Holandija je dom najvećeg prirodnog gasnog polja na kontinentu koji se nalazi u blizini Groningena. Godišnje vadi oko 2,740 milijarde kubnih metara gasa što ga svrstava i među najveće na svetu.
Ipak, inicijalni plan holandske vlade bio je da postepeno smanjuje proizvodnju i konačno zatvori pogon 2023. godine.
Razloga za zatvaranje ne nedostaje, a jedan je najvažniji. Gasno polje u Groningenu izazvalo je stotine manjih potresa od 80-ih godina jer se meko tlo sleglo kada je gas izvađen.
Oštećeno je hilajde domova, škola i drugih zgrada, zbog čega su vlada i operater NAM (u suštini Exxon i Shell) morali da plate milijarde dolara odštete.
Nemačka i holandska vlada već su odobrile i razvoj novog gasnog polja otprilike 19 kilometara od obale Schiermonnikooga, pitoresknog holandskog ostrva koji se nalazi preko puta Groningena, čija gradonačelnica Ineke van Gent kaže da su stanovnici izrazito zabrinuti.
Problem je tim veći što Holandiji gas ne treba. Proizvodnju bi slali u Nemačku koja se priprema za strogu racionalizaciju. Gasunie Transport Services, koja poseduje gasnu infrastrukturu u Holandiji, kaže da građani ne treba da strahuju zbog nestašice gasa, čak i ako Rusija potpuno zatvori slavine.
Obnovljivi izvori energije mogli bi popuniti prazninu umesto prirodnog gasa, ali u trenutku teške krize na zelene se politike niko i ne osvrće. Takvo mišljenje deli i spomenuta gradonačelnica holandskog ostrva: "Moja glavna briga je tonjenje tla, što je, zamislite, veliki problem ako živite na ostrvu..."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare