Sud u Londonu odbio žalbu osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža da ne bude izručen Švedskoj, koja ga traži zbog navodnog seksualnog zlostavljanja dveju žena.
Sudije Džon Tomas i Dankan Ousli izjavili su da osnivač sajta Vikiliks (WikiLeaks), koji objavljuje poverljive tajne depeše američkih diplomata, Džulijan Asanž, treba da bude poslat u Švedsku da bi odgovarao na tamošnje optužbe za navodno "silovanje" jedne i "seksualno uznemiravanje i prinudu" druge žene.
Džulijan Asanž, koji je u sudnici saslušao presudu, sve vreme negira optužbe za seksualno uznemiravanje, tvrdeći da je zapravo reč o politički motivisanom progonu koji sprovode oni koji se protive njegovom radu (v. Asanž pred sudom protiv izručenja).
"Nisam osuđen ni za jedno kirivično delo ni u jednoj zemlji. Uprkos tome,Evropski nalog za hapšenje toliko je restriktivan da sud u Londonu nije u mogućnosti da uopšte razmatra činjenice u ovom slučaju. Odluku o daljim koracima donećemo narednih dana. Ceo sudski proces možete pratiti na sajtu na Internetu, jer verujem da će biti pokušaja da se cela priča spinuje, kako se to dogodilo i danas, ali samo na tehničkom nivou. Zato na sajtu proverite šta se istinski događa u ovom slučaju”, objašnjava Asanž.
Džulijan Asanž, pri tome, misli na to da obaveštajne službe SAD navodno stoje iza optužbi iz Švedske. On je u nekoliko navrata izjavljivao, a naveo je to i u svojoj žalbi na izručenje, da će ga Amerikanci uhapsiti ukoliko bude izručen Švedskoj, i „strpati“ u neki zatvor u kome bi mogli i da ga ubiju. U žalbi je doslovno bilo navedeno da bi njegovo izručenje bilo „nefer“ i „nezakonito“.
Posle ovakve izjave, Džulijan Asanž nije hteo da odgovara na brojna pitanja novinara, nego se samo uputio ka automobilu.
Slučaj „Švedska protiv Asanža“
Džulijan Asanž (Julian Assange - 40), rodom iz Australije, već 11 meseci je u kućnom pritvoru, od kada je utočište potražio u Velikoj Britaniji, jer su brojni zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država (SAD) protiv njega izricali optužbe za špijunažu. Ljude, koji su pomogli otkrivanje i ibjavljivanje tih dokumenata, proglašavali su veleizdajnicima.
Nekako u to vreme, iz Kraljevine Švedske je poslata poternica za Džulijanom Asanžnom, zbog optužbi dveju državljanki Švedske da je jednu „silovao“, a drugu „seksualno uznemiravao i prinudio na seks“. Optužbe su podignute posle posete Švedskoj i predavanja koje je Džulijan Asanž održao u vezi sa dokumentima objavljenim na sajtu Vikiliks.
Švedske pravosudne vlasti tvrde da su se dve žene, čiji se identitet prema švedskoj tradiciji ne otkriva, pristale na seks sa njim samo ukoliko on bude nosio kondom. Optužnica dalje navodi da je Asanž imao seksualni odnos s njom dok je spavala (sic!).
„[Optužnica] navodi da je imao seksualni odnos s njom kada ona nije bila u poziciji da na to pristane, tako da ni on nije imao nikakvo razumno uverenje da je ona na to pristala“, ocenjuju sudije Visokog kraljevskog suda u Londonu.
Visoki sud u Londonu je tako podržao odluku okružnog sudije Hauarda Ridla iz Magistratskog suda Belmarša (Belmarsh Magistrates' Court) iz februara, prema kojem ovaj stručnjak za kompjutere treba da bude pravosudnim vlastima Kraljevine Švedske, da bi se pred tamošnjim sudom suočio s optužnicom (v. Asanž pred sudom protiv izručenja).
Pravni zastupnici Džulijana Asanža imaju 14 dana da pripreme slučaj kojim bi trebalo da sudije Visokog suda uvere da je neophodno da se dopusti treća i konačna žalba Vrhovnom sudu Ujedinjenog Kraljevstva. Takva procedura je viđana samo u slučajevima koji mogu da stvore dalekosežni presedan u sudstvu, a čiji bi ishod mogao da imao uticaj na celo društvo.
Ukoliko slučaj, ipak, bude otišao pred Vrhovni sud, verovatno je da će se u pitanje dovesti smisao Evropskog naloga za hapšenje (European Arrest Warrant - EAW). Taj evropski pravni akt omogućava da se izručenje osumnjičenih osoba obavlja između država-članica Evropske unije uz vrlo malo dokaza, što je bio važan deo žalbe Asanža pred ovim sudom.
Mnogi evropskeptici u Ujedinjenom Kraljevstvu jedva čekaju da se EAW „okrnji“, kao dokaz da je Evropa opasno mesto za život i da nije demokratska zajednica.
Slučaj WikiLeaks
U svakom slučaju, životno delo Džulijana Asanža biće dovedeno u opasnost da nestane. WikiLeaks je u teškim finansijskim problemima, koji su izazvani odbijanjem banaka i finansijskih institucija da prosleđuju uplate donatora na račun organizacije. Situacija je takva da će ceo projekat možda nestati sa Interneta počektom 2012. godine.
Džulijan Asanž je godinama bio kompjuterski haker, pre nego što je pokrenuo projekat Vikiliks, koji je počeo da objavljuje tajne dokumente iz najraznovrsnijih izvora.
U centar pažnje kompletne svetske javnosti je došao kada je WikiLeaks počeo da objavljuje poverljive ili tajne sadržaje vezane za rat u Avganistanu, ubistvo iz helikoptera novinara i nekoliko civila u Iraku, kao i stotine hiljada diplomatskih depeša iz ambasada SAD širom sveta.
Jedan od najopasnijih poteza je WikiLeaks povukao kada je objavio podatke o poslovanju Banke Amerike (Bank of America). U narednom periodu, mnoge banke i finansijske organizacije su otkazale uslugu organizaciji - kako se sada ispostavlja - ili pod pritiskom ili i same u strahu da i o njima može da se otkriju neugodne tajne. Bila je to osveta bankara za razotkrivanje tajni. (Detaljnije: Vikiliks ne radi: Nema novca).
Ipak, glavni problem je bio i ostao velika sramota vladinih i provladinih tela u državama, pominjanim u depešama američkih misija u svetu. U mnogima je Džulijan Asanž postao traženi neprijatelj, i u mnogim slučajevima su te države učinile sve da se oteža ili onesposobi rad sajta WikiLeaks. Prava je ironija je da to nije učinila Švedska, zemlja u kojoj je on navodno počinio teško krivično delo, gde se nalazi glavni server koji sajt otvara kao WikiLeaks.ch, .
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U većem delu Srbije će danas pre podne biti pretežno sunčano, toplo, suvo i vetrovito, uz olujnu košavu u Beogradu, na jugu Banata, u Pomoravlju i donjem Podunavlju, a već u poslepodnevnim satima biće kratkotrajne kiše ili pljuskova.
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o situaciji u BiH održana je danas u Njujorku, a sazvana je zbog kršenja osnovnih pravila Dejtonskog sporazuma rezolucijom o Srebrenici.
Trener fudbalera Pari Sen Žermena Luis Enrike izjavio je da veruje u plasman svog tima u finale Lige šampiona i zahvalio navijačima na podršci na meču protiv Borusije u Dortmundu.
Novinaru Željku Veljkoviću smeta vraćanje u prošlost kada se govori o srpskim žrtvama, ali mu ne smeta kada za kažu da je genocidan narod, piše Informer.rs.
BYD Atto 3, kompaktni električni krosover i njegov najuspešniji model van matične zemlje, košta od 37.990 evra u Španiji i Nemačkoj. U Kini isti model startuje od 15.430 evra.
Komentari 8
Pogledaj komentare