Generalna skupština UN suspendovala članstvo Libije u Savetu za ljudska prava, zbog brutalnog suzbijanja protesta. Strane diplomate traže rešenje za Libiju.
Odluku o suspenziji Libije iz članstva u Savetu za ljudska prava su konsenzusom usvojile 192 članice Ujedinjenih nacija.
Generalni sekretar Ban Ki-Mun pozdravio je tu odluku, kao i raniju odluku Saveta za ljudska prava da sprovede istragu o kršenju ljudskih prava u Libiji.
"Ceo svet je govorio jednim glasom. Zahtevamo hitan prekid nasilja nad civilima i puno poštovanje njihovih osnovnih ljudskih prava. Uključujući i prava na mirno okupljanje i slobodu govora", kazao je Ban Ki Mun.
Oštar ton je imao i govor američke ambasadorke u Ujedinjenim nacijama Suzan Rajs.
"Generalna skupština se okupila da uputi jedinstvenu poruku vladarima Libije. Ova akcija bez presedana šalje još jasno upozorenje gospodinu Gadafiju i onima koji ga i dalje podržavaju, da moraju da zaustave ubijanje. Kada je grubo i sistematsko kršenje ljudskih prava svog naroda jedini način da lider zadrži vlast, onda je on izgubio svaki legitimitet da vlada. On mora da ode i to odmah“, poručila je Rajsova.
Zapadne diplomate traže rešenje za Libiju
Istovremeno, zapadne diplomate pokušavaju da pronađu zajedničko rešenje za krizu u Libiji.
Državna sekretarka SAD Hilari Klinton kaže da bi "u narednim godinama Libija mogla ili da postane mirna demokratija ili da se suoči sa dugotrajnim građanskim ratom" i potone u haos, preneo je AFP.
U međuvremenu, kako je preneo Rojters, SAD su uputile dva ratna broda prema Libiji, sa 400 marinaca koji bi trebalo da pomognu eventualnu evakuaciju i učestvuju u humanitarnim operacijama, ukoliko to bude bilo neophodno. Brodovi se nalaze u Crvenom moru i očekuje se da kroz Suecki kanal prođu u sredu.
Američki sekretar za odbranu Robert Gejts je izjavio da za sada nije doneta odluka o bilo kakvoj akciji i podsetio da UN nisu odobrile upotrebu sile u Libiji, kao i da NATO snage nisu postigle dogovor o mogućoj vojnoj akciji.
Premijer Velike Britanije Dejvid Kameron zalaže se za uvođenje zabrane letova nad Libijom, a šef britanske diplomatije Vilijem Hejg je kazao da za takve mere nije neophodno odobrenje Ujedinjenih nacija.
Ministar spoljnih poslova Francuske Alen Žipe upozorio je, u međuvremenu, da bi vojna intervencija NATO snaga u Libiji mogla da bude "krajnje kontraproduktivna". "Pre nego što dođemo do te tačke, potrebno je da pojačamo pritisak da Gadafi bude oboren, on će biti oboren jer je već izolovan u Tripoliju", kazao je Žipe.
Ambasador Rusije pri NATO Dmitrij Rogozin smatra da bi američka vojna intervencija u Libiji mogla da izazove rat. On je upozorio da akcije, koje bi bile sprovedene u suprotnosti sa odlukama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, predstavljaju direktno kršenje međunarodnog prava, preneli su ruski mediji.
Libijski princ Muhamed el-Senusi, koji živi u Londonu od 1988, takođe smatra da vojna intervencija nije rešenje za situaciju u Libiji i da ona ne bi mogla da doprinese uspostavljanju mira i slobode.
Istovremeno, zvanična Otava je saopštila da je zamrzla Gadafijevu imovinu vrednu 2,4 milijarde dolara, sledeći na taj način SAD, Austriju i Veliku Britaniju, koje su prethodnih dana takođe zamrzle sredstva libijskog lidera.
EU: Gadafi je problem, a ne deo rešenja
Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo izjavio je, posle sastanka Komisije posvećenog situaciji u severnoj Africi, a, pre svega, Libiji da je postalo jasno da Gadafi više ne predstavlja deo rešenja, već da je on problem.
"Potpuno neprihvatljive akcije libijskog režima tokom proteklih nedelja bolno su nam pokazale da je pukovnik Gadafi deo problema, a ne rešenja. Vreme je da on ode i zemlju vrati narodu Libije, omogućivši demokratskim snagama da odrede budući kurs", rekao je Barozo.
"Situacija koju sada vidimo u Libiji jednostavno je zgražavajuća. Mi to ne možemo prihvatiti", dodao je on.
Barozo je ukazao i na kritičnu situaciju sa izbeglicama kojih sada ima najmanje 140.000 i rekao da će EU, u saradnji sa ostalim međunarodnim organizacijama, učiniti sve da se olakša život ovih ljudi i da je u te svrhe već izdvojeno 10 miliona evra, umesto prvobitnih tri miliona.
EU je pojačala zajedničke napore i za sprečavanje ilegalne imigracije iz severnoafričkih zemalja, pre svega, u Italiju, rekao je Barozo.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će za dan i po biti položen kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog stadiona koji će, prema njegovim rečima, biti jedan od tri najlepša stadiona u Evropi.
Upravni odbor FK Partizan, koji je najavljen za ponedeljak i na kome je trebalo da se razgovara o statusu trenera Igora Duljaja, nije održan, ali prema informacijama Tanjuga nije odložen.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se narodu po povratku iz Njujorka gde je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Komentari 15
Pogledaj komentare