Hasko sudjenje Slobodanu Milosevicu ide ka margini
interesovanja americke javnosti. Zastupnici optuznice dobili su pocetkom
nedelje prilican publicitet, sve se ponovilo i kada je u Hagu rec dobio
Milosevic, ali sve je pocelo polako da jenjava. Hag ce se vratiti u prvi
plan jedino ako, eventualno, bude ostvarena mogucnost da se kao svedoci
pred Tribunalom pojave bivsi predsednik SAD Bil Klinton, Medlin Olbrajt,
general Vesli Klark i ambasador Ricard Holbruk. Vodeci listovi sve vise
se bave temom medjunarodne pravde, pri cemu se nacinje i dilema "kako
pomiriti univerzalne ideje s nacionalnim suverenitetom". Toj temi
posvecen je uvodnik "Kriscen sajens monitora". "Sudjenje Milosevicu
moglo bi da predstavlja znacajan presedan u nastojanjima da bude
regulisano medjunarodno pravosudje. Busova administracija se protivi
stalnom Medjunarodnom krivicnom tribunalu, u strahu da bi njegova
politizacija mogla lako da rezultira osudama americkih vojnika koji su
angazovani u mirovnim operacijama. Ali, u danasnjem svetu ima mesta za
takav sud, s dobro odabranim sudijama, odgovarajucim budzetom i
usmerenim na jedan uzi dijapazon zlocina koji ugrozavaju covecanstvo".
"Njujork tajms" u haskom pregledu opsirno izvestava o strategiji
Miloseviceve odbrane u vidu napada na SAD i NATO, sa zakljuckom da
optuzeni i u Hagu ostaje dosledan u nastojanju da sebe predstavi kao
zrtvu medjunarodne zavere, kao i da "ponovo pokusa da posvadja Srbiju i
Srbe s celim svetom". "Miloseviceva odbrana u Hagu ima vrlo malo veze sa
optuzbama za genocid i najteze ratne zlocine", sto mu se stavlja na
teret, vec je pre svega namenjena domacoj politickoj javnosti u Srbiji.
"Vasington post" je, u komentaru, uzeo za temu Miloseviceve zalbe da je
u Hagu zrtvovan "pravdi pobednika" u ratu NATO protiv Srbije. "To je
argument koji su koristili i nemacki i japanski generali, na sudjenjima
posle Drugog svetskog rata, a Milosevic je najmanje pozvan da se na to
zali. U vreme kad je Zapad dozvolio srpskim snagama da uspostave
kontrolu nad 70 odsto teritorije Bosne, njegova moc i uticaj stitili su
ga od medjunarodne pravde. Cak i kad je Haski tribunal protiv njega
podigao optuznicu, Milosevic je cvrsto sedeo u fotelji predsednika
Jugoslavije, sasvim siguran da ce ga vlast koju je imao zastiti od ruke
pravde", pise list.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare