Srbija

Subota, 10.03.2007.

15:12

Biodizel i u Srbiji

Biodizel još uvek ne može da se kupi na slobodnom tržištu, prvi projekat je da gradska saobraćajna preduzeća u Srbiji počnu da ga koriste.

Izvor: B92

Default images

Lideri EU na samitu u Briselu obavezali su da do 2020. godine 20 odsto ukupne energije dobijaju iz ekološki manje štetnih i obnovljivih izvora energije poptu vetra i sunca, kako bi se smanjio efekat staklene bašte i sprečile dalje klimatske promene.

Srbija bi tu mogla da ima odličnu ekološku, ali i ekonomsku priliku - da uloži i poveća proizvodnju biodizela – ekološkog goriva koji može da zameni benzin, a proizvodi se od suncokreta i uljane repice.

Biodizel je ekološki energent, dobija se iz uljane repice i suncokreta uz višestruke koristi i prednosti u odnosu na klasične vrste goriva.

U sebi ne sadrži sumpor, olovo, niti azotna jedinjenja. Bolje sagoreva u motoru, a njegovim korišćenjem smanjeno je zagađivanje vazduha i vode i čovekove sredine za čak 30 procenata.

Cena biodizela u našoj zemlji nije regulisana zato što ga nemamo na tržištu, ali ukoliko budemo oslobođeni akciza, kao što je slučaj u svim zemljama u okruženju i EU, nadamo se da će biti dostupan, kaže za B92 Jelena Mitrović, projekt menadžer na biodizelu u fabrici Viktorija grup u Šidu.

„Prodajna cena bi recimo mogla biti oko deset odsto niža od cene eurodizela koji se prodaje na našim pumpama. Biodizel aposlutno nema sumpora, aromata, veoma je niska koncentracija čađi, a što se ekološkog i zdravstvenog aspekta tiče on ima izvanredne prednosti u odnosu na fosilno gorivo”, kaže Mitrovićeva.

U Srbiji postoje izvanredni uslovi za ovaj biznis, koji u širem smislu može radno da angažuje više desetina hiljada ljudi, objašnjava sagovornica B92 i kaže da je „Srbija zemlja koja ima izuzetni potencijal za gajenje uljanih kultura. S obzirom da se biodizel može proizvoditi i od uljane repice i od sojinog i od suncokretovog ulja takođe i od palminog ulja, znači mi sada već imamo tri vrste uljarica koje se već sada seju na našem području“.

Ona smatra da je „uljana repica posebno interesantna zato što ima veći procenat ulja nego soja i može da se dobije veći prinos biodizela. Ono što je za sada potencijal pod uljanim kulturama je negde oko 250 hiljada hektara što je izuzetno i obezbeđuje proizvodnju negde do 200 hiljada tona biodizela, a da se ne ugrozi deo suncokreta i soje koji ide u proizvodnju jestivog ulja“.
Etanol se u Americi proizvodi od kukuruza
Biodizel takođe može biti i veoma značajan izvozni artikal Srbije. Na primer samo je Nemačkoj potrebno 2,5 miliona tona biodizela godišnje, a za sada je od zemalja u regionu za biodizel proizveden u Srbiji najzainteresovanija Slovenija.

„Zainteresovane su zemlje iz okruženja, a isplativo je zbog transportnih troškova da se biodizel izvozi logično u zemlje koje su nam bliže. Naša je želja. ali i intreres svih da prodamo u našoj zemlji, mislim pre svega na naftne kompanije koje uvođenjem biodizela u umešavanje takođe imaju značjanu ekonomsku korist. Takođe i ekološku, jer umešanost bilo kog procenta biodizela u dizel smanjuje emisiju štetnih gasova“,  dodaje projekt menadžer na bio dizelu u fabrici Viktorija grup.

Štetna emisija gasova utiče na klimatske promene, globalno otopljavanje i efekat staklene bašte i to uglavnom zbog povećane potražnje i upotrebe fosilnih goriva. Procenjuje se da bi primena biodizela mogla biti ključna za ekološko ozdravljenje čovekove živtone sredine.

Etanol je još jedna vrsta biogoriva, važna alternativa za naftu.

Najveći potencijal u proizvodnji etanola na svetu ima Brazil, a kako je američki predsednik Džordž Buš trentuno na južnoameričkoj turneji, razvoj i razmena tehnologije za razvoj etanola glavna je tema razgovora sa brazilskim zvaničnicima.

Ako Amerikanci žele da značajno uvećaju globalnu proizvodnje etanola moraće da pribegnu uvozu sirovina. Etanol, takođe, može da se proizvodi i od šećerne trske, što pruža odličnu priliku za uzgajivače ove biljku u Brazilu, u centralnoj Americi i na Karibima da je izvoze u SAD.

Korišćenje biogoriva etanola, sa druge strane, utiče na smanjenje potrošnje benzina. Zakleti protivnik američke administracije Ugo Čavez, predsednik Venecuele koja raspolaže ogromnim rezervama nafte, vidi veliku opasnost zbog ovakve Bušove težnje. Iako je svestan da je razvoj etanola vrlo važan, Čavez ističe da bi čovečanstvo moglo da ostane bez hrane ako bi kukuruz umesto za ljude, bio uzgajan za automobile.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: