Četvrtak, 18.06.2009.

12:40

"Povećanje PDV-a skoro neizbežno"

Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić ocenio je da je povećanje PDV-a jedna od neminovnih mera za pokrivanje povećanog budžetskog deficita Srbije.

Izvor: Tanjug

Podrazumevana plava slika

Arsić, koji je i član Ekonomskog saveta premijera, ocenio je da će pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u ovoj godini najverovatnije biti do šest odsto, što je slično očekivanom padu u drugim zemljama regiona.

Jedna od neposrednih posledica takvog pada jeste i niži nivo javnih prihoda od planiranih, ukazao je on ističući da će prihodi biti niži i jer neke vladine mere nisu dale očekivane rezultate.

"Tako da ćemo kao rezultat svega imati veći budžetski deficit od planiranog i on se može rešiti na tri načina - da se sam deficit poveća, da se redukuju neki javni rashodi ili da se poveća neki od poreskih oblika", naglasio je Arsić.

On je upozorio da treba biti oprezan sa povećanjem deficita da se ne bi dugoročno ugrozila održivost fiskalne politike, odnosno da ne bi preterano porastao javni dug jer će se deficit ove, a i narednih godina glavnim delom finansirati iz javnog duga, odnosno zaduživanja države.

"Mislim da je deficit od oko četiri odsto BDP neko razumno rešenje s tim što bi uporedo sa njegovim usvajanjem trebalo doneti mere koje bi obezbedile da se taj deficit relativno brzo smanji kada počne oporavak privrede", rekao je Arsić.

Prema njegovim rečima, prostor za smanjenje rashoda je vrlo ograničen jer bi to podrazumevalo da se značajno smanje neke "krupne pozicije", kao što su plate zaposlenih u javnom sektoru, penzije ili javne investicije.

"Smanjivanje tih pozicija nije opravdano ni sa socijalne, ali ni sa ekonomske tačke gledišta jer bi imalo za posledicu dodatni pad domaće tražnje, a to bi još više produbilo recesiju", istakao je on.

"Jedno od mogućih rešenja je da se poveća opšta stopa PDV-a sa 18 na 20 odsto, a da se zbog uvažavanja socijalnih problema smanji niža stopa PDV sa osam na šest odsto, uz eventualno dodatno prebacivanje nekih egzistencijalnih proizvoda sa više na nižu stopu poreza", naglasio je Arsić.

Prema njegovim rečima druga mogućnost je da se porez na dohodak poveća, ali on smatra da to ne bi trebalo raditi u toku godine pošto povećanje te vrste poreza treba raditi uz dobru pripremu i od početka neke godine.

Projekcije budžeta "pale u vodu"

Profesor Megatrend univerziteta Vladimir Vučković kaže da je dobro što su predstavnici vlade "uvažili realnost" da će pad privredne aktivnosti u ovoj godini biti veći od dva odsto, jer time sve projekcije iz rebalansiranog budžeta "padaju u vodu".

"To je nešto na šta su ekonomski analitičari ukazivali još od kraja prethodne godine, jer je zaista bilo teško očekivati da u vreme krize Srbija bude izolovana i da ostvari rezultate koji bi bili bolji od ostatka sveta", istakao je on.

Prema njegovim rečima, problem je na prihodnoj strani budžeta, jer se on puni sporije nego što se očekivalo upravo zbog pada privredne aktivnosti, "tako da vlada sada treba da radi na dva koloseka".

Vučković je objasnio da jedan kolosek podrazumeva razmišljanje kako da se održe izdaci iz budžeta u situaciji kada su prihodi niži od očekivanih, a drugi kolosek je kako pomoći privredi da bi se budžet "normalnije punio".

"Što se tiče prvog pitanja, punjenje budžeta ide sporije i valja razmišljati o novim izvorima. Postoji nekoliko alternativa, ali u ovom trenutku bi najpovoljnije bilo da se nadju novi izvori zaduživanja po mogućstvu iz medjunarodnih institucija", istakao je on.

Nepovoljnije rešenje bi bilo da se povećavaju nameti u državi bilo preko povećanja poreza na dodatu vrednost ili nekog drugog poreza, jer bi to dodatno ugrozilo, ionako slabu, privredu, ocenio je Vučković.

U isto vreme, trebalo bi raditi na dodatnom podsticanju privredne aktivnosti, rekao je on, istakavši da su mere koje su vlada i NBS preduzele preko subvencionisanih kredita dobre, ali ne bi trebalo očekivati velike efekte, jer je Srbija dosta upućena na svet "i sve dok se ne oporavi svetska privreda i mi ćemo trpeti i imati niže stope rasta".

Kovačević: Neizbežno povećanje deficita

Saradnik Ekonomskog instituta Miladin Kovačević smatra da je neizbežno povećanje budžetskog deficita Srbije za 20 do 30 milijardi dinara, što bi moglo da bude pokriveno sredstvima međunarodnih finansijskih institucija.

Kovačević kaže da će, prema realnom scenariju, pad bruto domaćeg proizvoda Srbije u ovoj godini biti pet odsto, a u slučaju "vedrijeg scenarija" četiri odsto, i navodi da Srbija ima mogućnosti da povećanje deficita pokrije sredstvima koja će dobiti od Svetske banke, institucija Evropske unije i kreditnih pozajmica na domaćem tržištu, tako da u tom slučaju ne bi morala da smanjuje tražnju putem smanjenja javnih rashoda.

"To bi značilo da ne moramo da potežemo za sredstvima kao što je povećanje poreza na dodatu vrednost, koji pojačava inflaciju i produbljuje udarac na standard stanovništva", naglasio je Kovačević.

Prema njegovim rečima, još nema znakova skorijeg oporavka, odnosno zaokreta ka rastu industrijske proizvodnje, izvoza, uvoza, dok su se budžetski prihodi stabilizovali na nivou koji je realno 17 odsto niži nego prošle godine.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

34 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: