Većina ljudi pretpostavlja da je Kaspijsko more baš to - more. Ali u centru ove dugogodišnje rasprave je pitanje da li je vodena površina koja zauzima površinu od 370.000 kvadratnih kilometara na kopnu ustvari jezero.
Do raspada Sovjetskog Saveza 1991, smatralo se da je u pitanju jezero i bilo je podeljeno između SSSR-a i Irana.
Ipak, nakon nastanka novih država, ovo pitanje je postalo komplikovano, jer su tada sve one imale svoje zahteve.
Iran je tvrdio da je to jezero, ali nijedna od četiri bivše sovjetske republike se nije slagala s tim.
A zašto je razlika toliko važna?
Ako bi bilo tretirano kao more, potpadalo bi nadležnost međunarodnih pomorskih zakona, prvenstveno Zakona o moru Ujedninjenih nacija.
Ovaj dokument propisuje pravila kako države mogu da koriste mora i okeane. U njemu je određeno kako se raspodeljuju prirodni resursi, ko ima teritorijalna prava i kako se štiti životna sredina. A ove vodene površine ne pripadaju samo zemljama koje imaju izlaz na more, već i druge države mogu da traže pristup.
Međutim, ako je Kaspijsko more ustvari jezero, onda mora da bude podeljeno na jednake delove između pet država koje se graniče s njim.
Dogovor postignut u nedelju pokušava da izbegne definisanje ove vodene površine.
Potpisana konvencija daje ovoj vodenoj površini "poseban pravni status", što znači da nije definisana ni kao jezero, ni kao more, tvrde ruski zvaničnici.
Samu vodu mogu da koriste svi, znači sve priobalne zemlje imaju pristup celoj površini ovog jezera/mora.
Međutim, dno, koje je bogato resursima, biće podeljeno.
2. Ko dobija, a ko gubi?
Teško je reći, pošto konačni tekst dogovora nije još objavljen.
Drugi ključni faktor je da granice dna tek treba da budu predmet pregovora (mada će sada o njima razgovarati bilateralno, a ne multilateralno kao do sada).
Međutim, pošto ovim dogovorom Kaspijsko more nije definisano kao jezero, Iran - čija je obala najmanja - deluje kao najveći gubitnik.
Korisnici društvenih medija u Iranu su optužili vladu u Teheranu da je "prodala" Kaspijsko more potpisivanjem dogovora u nedelju.
Ipak, možda će Iran, koji je trenutno pod velikim političkim i ekonomskim pritiskom Zapada, izvući neku političku korist time što će ograničiti pristustvo vojnih snaga država, koje ne izlaze na ovo more.
Da je Kaspijsko more bilo definisano kao jezero, Azerbejdžan i Kazahstan, koji traže veliki deo površine ovog mora, izgubili bi dosta.
Osnova svih prethodnih rasprava je pitanje pristupa.
3. Ovo more je bogato naftom i gasom
Kaspijsko more je veoma važno zbog ogromnih rezervi nafte i gasa.
Procenjeno je da ispod ove vodene površine ima oko 50 milijardi barela nafte i skoro 8,4 triliona kubnih metara prirodnog gasa.
Zato su rasprave o podeli ove površine bile brojne i žestoke. Dešavalo bi se da bi neke od država naredile korišćenje bojnih brodova kako bi zastrašile svoje susede.
Neslaganje o pravnom statusu je sprečilo izgradnju gasovoda duž ovog mora između Turkmenistana i Azerbejdžana. Time bi bilo omogućeno Turkmenistanu da izvozi gas u Evropu, bez ulaska na rusku teritoriju.
Rusiji, najvećem izvozniku nafte i gasa u Evropu, to ne odgovara.
Međunarodne naftne kompanije, koje su pohrlile na Kaspijsko more početkom devedesetih, povukle su se.
Moguće je da će se neka od njih vratiti nakon dogovora postignutog u nedelju.
4. Ovo more poseduje najveće zalihe kavijara na svetu
U Kaspijskom moru živi više vrsta jesetre, ribe koja daje veoma cenjeni kavijar.
Između 80 i 90 procenata svetskog kavijara stiže iz ovog regiona, mada se ta cifra smanjila u poslednjih nekoliko decenija.
Istraživanje obavljeno 2002. pokazuje da ove ribe ima sve manje i da će uskoro vrsta biti istrebljena.
Takođe je utvrđeno da postoji disproporcija između mladih jesetri i zrelijih primeraka ove ribe, koje proizvode jajašca od kojih se pravi kavijar.
Kao odgovor na to, uspostavljene su mnoge zabrane na ribolov u Kaspijskom moru i trgovinu kavijarom.
Kazahstanski predsednik Nursultan Nazarbajev rekao je u nedelju da će dogovor omogućiti uspostavljanje nacionalnih kvota za ribolov.
5. Zagađenje je veliki problem
Zbog vađenja nafte i drugih industrijskih delatnosti, Kaspijsko more je veoma zagađeno.
Zagađenje zbog nafte utiče na migraciju jesetri, stoji u dokumentu Ujedinjenih nacija o zaštiti životne sredine na Kavkazu.
Jesetre plivaju kroz veoma zagađenu oblast oko poluostrva Abšeron u Azerbejdžanu, što im ograničava pristup hrani i kiseoniku.
Nedavno je došlo do izlivanja kanalizacionih voda iz Irana, čime je došlo do bakterijskog zagađenja, što dodatno ugrožava jesetre.
Nerešen status Kaspijskog mora predstavlja rizičan faktor za životnu sredinu, jer niko nije zadužen za uklanjanje nafte koja se izlike ili posledice nekog drugog incidenta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
RHMZ objavio je prognozu do oktobra ove godine. Kako se može protumačiti sezonska prognoza, ovog meseca će temperature biti oko proseka, dok nas narednih meseci očekuje blagi porast temperatura.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
NATO je na tajnom sastanku povukao dve crvene linije čije bi prelaženje moglo da dovede do potencijalne odluke da svoju vojsku pošalje u rat u Ukrajinu, piše italijanski list La Republika.
Pre tačno godinu dana krunisan je kralj Čarlss, međutim, 12 meseci od tog radosnog dana, ispostavilo se da godina koja je usledila nije bila laka za mnoge članove britanske kraljevske porodice.
Komentari 4
Pogledaj komentare