Dobra zarada izvesna, ali na dugom štapu: Zašto nema više plantaža oraha u Srbiji?
Želja za brzom zaradom glavni je krivac što uprkos bogom danim uslovima za proizvodnju i izvesnoj, vrlo pristojnoj zaradi, nema interesovanja za gajenje oraha.
Izvor: Sputnik
Foto: Depositphotos/jonnysek
Primiče se vreme slava kada naglo poraste potražnja za orahom u Srbiji, koja je inače skromna kao što je i njegova proizvodnja.
Iako smo peti u Evropi po broju stabala oraha, kojih je nešto manje od dva miliona, prinos podmiri tek polovinu domaćih potreba, od čega većina ode u konditorsku industriju.
Izvoz je gotovo nepostojeći, napominje za Sputnjik sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju u sektoru za poljoprivredu Privredne komore Srbije (PKS) Aleksandar Bogunović.
A samo Evropi godišnje nedostaje oko 100.000 tona oraha. Zašto se srpski poljoprivrednici ne opredeljuju za gajenje ove kulture koja donosi i pristojnu zaradu, u najgorem slučaju oko 4,0 evra po kilogramu, koja za uzgoj nije tako zahtevna?
Zarada na dugom štapu
Srbija ima klimu koja pogoduje gajenju oraha koji ne traži toliko zahtevnu primenu agrotehnike poput drugih kultura. Orah ne traži mnogo vode, pre berbe dovoljna su samo dva ili tri prskanja preparatima, što ovu voćku čini pogodnom za gajenje na većim plantažama i s malim brojem radnika. Proizvodnja može da se odvija na različitim tipovima zemljišta i nadmorskim visinama. Orah trpi različite temperaturne intervale, zimu i do minus 25, pa nema problema sa mrazevima.
Bogunović, međutim, napominje da će proizvođači moći da računaju na zaradu samo ako samonikle orahe, kakvih je dobar broj u našim voćnjacima, zamene dobrom rodnom sortom kakve su "člendler" i "lara" i sve što treba od agrotehnike odrade na pravi način, a pre svega pripremu zemlje i sadnju. I posle svega toga treba čekati.
"Malo je interesovanje u suštini zato što je tu zarada na dugom štapu. Od podizanja zasada oraha prvi rod stiže treće-četvrte godine, a pun rod se dešava tek negde u desetoj godini. Znači, treba da budete spremni na jednu dugoročnu investiciju, prvo da ulažete, a tek u nekoj kasnijoj fazi da ubirate plodove svoga rada", kaže sagovornik Sputnjika.
To što imamo skoro dva miliona stabala oraha i što smo po tome peti u Evropi, mnogo je manje bitno i od toga koliko su stara ta stabla i koji su sortimenti u pitanju. Najbolji dokaz za to je što nemamo ustaljenu proizvodnju na koju koliko-toliko možemo da računamo.
"Nama proizvodnja oscilira od 10.000 do 25.000 tona, a to je velika oscilacija. To govori da nema toliko plantažnih zasada koliko je to više-manje proizvodnja organizovana na manjim površinama, neprimenjivanjem adekvatne agrotehnike. I prinos može da bude od 3,5 do 4,0 tone, a može i od 1,5 do 2,0 tona po hektaru. A to je velika razlika između 1,5 i 4,0 tona prinosa. Najveća razlika u ceni se ostvaruje upravo zbog sorti i onoga što tržište traži", objašnjava Bogunović.
Foto: Depositphotos/j.sahmanova@gmail.com
Pola veka eksploatacije
On napominje da je proizvodnja dobra kada se radi kako treba, ali da treba dosta vremena da proizvođač dočeka da stanete na zelenu granu. Orah počinje da rađa posle tri godine i to oko nekoliko kilograma po stablu, u sedmoj nešto više, a u desetoj dostigne pun rod od oko 4,0 tona po hektaru, što se smatra dobrim prinosom.
Kod drugih biljnih vrsta, kako kaže, u trećoj godini već prihodujete neka sredstva, a u sedmoj godini ste u punom rodu. I to je najveći problem što se naši ljudi ne odlučuju da uđu u taj rizik.
"Kao i u svemu, moraju da se prate trendovi i mora se biti spreman na duže čekanje, što kod nas nije baš tako česta situacija. Više se ljudi, na primer, opredeljuju za lešnik koji je zahvalniji u tom smislu. On brže dođe na rod, imate organizovanu proizvodnju, organizovan otkup", kaže stručnjak PKS.
Na napomenu da je i vek tih drugih vrsta znatno kraći od oraha, koji traje 60 godina a njegova puna eksploatacija je praktično pola veka, Bogunović kaže da je to tačno i da je na duge staze, uz spremnost da se čeka, to jako dobra investicija.
Svetska proizvodnja oraha poslednjih godina je gotovo udvostručena i u stalnom je porastu. Procenjuje se da iznosi oko 700.000 tona, a da polovinu toga proizvede Kina kao najveći proizvođač. Iza nje su SAD, a potom Iran, Čile, Turska, Ukrajina. Mesta na svetskom tržištu ima, tim pre što su Turska i još neki veći evropski izvoznici smanjili prodaju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kompanije BOSQAR INVEST i Fortenova Group objavile su danas da su potpisale ugovor o kupovini poslovnog udela, prema kojem Bosqar planira da stekne 100-postotni udeo u PIK Vrbovcu, jednom od vodećih hrvatskih proizvođača mesa i mesnih prerađevina.
HŽ Infrastruktura potpisala ugovor vredan više od dva miliona evra s konzorcijumom ponuđača, pa je započeo dugo očekivani projekat izgradnje železničkog tunela kroz Učku, evo detalja projekta.
Potpredsednik vlade i ministar finansija Tomislav Ćorić najavio je da će Vlada sledeće nedelje predstaviti paket antiinflatornih mera, "orijentisanih na više sektora, usmerenih na smirivanje pregrejane ekonomije".
Velika Britanija je postigla trgovinski sporazum sa Savetom za saradnju zalivskih zemalja (Gulf Cooperation Council - GCC), što je prvi takav dogovor jedne članice Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija sveta (G7), saopštila je britanska vlada.
Kompanija Meta počela je da sprovodi plan za ukidanje oko 8.000 radnih mesta širom sveta, a mnogim zaposlenima je preporučeno da rade od kuće dok traje taj proces, objavio je danas Blumberg.
Nemačka "Varta" će smanjiti 350 radnih mesta i obustaviti proizvodnju malih, okruglih baterija u Nerdlingenu zbog gubitka svog najvažnijeg kupca, potvrdio je portparol kompanije.
PIO fond predstavio je izveštaj o rezultatima poslovanja za 2025. godinu tokom koje su najznačajniji rezultati ostvareni u oblastima finansijske stabilnosti, redovne isplate penzija, digitalizacije usluga i unapređenja sistema obaveznog socijalnog osiguranja.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila je usvajanje izmena i dopuna četiri izborna zakona i napredak u primeni ODIHR preporuka i poboljšavanju izbornih uslova, preneli su danas mediji.
Rat u Ukrajini – 1.548. dan. Dve osobe poginule, šest povređeno u napadu na Dnjepr. Rusija i Sjedinjene Američke Države nastavljaju diplomatske kontakte, dok NATO odbacuje optužbe Rusije da baltičke zemlje otvaraju "put" da ih Ukrajina napadne.
Dve osobe su poginule, a tri povređene u eksploziji gasa i požaru u stambenoj zgradi u Lobnji, u Moskovskoj oblasti. Evakuisano je 15 ljudi, uključujući decu.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio za TV Prva da je referendum o nezavisnosti Crne Gore pokraden i da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpuno u pravu što je odbio da prisustvuje proslavi nezavisnosti te države.
Menadžer radija "Karolina" u Velikoj Britaniji Piter Mur saopštio je da je zbog "kompjuterske greške" u njihovom glavnom studiju pogrešno emitovano da je britanski kralj Čarls III umro.
Glumica Hejden Panetijer, u odlomku iz svojih memoara otkrila je da joj je, dok je imala samo 19 godina, "slavni i ugledni glumac" pokazao genitalije na jednoj privatnoj zabavi.
Dvadesetogodišnja Lara Brtan, članica grupe Lelek koja je ove godine pesmom "Andromeda" predstavljala Hrvatsku na Evroviziji, dirljivom objavom na društvenim mrežama otkrila je detalje teškog životnog perioda koji je prethodio njenom uspehu.
Pojas Presvete Bogorodice, iz manastira Vatoped sa Hilandara, jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, donet je danas u Vaznesenjsku crkvu u Beogradu.
Pojačan intenzitet saobraćaja tokom dana, kao i povoljnije i lepše vreme, donose veći broj motociklista i biciklista na putevima širom zemlje, upozorio je AMSS.
Komentari 15
Pogledaj komentare