Ovako je govorio Mrgud: "Vadio bih most iz reke jer je to za opšti spas"

Glumac Miodrag Radovanović Mrgud (90) preminuo je u Beogradu posle kraće, teške bolesti, saopštilo je Udruženje dramskih umetnika Srbije.

Kultura

Izvor: B92, Novosti

Utorak, 15.01.2019.

14:10

Ovako je govorio Mrgud:
Foto: Jugoslovensko dramsko pozorište

Miodrag Radovanović Mrgud je rođen 1929. godine u Čačku. Diplomirao je glumu na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju 1956. godine u klasi profesora Mate Miloševića.

U Jugoslovenskom dramskom pozorištu, čiji je član od sredine pedesetih godina, odigrao je 106 uloga. Nastupio je u nekim od najznačajnijih predstava poput sledećih: Romeo i Julija u režije Mate Miloševića, Otkriće po deobama Dobrice Ćosića (režija Mata Milošević i Predrag Bajčetić), Sartrove Prljave ruke u režiji Bore Draškovića, Hrvatski Faust, režija Slobodan Unkovski, Rodoljupci u režiji Dejana Mijača (1986), Buđenje proleća reditelja Harisa Pašovića.

Za niz uloga u predstavi koja je snažno obeležila pozorišni trenutak u ondašnjoj Jugoslaviji, Veseli dani ili Tarelkinova smrt u režiji Branka Pleše, sa ostalim članovima ansambla trijumfovao je na beogradskom Bitefu, zatim, u to doba prestižnom festivalu, Teatar nacija u Nansiju i na festivalu MESS u Sarajevu, na kome je Radovanović nagrađen Zlatnim lovorovim vijencem.

Tri uloge u jednoj od najdugovečnijih predstava JDP-a, Mletački trgovac u režiji Egona Savina, donele su mu nagradu Ardalion na Jugoslovenskom pozorišnom festivalu "Bez prevoda" u Užicu.

Na malim i velikim ekranima ostvario je 154 uloge, među kojima su Šicer u seriji "Salaš u malom ritu", Komandant Libek u "Balkan ekspresu", Nikola Pašić u "Kolubarskoj bici" i Spiridon u "Boju na Kosovu".

Njegov lik Šicera iz "Salaša u Malom ritu" ostaće jedna od najboljih uloga u istoriji našeg glumišta. Naime, kada gleda neku predstavu, publika se uvek identifikuje sa plemenitim likom, retko kada sa negativcem. Lik Šicera, jednog od najkompleksnijih likova zlikovca, naša publika je prihvatila. Taj fenomen Radovanović je objasnio u jednom intervjuu za Novosti iz 2012. godine.

"Jedan profesor Pravnog fakulteta sreo me u perionici automobila i rekao: 'Vi ste, čoveče, meni ušli kroz prozor u kuću.' Želeo je, valjda, da kaže da sam ga igrom toliko iznenadio da je očekivao da mu na vrata uđe sve poznato, a ovo mu je bilo sasvim novo i drugačije", rekao je on tada.

Iako mu je Šicer obeležio blistavu karijeru, pozorište mu je uvek bilo na prvom mestu. Kako je govorio, ono je za njega bilo stvarnije od života. Smatrao je da se u njemu može videti i doživeti sve plemenito, sve uzvišeno, sve pokvareno, sve neljudsko, ogorčeno, oduševljeno i sve mnogo istinitije nego što je u životu. Važio je za glumca koji glumi "iz glave".
Foto: Jugoslovensko dramsko pozorište
Bio je mišljenja da se talenat ne uči na Akademiji, već zanat, način glumačkog mišljenja. Fakultet dramskih umetnosti je i zaslužan za toliki broj, kako je govorio, savršenih, sjajnih i belosvetskih mladih glumaca.

Mrgud je i do poznih godina bio tražen. Poslednje role ostvario je u filmu "Montevideo Bog te video", a serijama "Selo gori, a baba se češlja", "Vratiće se rode", "Moj rođak sa sela"... Na sve to, on je rekao: "Šta da radim kad me svi traže."

Nadimak Mrgud nadenuo mu je čuveni kondicioni trener Crvene zvezde Peđa Stanojević. Za vreme Drugog svetskog rata kao dečaci su se gađali kamenicama i ciglama, i ratovali. Radovanović mu se učinio kao mrgudan - klinac. Ispočetka se Mrgud ljutio na taj nadimak, kasnije ga je i prihvatio i do kraja života se tako predstavljao.

Sa suprugom Radmilom Velicki Radovanović bio je u braku od 1959. godine, a imaju sina Rastka (58).

U pomenutom intervjuu za Novosti on je naglasio da ne može sebe da podeli na dva života, privatni i umetnički.

"Naravno da bi bilo smešno kada bih kao kralj Lir ušao u tramvaj. Osećam se kao normalan građanin, osim što su moja umetnička razmišljanja, šaputanja, specifičnija", kazao je.

Dodao je da voli da pravi biblioteke, ormare od drveta pomoću najprostijih alata.

"Ne mislim da me rad obavezno spasava ovoga što nam se dešava. Ako bi trebalo negde vaditi most iz reke, ja bih i to uradio, jer je to za opšti spas. Ako većina ljudi postane svesna toga, onda ćemo, kao narod, doživeti pravi ljudski doživljaj i preporod", zaključio je glumac tada.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: