Niko sa sigurnošću ne može da kaže koliko na ovaj način država gubi radnih mesta, a poslednji podaci iz 2008. godine pokazuju da je to oko 50.000.
Od ove paradoksalne situacije profitira samo poslodavac jer, prema nekim procenama, za jedan prekovremeni sat rada uštedi 100.000 dinara mesečno, koje bi morao da izdvoji za novog zaposlenog.
Premda je za nepravilnosti zaprećena kazna i do milion dinara, još jedna prepreka da radnici ostvare svoja prava jeste težak put da se prekršaj dokaže. I nisu samo zaposleni na gubitku, već i oni koji čekaju na zaposlenje.
Kada firma ovako preoptereti svoje radnike, logično je da neće tražiti nove kandidate koji bi obavljali višak posla. I država gubi sa mnogo manjim brojem zaposlenih nego što bi trebalo, pa se postavlja pitanje šta može da učini. Preko svojih inspektora rada, ne mnogo.
Prekovremenim radom računa se svako prekoračenje utvrđenog radnog vremena, osim onog do koga je došlo preraspodelom radnog vremena. Po Zakonu o radu zaposleni je dužan da radi prekovremeno u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran.
Ovakvo tumačenje ostavlja mnoge mogućnosti za zloupotrebe, pa nije ni čudo što je sve više onih koji na poslu često ostaju i po 10, 12, pa i 16 sati.
Slavko Vlaisavljević iz Unije granskih sindikata Nezavisnost kaže da je ova pojava svakako uzela maha kod nas. "Svakoga dana se bar jedan zaposleni javi sa žalbom da mu se ne plaća prekovremeni rad. Firme rade sa mnogo manjim brojem radnika, nego što im je potrebno jer je veliki broj ljudi otpušten. Ljudi rade na po tri radna mesta za jednu platu jer je tako jeftinije poslodavcu, a kriza je bila izgovor za otpuštanja", navodi Vlaisavljević i dodaje da ljudi dugo ćute i trpe ovakvo stanje jer se boje otkaza.
"Poslodavci su vešti u tumačenju zakona i zato im je teško doskočiti. Boje se jedino krivičnih prijava, a njih je moguće podneti. Postojao je jedan slučaj da je jedan strani poslodavac nakon podnošenja krivične prijave pristao da plati sve", ističe Vlaisavljević.
Kako kaže, zadovoljan je kakva saradnja postoji sa inspektorima rada, mada se svi sagovornici slažu da je zloupotrebu prekovremenog rada teško dokazati. "I inspektori su nemoćni u nekim situacijama. Treba promeniti zakon da mogu da kazne nekoga na licu mesta", kaže Vlaisavljević.
Poslodavci se slažu da zloupotrebe u srpskim preduzećima s prekovremenim radom postoje, ali mahom u manjim firmama. Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije kaže da postoje firme u IT sektoru gde ljudi rade i po 10 i 12 sati dnevno.
"U bankarskom sektoru je slična situacija. Zaposleni se doduše ne bune jer su plate dvostruko ili trostruko veće od proseka. Poslodavci za tih dodatnih sat vremena dnevno ne žele da angažuju novog radnika koji će ih koštati još 100.000 dinara mesečno. U nekim delovima Srbije, istočnoj i južnoj, ova pojava je uzela maha. Najčešće u manjim firmama koje imaju do 20 radnika, a takvih je kod nas najviše. Nema sindikata kome zaposleni mogu da se obrate i da se oni bore za njihova prava", objašnjava Rajić.
Iako su u sindikatima uglavnom zadovoljni saradnjom sa Inspekcijom rada, slažu se da oni nemaju puno ovlašćenja i da su poslodavci u našoj državi i sa našim zakonima najmoćniji. Vera Milovanović iz Inspekcije rada kaže da inspekcija svakodnevno kroz redovne nadzore po službenoj dužnosti vrši kontrolu radnog vremena zaposlenih.
"Ipak, zbog prirode ovog radno-pravnog instituta kontrolu primene zakonskih odredbi o prekovremenom radu vršimo najčešće po zahtevu stranke. U toku 2010. godine inspekcija rada je donela 102 rešenja kojima nalaže poslodavcu da otkloni nepravilnosti u obračunu i isplati prekovremenog rada u skladu sa zakonom", ističe Milovanovićeva.
Ona napominje da osnovni problem u inspekcijskom nadzoru predstavlja strah zaposlenih da će zbog postupanja inspekcije rada trpeti posledica. "Iz tog razloga nam se retko obraćaju", zaključuje Milovanovićeva.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Od maja, status energetski ugroženog kupca ostvaruju četvoročlana domaćinstva čiji ukupan mesečni prihod ne prelazi 65.261,92 dinara, objavljeno je u Službenom glasniku.
Od 1,65 miliona penzionera koliko ih je u martu bilo na platnom spisku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najveći je broj onih iz kategorije zaposlenih.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Tehnološki giganti okreću se video snimcima kratkog formata, s obzirom na neizvesnu budućnost TikToka, koristeći partnerstva i strategije za osvajanje TikTokovih prihoda od oglašavanja.
Nemački brend BMW rekao je da bi mogao da bude otvoren za malo robusniji SUV zbog tražnje na tržištu, ali da ne planira u skorije vreme da napravi pikap.
Električne automobile dosta kritikuju, često sa argumentima poput nepouzdanosti baterija, ali ove komponente su dosta evoluirale u poslednjih deset godina.
Komentari 82
Pogledaj komentare