Tribina je počela sa pola sata zakašnjenja zbog burnih reakcija okupljenih na tribini i onih koji se protive tom skupu. Deo građana koji su došli da protestuju napustili su skup desetak minuta nakon što je on počeo u 19.30, posle verbalnog napada mladića koji su im dobacivali "Ustaše", "Soroševci", "Izdajice", "Pederi".
Među okupljenima koji su protestovali zbog skupa koji negiral zločine u Srebrenici su članovi nevladine organizacije Inicijativa mladih, članovi omladine G17 plus, nevladine organizacije Žene u crnom, kao i više javnih ličnosti, među kojima su Žarko Korać i Stevan Lilić. Stevan Lilić, koji je i sam profesor Pravnog fakulteta, ocenio je da bi trebalo zabraniti Udruženje studenata "Nomokanon", koje je organizovalo tribinu, i da on ne želi da ti ljudi predstavljaju javnosti Pravni fakultet na kome postoje mnogi odlični ljudi.
Udruženje studenata na Pravnom fakultetu je pre mesec dana, pod pritiskom javnosti, privremeno odustalo od održavanja tribine, koja je trebalo da se zove "10 godina od oslobođenja Srebrenice". Članovi udruženja studenata "Nomokanon" nisu želeli da daju izjave novinarima. U njihovom saopštenju stoji da su tribini samostalno organizovali jer će se oni, kao buduće sudije, tužioci, advokati, baviti tom problematikom.
"Ustaše, soroševci, Hrvati, pederi, izdajice..."
Više desetina građana koji su protestovali ušlo je oko 19 sati u salu na Pravnom fakultetu, gde se tribina održava. Sala je tada već bila puna ljudi koji su došli na tribinu. Okupljeni su tražili od nadležnih da spreče i osude održavanje tribine, ocenjujući da je slavljenje zločina i njihovih počinilaca u ime celog naroda i svih građana Srbije nedopustivo.
Oni su prisutnima pominjali i izveštaj Komisije Republike Srpske o dešavanjima u Srebrenici 1995. godine. U izveštaju se, između ostalog, navodi da je u toj enklavi od 10. do 19. jula, nakon ulaska srpskih snaga, ubijeno više od 7.000 Bošnjaka. Okupljeni su kazali da žele da se "suprotstave institucionalizaciji zločina" u Srebrenici. Atmosfera na fakultetu je bila napeta.
Mladići, koji su došli na tribinu, prišli su protivnicima tribine na galeriji amfiteatra "pet", koji je najveći na Pravnom fakultetu, i počeli da ih nazivaju pogrdnim imenima, dobacujući im "Ustaše", "Soroševci", "Izdajice". Posle toga deo građana koji su protestovali izašao je iz sale.
Mladić, koji je došao na protest pošto je čuo da će se održati skup, kaže da mu je žao što okupljeni nisu uspeli da spreče održavanje tribine: "Obezbeđenje je bilo veoma neprijatno, posebno prema prvoj grupi koja se popela u amfiteatar. Dobacivali su: 'Gde ste, Hrvati', 'Pederi, sad ćemo da vas pobijemo'. Mene je opkolilo par, da ih tako nazovem, skinheda i izbacilo me napolje, iako sam samo vikao 'Ua, ua'."
Kako je novinarima rekao bivši aktivista "Otpora" Ivan Marović, na galeriji amfiteatra su se pojavila i četvorica policajaca, ali nisu reagovali. Ostali su izašli i stajali ispred Pravnog fakulteta. Pred njih je izašao student prodekan Pravnog fakulteta Tomislav Momirović i zamolio ih da se, ako žele, vrate u salu.
Ovacije optuženiku za ratne zločine
Skup je počeo oko 19.30 sati višeminutnim uzvicima podrške bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, koji je optužen za ratne zločine u BiH. Pojedini okupljeni nosili su majice sa oznakama ultranacionalističkog pokreta "Obraz" ili sa natpisom "Radovan - srpski heroj".
Jedan deo građana koji su protestovali zbog tribine, među kojima su i predstavnice nevladinih organizacija Nataša Kandić i Sonja Biserko, zatim je ostao da prati skup iz partera amfiteatra. Kada su salu ulazile Kandićeva i Biserko, većina prisutnih je zviždala i dobacivala im pogrdne reči. U sali je bilo nekoliko stotina građana.
Nakon tribine, jedan od učesnika skupa pljunuo je direktorku Fonda za humanitarno pravo Natašu Kandić. Kandićevu je prethodno iz sale do platoa ispred fakulteta sprovelo više mladića iz obezbeđenja skupa. Oni su pokušavali da je odbrane od grupe od nekoliko desetina uglavnom aktivista "Obraz", koji su joj dobacivali pogrdne reči, psovke i pokušavali da joj se približe.
Pošto je sprovelo do platoa, obezbeđenje skupa kazalo je četvorici policajaca koji su stajali ispred zgrade da oni treba da je dalje obezbeđuju, budući da su momci koji su joj dobacivali u sali nastavili da je vređaju i ispred fakulteta. Iako su četvorica saobraćajaca stajala u blizini Kandićeve dok je davala izjavu novinarima, u opštoj gužvi jedan od momaka koji su joj dobacivali pljunuo je. Policajci su prišli tom mladiću, a njih je okružila grupa momaka, među kojima je više njih nosilo majice "Obraza". Novinari u toj gužvi, u kojoj su se čule i psovke na račun policajaca, nisu mogli da vide da li je mladić koji je pljunuo Kandićevu i priveden.
Šta je "istina"?
Na tribini su govorili direktor Centra za istraživanje zločina nad srpskim narodom Milivoje Ivanišević, penzionisani vojni general Radovan Radinović, jedan od pravnih zastupnika Slobodana Miloševića, advokat Dragoslav Ognjanović i novinar Ljiljana Bulatović.
Govornici su bili složni u oceni, koju su naveli kao istinitu činjenicu, da u Srebrenici nije počinjen nikakav zločin, već da je tu zapravo reč o vojnicima muslimanske vojske, koje je žrtvovao Alija Izetbegović kako bi se izazvala strana vojna intervencija.
Jedan govornik je tvrdio da je ukupan broj poginulih iznosio nešto više od 2.000, dodavši da je stoga uveren da genocida nije bilo, jer planirane akcije Vojske RS nije bilo. Drugi govornik je izložio tvrdnju da je na području Srebrenice pronađeno 2.500 leševa, a da se samo za petsto njih može tvrditi da su streljani, jer se pored leševa našlo toliko poveza za oči i ruke.
Jedna govornica je čestitala organizatorima što se na Pravnom fakultetu vode razgovori "o istini kako nas ne bi pokoravali i terali da se stidimo onih koji zaslužuju naše poštovanje i divljenje, jer su u odsutnim trenucima predstavljali svoj narod u borbi za slobodu i opstanak". Ona je zaključila da se 11. juli nakon deset godina sada može oceniti kao datum oslobađanja Srebrenice.
Ta tribina se ne kosi samo s normama savremenog građanskog i demokratskog društva, već oštro krši i Zakon o Univerzitetu, kao i Statut Pravnog fakulteta, i zato tražimo od nadležih da spreče i osude održavanje te tribine, ocenili su u nevladinoj organizaciji "Kapiraj-kopiraj" i navode da im se u protestu ispred hotela Metropol pridružila omladina Građanskog saveza Srbije i Socijaldemokratske unije, Inicijativa mladih za ljudska prava i mnogi drugi.
I Omladinska mreža G17 Plus pridružila se protestu protiv tribine o Srebrenici na Pravnom fakultetu. "Naša je obaveza da istini pogledamo u oči i da odgovorne pojedince procesuiramo", stoji u saopštenju.
I Studentska unija Srbije protestuje što se održava tribina, ocenjujući da je "negiranje zločina u Srebrenici prilikom i neposredno posle 'oslobođenja' čin jednako gnusan kao i sam zločin".
Najveći zločin
U Srebrenici je u julu 1995. ubijeno više od 7.000 civila, što spada u najveći zločin na srpskoj strani, ali i uopšte u svim ratovima na području bivše Jugoslavije. Vojnici pod komandom generala Ratka Mladića su takođe deportovali oko 30.000 žena i dece za dva dana. Vođa srpskih snaga Ratko Mladić je tada televiziji sa Pala izjavio da se nalazi u "srpskoj Srebrenici", da grad "predaje srpskom narodu" i da je "došlo vreme za osvetu Turcima" na tom prostoru. Napad je počeo 6. jula 1995. godine i završio se ulaskom generala Mladića u grad pet dana kasnije.
Iako se o ovom zločinu u SCG javno govorilo tek nakon pada Miloševićevog režima, teza o "oslobođenju" Srebrenice nije se pojavila sve dok izvesno Udruženje studenata "Nomokanon" nije najavilo tribinu na Pravnom fakultetu.
Holandski bataljon UN bio je tada stacioniran u enklavi u vreme napada srpskih snaga. U izveštaju holandskih stručnjaka, koji su istraživali okolnosti pada Srebrenice tokom rata u BiH, ocenjeno je da holandska vlada i UN snose deo odgovornosti za masakr oko 7.500 Muslimana 1995. godine. Nakon toga holandska vlada i načelnih Generalštaba holandske vojske podneli su ostavke.
Za genocid u Srebrenici 1995, muslimanskoj enklavi u istočnoj BiH koja je formalno bila pod zaštitom UN, optuženi su vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić. Obojica su u bekstvu. Za zločin u Srebrenici prvi je osuđen Dražen Erdemović, pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS. Odred je bio pod komandom Mladićevog Glavnog štaba. Erdemović je osuđen na osnovu priznanja da je učestvovao u masovnoj egzekuciji Muslimana iz Srebrenice 16. jula 1995. godine na poljoprivrednom dobru Branjevo kod Pilice. Prema njegovoj proceni, toga dana na tom mestu ubijeno je oko 1.200 muškaraca i dečaka. Erdemović je u međuvremenu odslužio kaznu.
General Vojske RS Radislav Krstić osuđen je 2001. godine na 46 godina zatvora za genocid u Srebrenici. To je bila prva presuda Haškog tribunala za genocid na koju su uložili žalbu i odbrana i optužba. Žalbeno veće Haškog tribunala je u aprilu ove godine donelo novu presudu. Krstić je osuđen na 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida. General Krstić je u vreme zločina bio zamenik, a potom i komandant Drinskog korpusa VRS. Sudije su ocenile dokazanim da je general Krstić preuzeo komandu korpusa 13. jula 1995. godine i da su jedinice Drinskog korpusa i jednice Glavnog štaba VRS, od 13. do 19. jula 1995. godine ubile između 7.000 i 8.000 muslimanskih muškaraca i dečaka. Krstić je tokom suđenja imenovao Ratka Mladića i još petoricu oficira kao odgovorne za pokolj Muslimana u Srebrenici. Kao krivce za sistematsku likvidaciju oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dečaka označio je generala Ratka Mladića, pukovnika Ljuba Bearu, majora Pećanca, poručnika Mišu Pelemiša, majora Malinovića i potpukovnika Vujadina Popovića.
Pretnje "Jukomu"
"Članovi 'Jukoma' biće zbrisani nacionalnom metlom", poručuje se toj NVO u nepotpisanoj elektronskoj poruci.
Komitet pravnika za ljudska prava saopštio je da je na e-mail adresu te organizacije stigla nepotpisana poruka u kojoj se, između ostalog, navodi da će članovi "Jukoma" "biti zbrisani nacionalnom metlom" i da će "vešala od Albanije do Slavije biti okićena nesojima poput vas".Ova pretnja utoliko je ozbiljnija u vreme održavanja tribine "Istina o Srebrenici" na Pravnom fakultetu, koju je većina nevladinih organizacija, uključujući i "Jukom", najoštrije osudila, kaže se u saopštenju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
"Moja ekipa ide ka još jednom cilju, a to je osvajanje titule i u domaćem prvenstvu", rekao je Živko Gocić, trener vaterpolista Novog Beograda uoči starta plej-ofa Superlige Srbije.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Na Institutu za pojas i put u Beogradu održan je Prvi forum kulturne razmene Kine i Srbije u organizaciji Prestoničkog pedagoškog univerziteta, Instituta globalne i regionalne studije i Instituta za pojas i put.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo priznao je da postoji namera Sarajeva da ceo srpski narod proglase genocidnim, prenose Novosti.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratiće se danas narodu po povratku iz Njujorka i govoriti o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Prema podacima iz Servisa javnog zdravlja, zaključnona teritoriji Srbije od strane zdravstvenih radnika prijavljeno je ukupno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja (pertusisa) kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
US President Joe Biden told radio host Howard Stern about the dark times when his first wife and daughter died in a car accident, and he revealed that he also contemplated suicide.
The Palestinian group Hamas said on Sunday there was no serious problem with Israel's latest proposal for a cease-fire agreement and the release of hostages in the Gaza Strip.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 141
Pogledaj komentare