Srbija

Petak, 25.12.2009.

09:16

Za i protiv uvođenja evra u Srbiji

Dok privrednici traže veću stabilnost kursa ili uvođenje evra, NBS i ekonomisti kažu da je „plivajući kurs“ za Srbiju mnogo bolji od fiksnog ili uvođenja evra.

Izvor: B92, Novosti

Default images

Zahtev srpske privrede, koji je izneo predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin, da u narednoj godini stabilnost nacionalne valute bude prioritet, ili u suprotnom, privreda će insistirati na uvođenju evra, izazvao je oprečne reakcije.

Predsednik PKS kaže da su privrednici naišli na razumevanje premijera Mirka Cvetkovića koji im je obećao kontrolu deviznog tržišta. “Mi smo dobili uverenja da ćemo imati taj za nas veoma potreban i predvidiv okvir, da imamo nešto što je predvidiv okvir i da Narodna banka interveniše uvek kada je za to potrebno i na vreme, a ne posledično“, kaže on.

Bugarin kaže da je njegova izjava o uvođenju evra koja je izazvala veliku polemiku u javnosti u stvari pogrešno preneta. „Rečeno je sa moje strane u pežorativnom smislu da ako je nemoguće imati predvidiv okvir onda je bolje ići na varijantu da znamo da nam je evro obračunska valuta. Prosto većina srpskih kompanija koja je ulagala u investiranje i razvoj u prethodnim godinama se zaduživala ili u evrima ili je imala valutnu kaluzulu tako da svako povećanje podrazumeva i povećanje rate. Znači, nije zahtev srpske privrede ’ili fiksni kurs ili evro’“, objašnjava Bugarin.

Privrednici, iako bi to većini odgovaralo, znaju da prelazak na evro u Srbiji nije moguć bez ispunjenja uslova Evropske centralne banke u vezi sa spoljnom inflacijom, budžetskim bilansom, javnim dugom, fluktuacijom valute i dugoročnim kamatnim stopama. Čak i kad bi bilo moguće, državi treba dinar, kaže predsednik udruženja tekstilaca Milan Knežević.

„Na žalost, našim predstavnicima vlasti mnogostruko je više u interesu da manipulišu i sa deviznom štednjom građana, a da imaju i dinar preko kog uvek mogu da prelome određene socijalne tenzije. Savim je izvesno da apresijacija dinara koja traje već poslednih devet godina praktično svakodnevno obezvređuje deviznu štednju građana i upravo je to ona ravan preko koje se lomi niz državnih finansija“, kaže on.

Knežević ističe da je privreda u velikom problemu zbog nestabilnog kursa. „Ako evro skoči za samo jedan jedini dinar u ovom trenutku se preko 280 miliona evra poveća dug privrede, jer privreda je dužna 24 milijarde evra, interno i eksterno. Ti odnosi su toliko nategnuti i već su pred pucanjima pogotovo kada nemate stabilan kurs. Tada stalno kursne razlike moraju da idu na teret poslodavca i praktično dobijate parametere negativnog poslovanja, izgubite kreditni bonitet i to onda mnogostruko stavlja u negativan položaj firmu“, objašnjava Knežević.

On kaže i da veruje da je realna vrednost evra oko 120 dinara. „Naravno, imate sada dve strane – one kojima to odgovara i one kojima to neodgovara. Ako bi evro otišao na 120 dinara dugovi države i privrede dostigli bi po meni nivo sa kojeg se više uopšte ne bi mogli vraćati“, smatra on.

Privrednici smatraju da se takozvani "plivajući" kurs dinara može tolerisati samo ako su promene njegove vrednosti predvidljive. Toplica Spasojević, predsednik ITM kompanije, kaže da privredi treba predvidiv i stabilan kurs, i dodaje da niko ne traži da bude fiksni. „Ako je tehnički moguće uvesti evropsku valutu, privreda je ’za’, s obzirom na to da su njihovi imputi vezani za evro. A, alternativa tome, svakako je predvidiv kurs“, kaže on.

Spasojević navodi da „kurs dinara mora da prati ekonomske pokazatelje domaće privrede, inflaciju, rast nacionalnog dohotka. Nije realno da nacionalni dohodak padne za četiri odsto, a kurs čak za 20, a pri tom se kaže da su naše devizne rezerve najveće u istoriji“.

Ekonomisti: Neutemeljeni zahtevi privrednika

Ekonomisti se ne slažu sa stavom privrednika. Danilo Šuković, direktor centra za ekonomska istraživanja u Institutu društvenih nauka, smatra da je pritisak privrednika na guvernera Narodne banke Srbije neprimeren.

„Od države privrednici treba da traže samo dobre zakone, i dobre uslove investiranja, a potom da se bore za svoju konkurentnost. A, kada je domaća privreda konkurentna i kurs će biti realan. Jer, ne može se tražiti određeni nivo kursa u privredi sa tako velikim deficitom u trgovinskom bilansu“, ističe Šuković.

On objašnjava da „svako njegovo određivanje bez tržišnih kriterijuma ima katastrofalne posledice za zemlju. Nema dogovora po kursu, jer takva politika nas je poslednjih decenija mnogo koštala. Kurs mora da odražava realan odnos snaga naše ekonomije. Jer, ako bi se sada i održao veštački kurs, koji odgovara, recimo, uvozničkom lobiju, to bi brzo puklo“.

Stabilnost i predvidivost kursa je moguća, ali je neophodno ispuniti dva uslova, kaže ekonomski analitičar Miroslav Prokopijević.

„Uslov broj jedan je potpuna politička i monetarna nezavisnost centralne banke i guvernera u odnosu na izvršnu vlast i uslov broj dva je da država nema ekspresnu i veliku potrošnju. Dakle, u tim uslovima je sasvim moguće da dinar bude potpuno stabilan, maltene da bude plivajući kurs, ali da bude tako stabilan kao da je fiksiran za evro i da osicilacije budu jako male“, kaže on.

Na pitanje da li je moguće ispuniti uslove za stabilan dinar o kojima govori, Prokopijević odgovara negativno. „Bojim se da nemamo ni jedan, jer guverner ima neku samostalnost, ali bojim se budući da je on ipak politička figura i da je izabran kroz politički proces da na kraju krajeva ne može da se odupre. Drugo, guverner nema nikakvog uticaja na vladu, a vlada preko velike potrošnje može da gura inflaciju“, objašnjava on.

NBS: Evropa ne dozvoljava uvođenje evra

Evropska centralna banka (ECB) ne dozvoljava uvođenje evra u zemlje koje najpre ne postanu član Evropske unije a zatim prođu dugogodišnju proceduru prilagođavanja kroz takozvani mehanizam deviznog kursa, objašnjavaju u Narodnoj banci Srbije i dodaju da bi jednostrano uvođenje evra ugrozilo odnose Srbije sa Evropskom bankom i otežalo put ka EU.

ECB smatra neprihvatljivim da evro zameni nacionalnu valutu u državama koje nisu ušle u evrozonu i nisu ispunile uslove u vezi sa spoljnom inflacijom, budžetskim bilansom, javnim dugom, fluktuacijama valuta i dugoročnim kamatnim stopama.

„Uvođenje evra nije ni poželjno za srpsku privredu u procesu intenzivne tranzicije, budući da je karakter šokova, koji pogađaju srpsku privredu različit od onih koji pogađaju privredu evrozone. To znači da je i odgovarajuća monetarna politika u Srbiji različita od adekvatne monetarne politike u evrozoni“, kažu u NBS.

Upravo je ova kriza najbolje pokazala da su zemlje sa fleksibilnim deviznim kursom imale manji rast nezaposlenosti i manji pad ekonomske aktivnosti nego, recimo, zemlje sa fiksnim deviznim kursom. U nekim zemljama sa fiksnim deviznim kursom, na primer u baltičkim zemljama, ekonomska aktivnost je u 2009. pala za skoro 20 odsto, a stopa nezaposlenosti dvostruko porasla.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

77 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

Oglasio se NIS: Ovo je plan za Rafineriju

U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.

11:09

19.1.2026.

1 d

Podeli: