Početkom 2007. godine srpsko finansijsko tržište postalo je bogatije za prve investicione fondove. Iako je prošla nepuna godina od tada, investicioni fondovi u Srbiji postali su veoma popularni, kako među privatnim, tako i institucionalnim investitorima. Pojava fondova umnogome je doprinela ublažavanju bankocentrične strukture domaćeg finansijskog tržišta, čime je građanima ponuđena alternativa, u smislu, izbora investicione strategije.
Izvor: Beogradska berza
Približavanje Evropskoj uniji, te sa time povezano jačanje sveukupne transparentnosti na finansijskom tržištu, zatim porast likvidnosti finansijskih instrumenata i širenje znanja o investicionim fondovima imaće presudan uticaj na razvoj tzv. industrije fondova. Za očekivati je da će se dalji razvoj kako domaćeg, tako i regionalnog finansijskog tržišta bazirati, između ostalog, i na razvoju kako klasičnih , tako i uvođenju i razvoju savremenih vrsta fondova i investicionih strategija.
Iznetu tezu potvrđuje nedavno objavljena vest da je u Republici Srpskoj registrovan prvi tzv. hedž fond. Hedž fondovi pojavili su se davne 1949 godine, kada je Alfred Džons prvi pokrenuo fond koji je pomoću zauzimanja tzv. dugih i kratkih pozicija na tržištu omogućavao postizanje ciljne izloženosti tržišnom riziku. Prednosti ove vrste ulaganja postale su interesantne bogatim individualnim investitorima, koji su tražili alternativni način tradicionalnim oblicima ulaganja.
Hedž fondovi imaju tretman „divljih“ fondova jer, po pravilu, nisu registrovani i ne podležu zakonskim propisima koji regulišu rad registrovanih investicionih fondova. Kontradiktorno zvuči činjenica da hedž fondovi ne moraju biti registrovani. Objašnjenje leži u činjenici da ne postoji mehanizam koji bi mogao zabraniti određenoj grupi individualnih investitora da udruže novac, znanje i vreme, te da sa zajedničkog računa investiraju novac. Poslovanje hedž fondova moguće je samo u slučaju da izbegavaju zakone koji ograničavaju politike investiranja investicionim fondovima. Hedž fondovi u SAD organizovani su tako da nemaju potrebu da poštuju restriktivne zahteve “Security and Exchange Commission“ (SEC) koja nadzire tržište kapitala. Reč je o četiri zakona koji regulišu poslovanje investicionih fondova. SEC pokušava da reguliše poslovanje hedž fondova, ali u tome nema značajnijeg uspeha.
Osnovna prednost hedž u odnosu na klasične investicione fondove jeste ta što hedž fondovi mogu investirati na način koji nije dozvoljen klasičnim investicionim fondovima. Hedž fondovi imaju mogućnost ulaganja u sve vrste finansijskih instrumenata, bilo da je reč o berzanskom ili vanberzanskom, tzv. OTC tržištu. Minimalan ulog za ulazak u „društvo“ kreće seod od 250 hiljada do čak 25 miliona dolara. Većina fondova je uz to i zatvorena za nove klijente. Stoga je ova vrsta investiranja namenjena velikim korporacijama i bogatim individualcima.
Hedž fondovi su netransparentni, jer nemaju obavezu objavljivanja informacija o tome gde i na koji način plasiraju sredstva članova fonda. To ih čini nepogodnim za širu investicionu javnost, jer većina malih investitora sebi ne može priuštiti visok stepen rizika koji podrazumeva ulaganje u hedž fondove. Organizovani su kao neka vrsta partnerstva, gde je glavni menadžer u isto vreme i glavni savetnik, odnosno investitor. Članovi fonda – klijenti nastupaju u ulozi finansijera fonda. Najveći broj hedž fondova je registrovan offshore jer na taj način mogu izbeći plaćanje poreskih obaveza.
Neki od poznatijih menadžera hedž fondova su Džordž Soroš i Džim Kramer, koji je, primera radi, 2000. godine, kada je indeks Dow Jones pao za 6 odsto, a S&P500 za 11 odsto, ostvario prinos od 36 odsto.
Hedž fondovi na svetskom tržištu posluju već nekoliko decenija, ali se o njima značajnije počelo pisati tek 1998. godine. Tada je Hedž fond „Long-Term Capital Management“ - LTCM izgubio 4,6 milijardi dolara, čime je ugrozio kompletan bankarski sistem SAD, obzirom da su banke vodeći kreditori Hedž fondova u SAD.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruska ekonomija je u teškom stanju i situacija će se samo pogoršavati, uprkos izvanrednim prihodima od visokih cena nafte i gasa, navodi se u novom izveštaju švedskih oružanih snaga.
Ujedinjeni Arapski Emirati su započeli razgovore sa SAD o mogućoj finansijskoj podršci, odnosno obezbeđivanju finansijskog "oslonca" u slučaju da rat sa Iranom izazove dublju ekonomsku krizu, piše "Vol Strit žurnal" (WSJ) pozivajući se na američke zvaničnike.
Dok se dosadašnji izvozni model raspada, Nemačka se okreće od automobila ka topovima – i pokušava industrijski pad da pretvori u odbrambeni procvat, piše "Vol Strit žurnal" (WJ).
U Paraćinu će danas biti otvoren novi proizvodni pogon kompanije Vaider Srpska fabrika stakla, a svečanom otvaranju novog pogona prisustvovaće predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Evropska komisija planira da u novom sedmogodišnjem budžetu Evropske unije za period 2028–2034 poveća vojnu potrošnju čak deset puta, na 131 milijardu evra, u odnosu na 13 milijardi u prethodnom budžetu.
Direktor Međunarodne energetske agencije Fatih Birol (IEA) izjavio je da sukob između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela stvara najtežu energetsku krizu sa kojom se svet ikada suočio.
Hrvatska priprema izmene Zakona o porezu na dodatnu vrednost (PDV) koji bi omogućile izvršnoj vlasti da diskreciono odlučuje o promeni stope poreza na dodatu vrednost na naftne derivate u skladu sa geopolitičkom situacijom i cenama goriva.
Rat u Ukrajini – 1.519. dan. Putin izjavio je da Rusija zna kako će se završiti vojna operacija u Ukrajini i poručio da će biti postignuti njeni ciljevi. Ukrajinske snage nastavljaju dronovima da napadaju rusku teritoriju.
Predsednik SNS i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je danas da rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić odavno nije rektor, već, kako je naveo, političar koji uzurpira poziciju rektora.
Predstavnici vlasti i medija u Zagrebu burno su reagovali nakon odluke evropskih zvaničnika da ne zaustave investicije u Srbiju, uprkos njihovim očekivanjima da će do toga doći, pišu mediji.
Homer Džejms Džigme Gir, najstariji sin glumca Ričarda Gira, gradi sopstveni put u Holivudu. Ovih dana gledaoci mogu da ga vide u trećoj sezoni popularne serije "Euforija" u kojoj igra Dilana Rida.
Bivša američka teniserka Ešli Harkleroud, koja je ispisala istoriju kao prva aktivna igračica na naslovnici časopisa Plejboj, prolazi kroz turbulentan razvod.
U seriji koja je poznata po obilju sadržaja za odrasle, glavna glumica Zendaja nema nijednu takvu scenu, zbog čega se mnogi čitaoci pitaju šta je razlog.
Povodom 40. godišnjice Černobiljske katastrofe, "National Geographic“ donosi dokumentarnu seriju u četiri dela "Černobilj: Unutar katastrofe", koja od 20. do 26. aprila kroz nove detalje i svedočenja prikazuje jednu od najpraćenijih tragedija u istoriji.
Kreator serije "Heated Rivalry" Džejkob Tirni otkrio je nove detalje o drugoj sezoni serije, čije se snimanje očekuje ovog leta, a premijera u aprilu 2027.
Film "Stranac" francuskog reditelja Fransoa (Francois) Ozona, adaptacija čuvenog romana Albera Kamija, biće od 23. aprila na bioskopskom repertoaru, najavio je distributer Megakom (Megacom) film.
Israel doubts that an agreement between Iran and the United States will be reached in the expected negotiations, and is preparing together with Washington for a continuation of the war, a senior security official told the public broadcaster Kan.
According to statements of Secretary-General Arsenio Dominguez, International Maritime Organization is working on a plan to evacuate hundreds of ships that have been stranded in Arabian Gulf since US and Israeli strikes on Iran began more than seven weeks ago.
Adrijana Mesarović met today in Guangzhou with representatives of three Chinese companies from Sichuan, with whom she discussed possibilities for future cooperation and their potential investments in Serbia.
Klasični Lotus koji je nekada bio u vlasništvu legende Formule 1 ide na aukciju i mogao bi biti prodat za svega 14.000 funti (oko 16.000 evra) nakon detaljne restauracije.
Grupacija Stellantis navodno pregovara sa kineskim proizvođačem Dongfeng o potencijalnoj saradnji koja bi mogla promeniti način proizvodnje automobila u Evropi i Kini.
Komentari 3
Pogledaj komentare