Opozicione partije u Srbiji, ukoliko bi se
dogovorile o zajednickom nastupu, ubedljivo
bi na izborima porazile vladajucu koaliciju,
pokazalo je istrazivanje beogradskog Centra
za proucavanje alternativa, koje je danas
predstavljeno.
Istrazivanje je sprovedeno u prvoj sedmici
jula, anketom, na uzorku od vise od 1.600
biraca u Srbiji. Ispitivanje je vodio tim
strucnjaka u kojem su bili sociolozi Srecko
Mihailovic i Stjepan Gredelj, psiholozi Bora
Kuzmanovic i Mirjana Vasovic i politikolog
Zoran Stojiljkovic.
Prema tom istrazivanju, zajednicka opoziciona
lista dobila bi na izborima 44 odsto, a jedinstvena
lista Socijalisticke partije Srbije, Jugoslovenske
levice i Srpske radikalne stranke 19 odsto
glasova, uz 37 odsto neodlucnih.
Ukoliko bi se na izborima opozicija pojavila
u "dve kolone", lista udruzenih opozcionih
partija "odnela" bi 33 odsto glasova, lista
vladajuce koalicije 19, a Srpski pokret obnove
(SPO) osvojio bi osam odsto glasova.
Cak 60 odsto ispitanika reklo je da bi
najverovatnije apstiniralo na izborima na
kojima bi im bilo ponudjeno da biraju izmedju
liste vladajucih partija, SPO-a, Saveza za
promene i liste koja je nazvana "blok drustvene
opozicije" i na kojoj bi bili kandidati
drugih opozicionih partija i udruzenja, poput
"Otpora" i G17.
U takvoj izbornoj "ponudi", za listu
vladajucih partija glasalo bi 17 odsto biraca,
za SZP i SPO po sedam odsto biraca, a devet
odsto za blok demokratske opozicije.
Ukoliko bi sve partije, bilo vlasti ili
opozicije, na izborima nastupile samostalno,
cak 60 odsto biraca ne bi izaslo na biralista
ili je neodlucno za koga bi glasalo, pokazalo
je istrazivanje.
Prema tim rezultatima, stranke opozicije
prikupile bi zbirno 23 odsto, dok bi stranke
vladajuce koalicije osvojile ukupno 17 odsto
glasova.
Prema ovom istrazivanju znacajna vecina
gradjana Srbije zeli ozbiljne politicke promene
u drzavi, ali tek svaki deseti gradjanin
spreman je da se u tim promenama licno angazuje,
pokazalo je ispitivanje javnog mnenja, koje
je sproveo beogradski Centar za proucavanje
alternativa, javlja Beta.
Istrazivanje kaze da cak 85 odsto gradjana
trazi promene u drustvu, ali 68 odsto je
reklo da bi "vise volelo da prepusti drugima
da resavaju drustvene probleme".
Na pitanje zasto se gradjani ne angazuju
vise u politickom zivotu, 43 odsto ispitanika
ocenilo je da su ljudi "izgubili poverenje
u politicke stranke".
Upitani u cemu vide motiv kod onih gradjana
koji su angazovani u resavanju drustvenih
problema, 42 odsto je reklo da je u pitanju
licna korist, dok je samo 12 odsto procenilo
da je rec o zelji tih ljudi da pomognu u
ostvarivanju vaznih drustvenih ciljeva.
U delu istrazivanja koje se tice buduceg
uredjenja Srbije, gotovo polovina ispitanika
(48 odsto) je ocenila da bi Srbija trebalo
da bude gradjanska drzava, zasnovana na jednakim
pravima gradjana nezavisno od nacionalne
pripadnosti, dok se 40 odsto biraca zauzima
da Srbija bude drzava srpske nacije u kojoj
bi bila garantovana prava svim nacionalnim
manjinama. Povodom tog nalaza, istrazivacki
tim je ocenio da je u Srbiji "prevazidjen
period dominirajuceg nacionalizma" i da
je rec o politickom sazrevanju biraca.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare