliona evra stalno su dolazili iz bivših republika da uplaćuju ovde, a sad je to nešto manje. Naše aspiracije u budućnosti su da nastupimo na inostranim tržištima. Sad smo u pregovorima da na tržištima Rusije i Koreje nastupimo kao firma koja pruža usluge organizovanja lutrije. A kad su u pitanju manje zemlje u okruženju, Makedonija, Republika Srpska, Crna Gora i Albanija, da učestvujemo na tenderima, kupimo njihove lutrije i organizujemo tamo igre.
Koliko je poslovanje Državne lutrije transparentno?
- U potpunosti. Naš završni račun se šalje na usvajanje Vladi i on je deponovan u Centru za bonitet, tako da uvek može da se proveri kako smo poslovali i na šta smo trošili pare.
Kako se raspodeljuje prihod lutrije?
- Ovako: 50 odsto se vraća igračima, 30 odsto ide u budžet i 20 odsto za redovno poslovanje. Ovih 30 odsto je za prethodnih dve godine iznosilo preko 50 miliona evra i to se deli po formuli - 60 odsto koriste svi korisnici budžeta, a 40 odsto se namenski raspodeljuje na finansiranje rada invalidskih organizacija, sport, lokalnu samouprava i Crveni krst Srbije.
Ko štampa listiće i srećke?
- Imamo nekoliko štamparija koje rade za nas. Same loto listiće štampaju naši agenti. To je za nas manji trošak nego tromesečno oglašavanje u „Blicu“. Instant srećke štampa jedna štamparija u Hrvatskoj, zato što tu tehnologiju ovde nema niko. A listiće za novi „Bingo“ najverovatnije će štampati jedna štamparija iz Beograda, tender je još u toku.
Ušli ste u priču o prvom srpskom kazinu. Kako će to da izgleda?
- Mi smo suvlasnici sa 10 odsto, a pored nas osnivači su „Kazino Austrija“ i „Kazino Lutraki“ iz Grčke, čiji je, opet, „Kazino Austrija“ većinski vlasnik. U odnosu na Las Vegas, to će biti kazino srednje veličine, ali u odnosu na Evropu i Balkan biće jedan od najvećih kazina. I značajno će obogatiti turističku ponudu Beograda. Jer biće tu četiri-pet restorana, 250 aparata za igre na sreću, 25 stolova, itd.
Na kraju, otkrijte nam tajnu: kako se „namešta“ sedmica?
- Loptice stoje u trezoru i zaključavaju se. Sve se snima i deponuje u trezor. Prevara je apsolutno nemoguća. Bilo bi to ravno pljački banke usred bela dana, a da je okolo 39 policajaca i 100 kamera.
Postoji li bar recept kako da se pre stigne do dobitka?
- Interesantno je da, ukoliko izađe puno brojeva do 31, velika je verovatnoća da bude sedmice. Jer ljudi mnogo igraju na rođendane. A ako izađu brojevi posle 31, šansa za sedmicu je manja jer tu su rođendani iscrpljeni.
Šta biste vi uradili da dobijete sedmicu?
-Investirao bih u nešto pametno. Recimo u medije, to uvek dobro zvuči.
Još 60 „mercedesa“
Državna lutrija Srbije dodelila je juče ispred zgrade Beogradskog sajma 22 automogila marke „mercedes“ najsrećnijim dobitnicima nagradne igre „Ogrebi i blago tebi“. Do sada je podeljeno preko dve stotine automobila, a još 60 dobitnih srećki sa tri znaka „Mercedesa“ nalazi se u prodaji.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare