Prema poslednjim podacima Evrostata, na listi su se posle Islanda našle Švajcarska, Norveška i Danska.
Na Islandu živi 355.000 ljudi, a kao razlog za paprene cene na ovom ostrvu navodi se zavisnost zemlje od uvoženja namirnica, kao i visoki porezi na alkoholna pića.
Prosečna plata viša od 4.000 evra Još jedan krivac za cene na Islandu su velike oscilacije islandske krune 2016. i 2017. godine.
Iako troškovi života mogu biti šok za turiste, Islanđani u proseku dobro žive, te je prošle godine prosečna mesečna plata pre oporezivanja iznosila preko 4.000 evra.
"Island je veoma mali. Teško je uporediti ekonomiju tako male države sa onim u zemljama koje su sto puta veće.", rekao je Konrad Gudjonson, glavni ekonomista pri Privrednoj komori Islanda.
Loše prognoze Ipak, predviđanja centralne banke nisu pozitivna.
Predviđaju da će se ekonomija na ostrvu smanjiti 0,4 odsto u ovoj godini, što bi bio prvi pad u poslednoj deceniji.
Kao razlog za ove loše vesti navodi se pad turističkih poseta, izazvan propašću niskobudžetnog avio-prevoznika VAU er.
Negativne prognoze podstaknute su i vešću o rastu inflacije, koja je dostigla 3,1 u prvom kvartalu 2019. godine, čime je značajno smanjena kupovna moć u zemlji.
Dobra je vest da bi preteća recesija trebalo da sruši cene kirija, koje poslednjih godina nezaustavljivo rastu.
Naime, mesečna stanarina za jednosoban stan u centru Rejkjavika iznosi oko 1.500 evra.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare