Samo da pošaljete novac iz inostranstva u Srbiju vas košta previše, traje predugo, a potencijalno može da košta i osobu kojoj novac šaljete. Da li postoji brže i jeftinije rešenje? Zašto je to tako, i kako može da se promeni?
Na globalnom nivou industrija koja se bavi transferom novca vredi 689 milijardi dolara, ali ima problem koji porodicama koje zavise od ovog vida prihoda stvara ozbiljne neugodnosti. Naime, mnoge porodice u Srbiji zavise od očeva, majki, sinova, ćerki, rođaka i prijatelja koji su otišli da rade u inostranstvu, i koji uredno šalju deo svoje zarade svakog meseca. Međutim, u proseku 7% od tih sredstava se izgubi zbog provizija koje uzimaju firme za slanje doznaka. U nekim slučajevima, u zavisnosti od toga iz koje zemlje se šalje, provizije mogu da iznose i čak 15%.
Procenat novca izgubljen zbog provizija je dalje povećan od strane pružaoca usluge koji je korišćen. Slanje novca putem online transfera ili mobilnih aplikacija je najisplativije, ali za one koji nemaju račun u banci ili pristup internetu, prosto nije izvodljivo. Umesto toga, ovi ljudi moraju da posete banku, poštu, transfer operatera ili drugog pružaoca usluga transfera novca – a svako od njih sa svoje strane naplaćuje proviziju za pružanje ove usluge.
Kao dodatak na već visoke cene slanja doznaka, primaoci ponekad moraju i da doplate kako bi primili sredstva, a poreska uprava zemlje u kojoj žive može da zahteva da se na njih plati i određeni porez. U Srbiji to znači da se na primljen novac plaća porez na poklon, koji može biti između 1,5 i 2,5%. Kao dodatak na sve ovo, primaoci sredstava često moraju da čekaju između 5 i 10 dana kako bi se transfer novca obavio. Tokom ovog perioda, vrednost sredstava koja primaju iz inostranstva može da poraste, ali može i da opadne, što onda znači da primaoc dobija znatno manje nego što je poslato. Savršen primer za ovo je varirajući kurs američkog dolara u odnosu na dinar, gde može da se izgubi i do 10% vrednosti pošiljke u samo dva dana.
Građani se dovijaju
Grafika: Dmitry Demidko/ unsplash.com
Srpski radnici koji svoje plate zarađuju u inostranstvu dok su im porodice ovde, se na razne načine trude da izbegnu "harač“ nametnut od strane pružalaca transfera novca. Neki novac šalju po vozačima autobusa koji voze internacionalne linije uz popularnu maksimu "Pošalji i nadaj se da neće propiti do kuće“, dok drugi donose keš sa sobom prilikom kratkih poseta zavičaju ili šalju po kolegama iz istog kraja. Iako ova rešenja nisu ni brza, ni bezbedna, svakako im pomažu da sačuvaju svoje zarade za one zbog kojih su i otišli da rade u inostranstvu.
Da li bi nova, blockchain tehnologija, mogla da poboljša uslove za slanje doznaka?
Postojeće strukture za slanje novca su suviše kompleksne, velike i spore da bi mogle da se prilagode potrebama građana. Zato okretanje ka novim tehnologijama i njihovim primenama može da donese finansijsko olakšanje – blockchain tehnologija i kriptovalute mogu da reše problem visokih provizija i sporih transfera novca.
Iako bi mnoge zemlje sa ekonomijom koja se aktivno razvija i visokim cenama slanja doznaka mogle da imaju korist od usvajanja novih sistema za transfer novca, zemlje poput Srbije su najbolje tržište za nove tehnologije. Imamo razvijene infrastrukture za podršku, poput široke upotrebe smartfon uređaja, interneta, i uspostavljenih bankomata za kriptovalute.
Kripto bankomati u Srbiji (ECD)
Uslovi slanja novca putem bankarskog transfera ili preko Western Uniona svakako nisu povoljni, a čuveno autobusko slanje novca, iako povoljnije, nije uvek pouzdano, a ni dostupno ako se radi van Evrope.
Srpska industrija za slanje doznaka je spremna za revoluciju – ne samo da imamo razvijenu neophodnu infrastrukturu, već imamo i stanovništvo koje je tehnološki obrazovano u meri u kojoj upotreba kriptovaluta za transfer novca ne može da predstavlja problem.
Koliki je zapravo problem doznaka u Srbiji?
Grafika: Dmitry Demidko/ unsplash.com/ Lista zemalja iz kojih pristižu doznake
Doznake poslate u Srbiju čine značajan deo bruto domaćeg proizvoda (8,56%) sudeći po izveštaju Svetske Banke, i važan su činilac u smanjivanju siromaštva u zemlji. Od 2004. godine, priliv novca u Srbiju je bio procenjen na između 2,2 i 3,7 milijardi evra godišnje. U 2018. godini, Srbija je bila rangirana kao 37. zemlja u svetu po primljenim sredstvima, sa većinom doznaka poslatih iz Nemačke.
Sudeći po izveštaju na kome Svetska Banka trenutno radi, o koridoru doznaka na liniji Nemačka-Srbija, cena transfera novca iz Nemačke „može da košta i do 10% od totalne sume koja se šalje u Srbiju, u zavisnosti od institucije u kojoj se transakcija inicira i plati“. Kad se to uporedi sa globalnim prosekom od 6.84% po transakciji, postane očigledno da je slanje sredstava u Srbiju dosta skuplje nego što može i treba da bude. Izveštaj Svetske Banke pretpostavlja da jedan od razloga za cenu višu od globalnog proseka, može biti „manjak konkurencije među kompanijama koje se bave transferom novca“ pošto u ovom trenutku postoji samo jedna kompanija koja nudi usluge transfera iz Nemačke u Srbiju.
Ovakav manjak srpskih banaka u Nemačkoj je rezultat konflikta koji je rasparčao Jugoslaviju tokom 1990-ih. Srpske banke nisu ponovo otvorile svoje nemačke ogranke otkako je Savet za Bezbednost UN-a nametnuo sankcije 1992. godine. Zahvaljujući tome, srpske banke mogu samo da imaju ulogu „agenata plaćanja u Srbiji u ime Western Uniona ili komercijalnih banaka u Nemačkoj“. To je situacija kojoj pod hitno treba promena.
Kriptovalute kao rešenje za globalno slanje doznaka
Foto: ECD.rs/ Kripto bankomati u Srbiji
Zahvaljujući postojećoj tehnološkoj infrastrukturi, Srbija može biti među prvim zemljama koje će da usvoje rešenje za slanje doznaka bazirano na kriptovalutama. Bitna stavka ovde jeste činjenjica da su prednosti univerzalne. I pošiljalac i primalac bi imali manje troškove transfera u odnosu na one koji proističu od slanja standardnim operaterima koji se bave transferom novca. Uz to, vreme čekanja između slanja i primanja sredstava bi se skratilo na minute slanjem između dva kripto novčanika – što je, mora se priznati, značajan kontrast u odnosu na slanje doznaka tradicionalnim putem, koje može trajati danima, ili čak nedeljama.
U ovom trenutku, najbolji izbor za primenu o kojoj pričamo su stabilne kriptovalute, takozvani stablecoins. Za razliku od ostalih kriptovaluta, oni su dizajnirani da održe svoju vrednost bez obzira na dešavanja na svetskoj političkoj ili ekonomskoj sceni, kao i da zadrže kupovnu moć tokom vremena, nezavisno od inflacije. Ukoliko bi pošiljalac pokušao da pošalje novac konvertovan u Bitcoin, moguće je da bi do trenutka kad sredstva stignu do primaoca, ta kriptovaluta izgubila značajan deo svoje vrednosti. Zato su stabilne kriptovalute idealno rešenje.
Stablecoin tržište je u poslednje 4 godine dobilo dosta na popularnosti, baš zbog stabilnosti ovih kriptovaluta i njihove efektivnosti u čuvanju vrednosti. Među njima se posebno ističu algoritamske stabilne kriptovalute koje se ne vezuju za dekretne (tradicionalne) valute koje umeju da fluktuiraju, već za sopstvene algoritme koji proračunavaju i održavaju vrednost. Iako možda zvuče kompleksno, pošiljaoci doznaka će na kraju izabrati rešenje koje je najbolje za njih – koje je u stanju da brzo, sigurno, i jeftino prenese njihov novac na željeno odredište. Sa stabilnim kriptovalutama je to moguće bez brige o tome gde se osoba kojoj šaljete sredstva nalazi, i koliko brzo će joj novac biti potreban. Anchor AG, je napravila algoritamsku stabilnu kriptovalutu koji se vezuje za stabilni i predvidivi trend rasta globalne ekonomije.
Foto: EPA, RITCHIE B. TONGO
Aleksandar Matanović, suosnivač ECD.rs, navodi da su građani u Srbiji i regionu svesni kriptovaluta, šta su one i kako se koriste,
Smatram da su ljudi veoma svesni, ali da to ne mora nužno da znači da razumeju kriptovalute. Ljudi su uglavnom zainteresovani za kriptovalute kao način da se brzo obogate.
Koliko je velika zajednica kripto trgovaca i entuzijasta u Srbiji? Koji su glavni kripto habovi u zemlji i regionu?
Kripto zajednica ovde nije velika, i ne postoji mnogo entuzijasta za ove valute. Moje lično mišljenje je da je velika većina ljudi koji su deo neke kripto zajednice tu samo jer očekuju neku vrstu koristi, a ne zbog toga što zaista veruju u potencijal koji kripto ima. Kad su u pitanju kripto trgovci, rekao bih da je broj relativno veliki s obrzirom na veličinu našeg tržišta, ali oni ne organizuju događaje i ne prisustvuju konferencijama. Povremeno se organizuju susreti, i oni se većinom održavaju u Beogradu, ali tu se nikad ne okupi onoliko ljudi koliko bi se očekivalo od grada te veličine. Smatram da je situacija manje-više ista u ostatku regiona.
Koje su najpopularnije kriptovalute u Srbiji i regionu?
Pa, to se zaista ne razlikuje u odnosu na globalnu situaciju... Bitkoin, Etereum su na prva dva mesta, pa nekoliko mesta prazno, a onda sve ostalo.
Da li postoje prodavci koji prihvataju kriptovalute u Srbiji i regionu? Koje valute su u pitanju?
Verovatno nekoliko desetina, uglavnom su u pitanju barovi I restorani, ali ljudi izuzetno retko plaćaju ovim valutama.
Kako trenutno izgleda regulatorno i poresko okruženje za ljude koji kupuju i prodaju kriptovalute u Srbiji i regionu?
Regulativa je trenutno nekompletna. Što se oporezivanja tiče, situacija je još nejasnija, verovatno jer nam je prvo potrebna jasna zakonska regulativa kako bi oporezivanje moglo da se definiše. Ljudi iz Srbije i regiona, i tu mislim na one koji još nisu u EU, se uglavnom suočavaju sa problemima pri slanju i primanju dekretnog novca (tradicionalnih valuta) na i sa globalnih kripto menjačnica. Ponekad je čak i izazov registrovati se na jednoj i verifikovati nalog.
Kako ljudi u Srbiji i regionu trenutno mogu da kupuju i prodaju kriptovalute, posebno u zamenu za svoju lokalnu valutu? Koje opcije imaju? Koje su najlakše za upotrebu i najjeftinije po pitanju cene transakcije i perioda čekanja?
"Za one koji žele da kupe kriptovalute u zamenu za svoju lokalnu valutu, ili ih prodaju, skoro da ne postoji druga opcija sem upotreba lokalnih online servisa i kripto bankomata. Kao i u svetu, kripto bankomati su skuplji, ali ostaju najbrži način da se kriptovalute kupe ili prodaju, makar za one koji imaju ove bankomate u svojim gradovima. Postoje i lokalne online menjačnice, ali naše tržište je malo i plitko, tako da ukoliko želite da se bavite ozbiljnim trgovanjem kriptovalutama u realnom vremenu, morate koristiti globalne menjačnice".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nestle, najveći svetski proizvođač hrane i pića saopštio je u četvrtak da se nalazi u "naprednim pregovorima" da proda ostatak svog posla sa sladoledom partneru u zajedničkom preduzeću, kompaniji Froneri.
Hrvatska vlada je sa sednice uputila u skupštinsku proceduru konačan Predlog zakona o deviznom poslovanju kojim se, između ostalog, uređuje poslovanje ovlašćenih menjača, kao i propisuje obaveza prijave gotovine koja se unosi ili iznosi iz Hrvatske.
Kina carine predsednika Donalda Trampa okreće u svoju korist, preoblikujući globalnu trgovinu tako da njenu ekonomiju vrednu 19 biliona dolara dugoročno zaštiti od pritiska Sjedinjenih Država.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je danas da će u narednim nedeljama biti uvedena oznaka "100% iz Srbije", kako bi potrošači jasno mogli da prepoznaju domaće proizvode.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BIH raspisalo je javni konkurs za izbor organizacije koja će obavljati usluge označavanja, odnosno markiranja goriva.
"Mislim da nijedan zakon u poslednjih 10 godina nije doneo toliko ohrabrenja i radosti za građane", rekao je za Pink televiziju Miloš Vučević, lider Srpske napredne stranke i savetnik predsednika za regionalna pitanja.
Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović izjavio je danas da je ukupan izvoz IKT usluga u 2025. godini dostigao rekordnih 4,552 milijarde evra, što predstavlja rast od 10 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Forumpravnika Srbije traži od VST i Vrhovnog javnog tužioca hitnu istragu audio snimka u kojem tužilac Bojana Savović otkriva poverljive informacije i daje savete advokatima.
Rat u Ukrajini – 1.458. dan. Američki predsednik Donald Tramp namerava da postigne rešenje za rat do novembra, pre srednjoročnih izbora u Americi, pritiskajući Kijev da odustane od teritorija u Donbasu, piše Njujork tajms.
Bivši predsednik Skupštine Infrastrukture Železnice i sadašnji prorektor Univerziteta u Beogradu Nebojša Bojović nastavlja da se veseli i provodi, iako je jedan od najodgovornijih za pad nadstrešnice u Novom Sadu, pišu mediji.
Glumac Erik Dejn preminuo je u 53. godini nakon borbe sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), a u pitanju je bolest koja zahvata nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini.
U eri opsednutoj zdravljem, sve se više ljudi okreće tabletama, napicima i dodacima ishrani, iz straha da im nedostaje neki vitamin ili važna hranljiva supstanca.
Sezona virusa je u toku, a među njima su i ovčije boginje. Koliko se brzo prenose, koji je period inkubacije i može li doći do ozbiljnijih komplikacija?
Od 2019. godine Sony Interactive Entertainment kupio je 11 studija kako bi ojačao svoju ponudu igara, ali bilans tih akvizicija je daleko od besprekornog.
Komentari 11
Pogledaj komentare