Srbi iz Hrvatske bi "tešnju vezu"

Stanimirović smatra da će Hrvatska od 1. jula, pod pritiskom Evropske unije, morati da ispoštuje obaveze prema svojim državljanima Srbima, koji predstavljaju najbrojniju nacionalnu manjinu.

"Na tom putu očekujemo i značajnu potporu matične države Srbije", kazao je Stanimirović za „Novosti“, ističući da je oslonac na maticu Srbima u Hrvatskoj veoma važan.

Stanimirović kaže da srpska dijaspora u Hrvatskoj bez kontinuirane i strateški osmišljene podrške Srbije "neminovno se utapa u duboko more asimilacije", navodeći da se to već dogodilo Srbima u Mađarskoj, gde ih nema više od 3.000.

"Mi u Hrvatskoj pravi oslonac nismo imali u prethodoj, Tadićevoj vlasti. Svi naši susreti bili su mahom protokolarni. A sa predstavnicima nove vladajuće koalicije u Srbiji još nismo uspelli da uspostavimo idealnu komunikaciju", rekao je on.

Tadićevoj vlasti, kako ističe, "bili smo previše naglašena nacionalna opcija i prve dve godine njihove vladavine za njih praktično nismo postojali".

"Istina je da se vreme promenilo i da smo svi mi morali da prođemo mnoge mene kako bismo opstali. Možda je problem u tome što se u Beogradu ne prihvata činjenica da je SDSS i dalje najjača srpska politička opcija u Hrvatskoj", kazao je on.

On navodi da je posle gašenja Republike Srpske Krajine bilo 3.500 kuća i drugih objekata koje je država ustupila na korišćenje, mahom doseljenim Hrvatima iz BiH i dodaje da se srpske kuće i institucije kulturnog nasleđa znatno sporije obnavljaju nego imovina većinskog naroda.

Na pitanje da li će ćirilica dobiti "zeleno svetlo" u Hrvatskoj, on kaže da to mora da se dogodi, jer nema izbora - ili da sprovode postojeći zakon, ili da ga menjaju. "Nonsens je da na ulazima u naselja stoje dvojezični napisi na drugim manjinskim jezicima, a da takvih natpisa nema samo u mestima gde su Srbi u većini".

On navodi da na slavonsko-baranjskom prostoru ima 3.800 srpskih osnovaca i srednjoškolaca, a nijedna srpska škola još nije dobila zvaničnu registraciju u Trgovačkom sudu u Osijeku.

"Naša svedočanstva prećutno se priznaju u Hrvatskoj i u Srbiji, ali kada bi neko zvanično proveravao, to su diplome neregistrovanih škola. Vlast izbegava registraciju jer bismo u tom slučaju mi imali pravo da zapošljavamo isključivo nastavnike srpske nacionalnosti", zaključio je on.