Kakve bi bile posledice poreza na plasmane banaka o čijem uvođenju se govori Srbiji i Hrvatskoj?
Popularna verzija priče je jednostavna – uvede se porez na banke, njega plaćaju bogati bankari, a od njega profitira država i preko države svi mi. Pošto se radi o porezu na banke, jasno je da ga plaćaju banke.
Autor: Slaviša Tasić, ekonomista
Ekonomija, međutim, kaže drugačije. Porez ne plaća nužno onaj od koga se porez naplaćuje. Ko stvarno plaća porez, odnosno na koga se teret poreza svaljuje, zavisi od drugih stvari – u ekonomskom žargonu, od elastičnosti ponude i tražnje oporezovane robe.
Elastičnost nije ništa drugo nego osetljivost kupca ili prodavca na promenu cene – ona se meri stepenom u kojem ponuda ili tražnja reaguju na promenu cene. Ako na rast cene od 10 odsto potrošači reaguju smanjenjem kupovine od recimo 20 odsto, znači da je tražnja za tom robom elastična. Ako na rast cene od 10 odsto potrošači reaguju smanjenjem kupovine za samo 3 ili 5 odsto, znači da je tražnja neelastična. Tako obično bude kad potrošači nemaju mnogo izbora, ne mogu se lako odreći neke robe i zato prihvate i povećanje cene.
Kod razrezivanja poreza, mehanizam je sledeći. Što je ponuda elastičnija, što na smanjenje cene prodavac više reaguje smanjenjem ponuđene količine, veći deo tereta poreza se preko cene prevaljuje na potrošače. To se dešava ako prodavac ne može ili neće lako da prihvati sniženje cene, već odlučuje da se zbog niže cene povuče sa tržišta. Takođe, što je tražnja manje elastična, što kupci imaju manje izbora, veći deo poreza se prevaljuje na potrošače.
Da vidimo kako stvari stoje na bankarskom tržištu. Roba o kojoj govorimo su bankarski krediti, a cena kredita je kamatna stopa.
Elastičnost domaće tražnje za kreditima je stepen u kojem zajmoprimci reaguju na kamatu. Kamatna stopa je svima važna, ali stanovništvo i privreda nemaju mnogo izbora jer su uglavnom ograničeni na domaće tržište. Kad se uvede porez na sve banke, kamate porastu svima, a vi svejedno od nekog morate uzeti kredit. Tražnja ze kreditima je relativno neelastična. Kupci su spremni da prihvate povećanje cene.
Sa bankama je drugačije. Kapital je veoma pokretljiva, najpokretljivija roba. Banke koje posluju u Srbiji imaju filijale i u matičnim zemljama i po celom istočnoevropskom regionu, što znači da njihovo tržište nije ograničeno na Srbiju. Zato je cenovna elastičnost ponude kapitala velika. Banke mogu i na relativno malu promenu cene u Srbiji reagovati relativno velikim premeštajem plasmana u druge zemlje.
Šta bi onda bila posledica dodatnog poreza na banke? Ponuda kredita u zemlji bi opala i kamatne stope bi porasle. Teret ovog poreza bi najvećim delom pao na domaće potrošače. Banke bi takođe bile pogođene, ali dosta manje, jer ih od gubitaka spasava opcija lakog premeštanja plasmana u druge zemlje. Čisti dobitnici bi bili jedino potrošači tih drugih zemalja, u kojima bi zbog dodatnog priliva novca kamatna stopa opala.
Ako posmatramo pojedinačno, od svih uzimaoca kredita, najmanje izgleda da zbog viših cena smanje potrošnju imaju oni kojima je roba najpotrebnija, čija je tražnja najmanje elastična. Više kamate će nadproporcionalno pogoditi one kojima je kredit iz nekog razloga hitan, tako da su spremni da prihvate i višu kamatu da bi dobili kredit.
Porezi u svakom slučaju destimilišu ekonomiju i nema zemlje kojoj je su porezi, na bankarstvo ili bilo šta drugo, doneli prosperitet. Ali u Srbiji je, zbog priliva kapitala iz inostranstva i lake pokretljivosti kapitala u regionu, ideja posebnog bankarskog poreza još gora. Smanjeni priliv, ili odliv kapitala iz zemlje, imao bi posledice i na makroekonomsku stabilnost. Kurs dinara za evro je posledica postojećeg odnosa količine dinara i evra u ekonomiji i u trenutku kada banke prestanu da donose devize u zemlju, dinar će morati da depresira.
Iz nekog razloga, problem poreskog tereta je lako razumeti kada je u pitanju porez na dodatu vrednost (PDV). Niko se ne zauzima za povećanje PDV-a samo zato da bi se naudilo prodavcima. Naprotiv, u javnosti postoji potpuno razumevanje da bi veći PDV više oštetio potrošače nego prodavce. Znamo da iako se naplaćuje od prodavaca, ovaj porez, preko viših cena, ustvari plaćaju kupci.
Samo treba razumeti da bankrarstvo nije drugačije. Porez na banke je ustvari porez na korisnike kredita.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Thyssenkrupp Steel objavio je da će privremeno zaustaviti proizvodnju elektrotehničkog čelika u dva pogona – u Francuskoj i u matičnoj Nemačkoj – navodeći kao razlog “nekontrolisani” skok jeftinog uvoza.
Mađarska je danas potpisala ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o isporuci 400 miliona kubnih metara tečnog prirodnog gasa (TPG) godišnje, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država odbilo je ponudu grupe koju predvodi američka banka Xtellus Partners za kupovinu inostrane imovine ruske naftne kompanije Lukoil, objavio je danas Rojters.
Evropski poslanici su danas podržali strože kontrole uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Merkosura, južnoameričkog trgovinskog bloka čiji su punopravni članovi Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Setva je završena, a poljoprivredna sezona ocenjena je kao jedna od najtežih u poslednjih deset godina. Sertifikovano seme zasejano je na svega 350.000 hektara u ovoj setvi pšenice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da Srbija nema problema sa kursom dinara i istakao da država trenutno u deviznim rezervama ima 29 milijardi 367 miliona evra.
Evropska komisija planira da predloži ukidanje potpune zabrane proizvodnje automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem do 2035. godine, što bi omogućilo proizvođačima da i nakon tog roka prave ograničen broj vozila na benzin i dizel.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da se pregovori o NIS-u bliže kraju između ruske strane i jedne velike kompanije i da očekuje da bi do ponedeljka ili najkasnije do utorka mogli da budu obavljeni trilateralni razgovori u Beogradu.
Rat u Ukrajini – 1.392. dan. Odluke o mogućim teritorijalnim ustupcima Ukrajine može da donese isključivo ukrajinski narod, navodi se u zajedničkoj izjavi evropskih lidera nakon mirovnih pregovora koji su održani u Berlinu.
Ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji, Valerij Zalužni, upozorio je na pretnje po državu koje mogu nastati usled povratka ukrajinskih vojnika sa fronta.
Dnevne novine u Srbiji za sredu, 17. decembar 2025. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose eksluzivne priče.
Francuska i Evropska komisija razmatraju mogućnost davanja kredita za reparacije Ukrajine za 2026–2027. godinu u vrednosti od 90 milijardi evra na osnovu zamrznute ruske imovine, saopšteno je danas na brifingu za novinare u Jelisejskoj palati.
Nik Rajner, sin čuvenog reditelja Roba Rajnera, uhapšen je zbog ubistva svojih roditelja, a nakon stravičnog događaja u centar pažnje je ponovo došao film o zavisnosti na kojem su zajedno radilil.
U italijanskom nacionalnom parku Stelvio, u centralnim Alpima, otkrivene su hiljade otisaka stopala dinosaurusa, koje je krdo biljojeda ostavilo pre oko 210 miliona godina, saopštio je paleontolog Kristijano Dal Saso iz Prirodnjačkog muzeja u Milanu.
Holivud ali i cela svetska javnost u neverici nakon što su legendarnog reditelja Roba Rajnera (78) i njegovu suprugu Mišel Singer Rajner (68) pronašli mrtve u njihovom luksuznom domu u Brentvudu u nedelju popodne.
Ishrana ne utiče samo na telesnu težinu, već i na način na koji funkcionišu mozak i creva. Postoji veza između crevnog mikrobioma i moždanih procesa koji kontrolišu apetit, navike u ishrani i samokontrolu, naglašavaju naučnici.
Pokušaj da se ispune sva zdrava pravila u ishrani može delovati iscrpljujuće, naročito kada se istovremeno vodi računa o kalorijskom unosu zbog mršavljenja, ali saveti su ipak dobrodošli.
Iako jutro mnogima počinje uz omiljeno piće poput kafe, stručnjaci upozoravaju da neke napitke, uključujući i nju, nije dobro konzumirati na prazan stomak.
Režiser Kventin Tarantino ne prestaje da šokira svojim izjavama u poslednje vreme i sve je više onih koje slavni reditelj iritira svojim javnim istupima.
France and the European Commission are considering the possibility of providing loans for Ukraine's reparations for 2026–2027, amounting to €90 billion based on frozen Russian assets, officials announced today at a press briefing at the Élysée Palace.
Nikola Nikodijević, President of the City Assembly, has scheduled the 13th session of the Belgrade City Assembly for Monday, December 22, starting at 10 a.m.
White House Chief of Staff Susie Wiles claims that there are internal tensions within the administration of U.S. President Donald Trump over a number of issues, ranging from the enforcement of immigration laws to downsizing the government.
The Military Security Services and BIA have submitted a report to the President of the Republic of Serbia on the suspicious death of R.K., a representative of Jugoimport SDPR in Moscow, Blic reports.
Ombudsman Zoran Pašalić announced that at the beginning of 2026, a draft law banning the use of mobile phones in primary and secondary schools will be submitted to the Serbian Parliament.
Google već nekoliko godina nudi prilično koristan alat koji skenira dark web kako bi pronašao bilo trag procurelih ličnih informacija. Sada, objavljeno je da se ovaj alat gasi.
Komentari 7
Pogledaj komentare