Sledi li nam jagma za garažama: Srbi ih sve češće kupuju, gde je najviše porastao promet?
Tokom poslednjeg kvartala 2020. javni beležnici i osnovni sudovi su Republičkom geodetskom zavodu (RGZ) dostavili 44.742 ugovora odnosno više od 14.900 mesečno.
Izvor: B92/Ana Ristović
Foto: Depositphotos, Shenki
Od ukupnog broja dostavljenih ugovora 20% su činili ugovori o poklonu i razmeni, a 2% su dokumenta koja se ne mogu registrovati u Registru cena nepokretnosti, napominje se u izveštaju RGZ.
Osim pada u drugom kvartalu 2020. godine, broj registrovanih ugovora o prometu nepokretnosti bio je u porastu u odnosu na iste kvartale u 2019. godini i to: za 1,5% u prvom, 19,9% u trećem i 9,6% u četvrtom.
Kada je poslednji - četvrti kvartal 2020. godine u pitanju, na mesečnom nivou najviše su prometovani stanovi sa blizu 4.000 mesečnih kupoprodaja, građevinsko zemljište sa 2.600 kupoprodaja, poljoprivredno zemljište sa oko 2.200 i stambeni objekti sa blizu 2.000.
Stanovi
U ukupnom prometu nepokretnosti stanovi su u četvrtom kvartalu učestvovali sa udelom od 29%, što predstavlja povećanje od 1% u odnosu na učešće u prethodnom kvartalu i smanjenje od 3% u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
Gledano po gradovima, u odnosu na prethodni kvartal udeo stanova u ukupnom prometu nepokretnosti u Beogradu veći je za 1,4% u Nišu za 2,4%, Novom Sadu za 0,4%, dok je u Kragujevcu u padu za 2,8%.
Građevinsko zemljište
Građevinsko zemljište učestvuje u ukupnom prometu nepokretnosti sa 19%, što predstavlja smanjenje od 1% u odnosu na učešće u prethodnom kvartalu.
Gledano po gradovima, Niš, Novi Sad i Beograd beleže smanjenje učešća prometa građevinskog zemljišta u odnosu na ukupan promet nepokretnosti od 2%, 0,3%, odnosno 1,6%, dok je u Kragujevcu zabeleženo povećanje učešća od 1,6%.
Iako je obim prometa građevinskog zemljišta u blagom padu u odnosu na prethodni kvartal, u odnosu na isti kvartal prethodne godine je u porastu od 52,9%.
Poljoprivredno zemljište
Promet poljoprivrednog zemljišta je u odnosu na prethodni kvartal u porastu od 5,3%, što čini povećanje udela u ukupnom prometu od 1%.
Gledano po gradovima, u Beogradu i Nišu je zabeleženo smanjenje učešća poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu nepokretnosti od 0,8%, odnosno 0,2%, dok je u Novom Sadu i Kragujevcu učešće poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu nepokretnosti uvećano za 0,4%, odnosno 0,1%.
U odnosu na isti kvartal 2019. godine, učešće poljoprivrednog zemljišta u ukupnom prometu smanjeno je za 3,3%.
Stambeni objekti
U odnosu na treći kvartal zabeležen je smanjen promet stambenih objekata za 9,9%. Najveće smanjenje u broju prometovanih stambenih objekata zabeleženo je u Nišu 10,8%, zatim u Kragujevcu 7,2% i Novom Sadu 5,1%, a najmanje u Beogradu 2,2%.
Foto: Depositphotos, ArturVerkhovetskiy
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2019. godine, broj prometovanih stambenih objekata veći je za 21,7%. Promet vikendica u odnosu na prethodni kvartal manji je za 29,5%, dok je u odnosu na isti kvartal 2019. godine veći za 42,1%.
Industrijski objekti, poslovni prostor, garaže...
Takođe u odnosu na treći kvartal 2020. godine zabeleženo je povećanje broja prometovanih industrijskih objekata i skladišta za 25,8%, poslovnih prostora za 23,2%, garažnih prostora za 17,7%, kao i poslovnih objekata za 9%. U poređenju sa četvrtim kvartalom 2019. godine ova povećanja su znatno veća – promet poljoprivrednih objekata veći je za 70,7%, objekata posebne namene za 41,7%, poslovnih objekata za 22,8%, poslovnih prostora za 7,8% itd.
"Gledano na nivou Srbije, promet garažnih prostora veći je za 17,7% u odnosu na prethodni kvartal. Po gradovima, porast prometa garažnih prostora zabeležen je u Novom Sadu 26,2%, Nišu 28,6% i Beogradu 16,2%, dok je u Kragujevcu broj prometovanih garažnih prostora ostao praktično isti", navodi se u zvaničnoj analizi.
Zaključak?
Stanje na tržištu nepokretnosti u četvrtom kvartalu 2020. godine ukazuje na izrazitu dinamičnost i regionalnu neravnomernost.
U Beogradu je zabeležen porast prometa poslovnih objekata, poslovnih prostora, stanova i garažnih mesta, za razliku od prethodnog kvartala u kom je zabeležen pad prometa poslovnih objekata.
"U Novom Sadu je u porastu bio promet građevinskog i poljoprivrednog zemljišta, kao i stanova i garažnih prostora, dok je u Kragujevcu u zavisnosti od podtržišta, obim prometa bio ujednačen sa prethodnim kvartalom, odnosno zabeležen je pad prometa kod stambenih objekata i stanova. Za razliku od prethodnog kvartala kada je u Nišu zabeležen pad prometa poslovnih prostora, u četvrtom kvartalu je zabeležen porast, kao i porast prometa stanova i garažnih prostora", zaključuje se u izveštaju RGZ.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Moglo bi doći do rasta cena nekretnina ako bude produžen sukob na Bliskom istoku ili dalje eskalira zbog potencijalne krize migranata i povećane potražnje za zakupom, kažu stučnjaci.
Kompanija Aluminium Bahrein (Alba) započela je postepeno gašenje proizvodnje u najvećoj svetskoj topionici aluminijuma na jednoj lokaciji, usled poremećaja u snabdevanju i transportu izazvanih ratom na Bliskom istoku, saopštila je ta kompanija.
Direktor kompanije "Sarajevo-gas" Nedeljko Elek rekao je da je u toku proces gasifikacije Republike Srpske. Projekat je vredan milijardu i 20 miliona KM, najveći je u istoriji, a finansira se iz budžeta. Rok za završetak radova je četiri godine.
Loši energetsko-politički odnosi Hrvatske i Mađarske dodatno su se pogoršali nakon što su mađarski MOL i slovački Slovnaft podneli prijavu Evropskoj komisiji protiv Janafa.
Nafta iz hitnih rezervi Međunarodne agencije za energetiku (IEA) uskoro će početi da pristiže na svetska tržišta, pošto su zemlje članice obećale da će staviti na raspolaganje ukupno 411,9 miliona barela, saopštila je danas ta agencija.
Kompanija Aluminium Bahrein (Alba) započela je postepeno gašenje proizvodnje u najvećoj svetskoj topionici aluminijuma na jednoj lokaciji, usled poremećaja u snabdevanju i transportu izazvanih ratom na Bliskom istoku, saopštila je ta kompanija.
Španski glumac Havijer Bardem na ceremoniji 98. dodele Oskara, održanoj u Dolbi teatru u Los Anđelesu, pružio je podršku narodu Palestine, nakon čega je nagrađen aplauzom.
Roker Sebastijan Bah izvinio se glumici Kristini Eplgejt nakon što je ona u svojim novim memoarima opisala njihovu kratku i burnu romansu krajem 80-ih.
Glumac Šon Pen osvojio je Oskara za najboljeg glumca u sporednoj ulogu u filmu "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona, ali nije preuzeo nagradu niti prisustvovao dodeli.
Iza glamura i crvenog tepiha na Oskarima kriju se stroga pravila kojih se gosti moraju pridržavati – od oblačenja i trajanja govora do toga kada smeju da odu u toalet.
Dodeljeni su Oskari, najprestižnije filmske nagrade na svetu. Film "Jedna bitka za drugom" dobio je najviše priznanja, a ujedno i nagradu za najbolji film.
Dodela Oskara, najprestižnijih filmskih nagrada na svetu, održana je u Dolbi teatru u Los Anđelesu. Voditelj 98. spektakla po redu bio je komičar Konan O’Brajen.
The Iranian Joint Military Command issued a statement claiming that Israel and the United States are using copies of Iranian drones to carry out attacks on neighboring countries in order to attribute responsibility for those attacks to Tehran.
Iran’s Shia allies in Lebanon and Iraq have entered the war after U.S. and Israeli strikes on Iran, while the Yemeni Houthi rebels, despite being heavily armed and capable of attacking Gulf neighbors, have not yet joined the conflict, Reuters reports.
The conflict in the Middle East has entered its 14th day, as fighting between Israel and Iran continues with no signs of easing, amid new attacks, rising tensions, and fears of further escalation in the region.
U.S. Secretary of Defense Pete Hegseth is facing criticism over his “maximum authority on the battlefield” policy after a preliminary investigation indicated that an Iranian school was hit, resulting in deaths of around 175 civilians, likely from a U.S. strike
The European Union once played a central role in diplomacy with Iran — it also helped broker the 2015 nuclear deal. That is no longer the case. Is the EU still able to shape events, or has it been pushed to the sidelines?
Komentari 15
Pogledaj komentare