Srbija

Petak, 09.03.2007.

11:41

Srbija i Slovenija o penzijama

Luci: Slovenija će potpisivanju socijalnog sporazuma sa Srbijom pristupiti u najkraćem mogućem roku.

Izvor: Beta

Default images

Ambasada Slovenije u Beogradu ocenila je da način rešavanja problema isplate slovenačkih penzija u Srbiji, koji predlaže ministar rada Slobodan Lalović "nije najbolji" i da bi njegova izjava o tome mogla biti "zbunjujuća" za strane investitore.

Ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Srbije Slobodan Lalović izjavio je u intervjuu "Politici" od 2. marta da je jedini način da se Slovenija primora da isplati srpske penzionere - onemogućavanje novih slovenačkih investicija u Srbiji.

"Bilateralni odnosi Srbije i Slovenije su dobri u svim područjima, pogotovo u privrednom i kulturnom. Takve izjave ministra verovatno nisu korisne za dalje unapređenje odnosa, ali ne verujem da bi mogle imati neke dugoročne negativne efekte", izjavio je ambasador Slovenije u Beogradu Miroslav Luci.

Ambasador je rekao da svi strani investitori, kao i slovenački, otvaraju nova radna mesta što je, kako je istakao, u interesu Srbije i njenih građana, dodajući da je stopa nezaposlenosti u Srbiji relativno visoka i da strane investicije mogu doprineti njenom snižavanju.

"Smatramo da su izjave visokih zvaničnika Srbije u tom pravcu (kakva je Lalovićeva) zbunjujuće za sve strane investitore, pogotovo za one koji tek odlučuju da li da investiraju u Srbiji. Ostaje činjenica da je ministar Lalović još član Vlade Srbije", navodi se u pisanoj izjavi ambasadora Slovenije u Beogradu.

Obostrana potraživanja Republika Slovenija pokušava da reši potpisivanjem socijalnih sporazuma sa bivšim republikama SFRJ, rekao je on.

Komentarišući izjavu ministra Lalovića, Luci je istakao da je "potrebno objasniti da je srpska strana već nekoliko puta izrazila interes za rešavanje tog problema" i dodao da je "i Slovenija zainteresovana za potpisivanje socijalnog sporazuma".
Sva lica koja su pre 1991. ostvarila prava na slovenaèku penziju, imaju pravo na akontaciju penzija na osnovu srpske Uredbe iz 1992.
Luci je ocenio da pitanje isplata penzija "nije ni jednostavno ni jednosmerno", napominjući da su sa raspadom SFRJ nastala međusobna potraživanja osoba koje su deo radnog veka provele u jednoj od republika čiji nisu građani.

Kako je rekao Luci, prema podacima Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Slovenije, uprkos tome što sporazum nije potpisan, čak 2.737 državljana Srbije penzije prima na nerezidentne bankovne račune u Sloveniji.

"Sve osobe koje su imale zakonsku osnovu za penzionisanje, to pravo su mogle ostvariti direktno u Sloveniji. Obostrani problem predstavljaju srpski građani koji su samo deo radnog veka radili u Sloveniji, ili slovenački građani koji su radili u saveznim organima, vojsci ili preduzećima u Srbiji", precizirao je Luci.

Te osobe u Sloveniji, prema njegovim rečima, primaju samo akontaciju penzija pošto ni one ne mogu u celini da ostvare svoja prava zbog toga što socijalni sporazum nije potpisan.

Luci je ukazao da je na obe strane potrebno evidentirati i izneti u pregovorima tačan broj potraživanja, odnosno broj tih osoba i istakao da će biti potrebna dobra saradnja obe strane, naročito u razmeni podataka.

Na slovenačke penzije čeka oko 7.000 građana Srbije

Na slovenačke penzije, koje su ostvarili delimičnim radnim stažom u Sloveniji, u Srbiji trenutno čeka od šest do sedam hiljada građana, kažu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike.

Rukovodilac Grupe za međunarodne sporazume o socijalnom osiguranju Radoje Savićević kaže da je problem višegodišnji i da je srpska strana inicirala to pitanje još 2001. godine.

Savićević navodi da su od tada "inicijative za održavanje pregovora redovno upućivane slovenačkoj strani, ali nisu naišle na spremnost
slovenačke strane za započinjanje pregovora".

Prema njegovim rečima, pošto je Slovenija nedavno potpisala sličan sporazum sa Bosnom i Hercegovinom, srpska strana je opet reagovala, tražeći da se to pitanje reši.

"To pitanje obuhvata mnogo širu, neregulisanu oblast socijalnog osiguranja sa svim pravima, među kojima je i zdravstveno osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti", kazao je Savićević, podsetivši da je Srbija taj sporazum zaključila sa svim bivšim jugoslovenskim republikama, osim sa Slovenijom.

Primera radi, u decembru je zaključen taj sporazum sa Crnom Gorom, a očekuje se da na snagu stupi ove godine, dodao je on.

Savićević je napomenuo da bi u slučaju zaključenja sporazuma, navedeni korisnici bili obuhvaćeni preračunom, pri čemu bi svaka država preuzela na svoj teret staž osiguranja, ostvaren na svojoj teritoriji.

Taj broj uvećavaju aktivni osiguranici, koji kako kaže Savićević, tek treba da ostvare pravo na penziju iz Slovenije, jer imaju deo staža u toj bivšoj jugoslovenskoj republici.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: