Preminuo Gor Vidal

Američki pisac Gor Vidal, čiji su romani i eseji obilovali jetkim opservacijama na temu politike, seksa i američke kulture i čija je karijera bila ispunjena čarkama sa poznatim kolegama, preminuo je u utorak (31. jula) u 87. godini.

Kultura

Izvor: B92

Sreda, 01.08.2012.

09:52

Default images

„Vidal je preminuo u svom domu na Holivud hilsu od komplikacija izazvanih upalom pluća”, kazao je piščev nećak Ber Stirs za Los Angeles Times.

Vidalov književni opus čini niz istorijskih romana - „Burr”, „1976”, „Lincoln” i „Golden Age” - ali i kempovska transsesksualna komedija „Myra Breckenridge”.

Počeo je da piše kao 19-godišnji vojnik stacioniran na Aljasci i prvi roman „Williwaw” (1946) bazirao je na svojim iskustvima iz Drugog svetskog rata. Treća knjiga, „The City and the Pillar” iz 1948. stvorila je senzaciju jer je glavni lik bio otvoreni homoseksualac.

Vidal je za sebe govorio da je „džentlmenska kučka” i bio je jednako egoističan i zajedljiv koliko elegantan i briljantan.

Sa mnogim svojim savremenicima i rivalima je dolazio u sukob. Ernesta Hemingveja je smatrao neozbiljnim, a Trumana Kapotija je poredio sa „prljavom životinjom koja se nekako ušunjala u kuću”.

Njegovi najpoznatiji književni neprijatelji bili su konzervativni intelektualac Vilijam F. Bakli Džunior i pisac Norman Majler, koga je Vidal jednom uporedio sa čuvenim ubicom Čarlsom Mensonom.

Pred jedan TV nastup Majler je udario Vidala glavom, a drugom prilikom ga je oborio na zemlju.

Sa Baklijem je imao „živi prenos” svađe, dok su radili kao komentatori nacionalne konvencije Demokratske stranke 1968.

Vidal je optužio Baklija da je „pro-naci”, a Bakli je Vidala nazvao „pederom” i pretio mu batinama.

Gor se uopšte nije uzbuđivao zbog ovih incidenata, naprotiv, delovalo je kao da uživa u njima.
Beta
Judžin Luter Vidal Džunior rođen je 3. oktobra 1925. u Vest Pointu, Njujork a kasnije je uzeo majčino ime. Odastao je u Vašingtonu i bio pod velikim uticajem dede Tomasa Gora, senatora Demokratske stranke iz Oklahome. Mladi Vidal je razvio zanimanje za politiku dok je čitao slepom senatoru i vodio ga po gradu.

Išao je u skupe privatne škole ali nije pohađao koledž. Kada su mu se roditelji razveli, Vidalova majka se udala za Hjua Okinklosa, koji je kasnije bio i očuh Žaklini Kenedi. Ta veza omogućila je Vidalu pristup Beloj kući u vreme Kenedijevog mandata.

Nakon ranog uspeha, njegova književna karijera je bila u zastoju zbog kontroverznog romana, pa je radio na scenarijima za TV i filmove.

Vratio se na scenu 1960-ih delima „Julian” o rimskom imperatoru, "Washington, D.C.," o političkoj porodici i "Myra Breckenridge."

Još veći uspeh usledio je nakon priča o istorijskim američkim figurama, Aronu Beru i Ejbrahamu Linkolnu, gde je dao svoju analizu američke propasti.

Vidal je bio poznat po svojim oštroumnim esejima o društvu, seksu, književnosti i politici. Bio je naročito vatren kad je pisao o politici i padu „američke imperije”.

„Genijalnost naše vladajuće klase je u tome što je većini branila da ikad dovede u pitanje nejednakost sistema u kome ta većina plaća visoke poreze a ne dobija ništa zauzvrat”, kazao je jednom prilikom.

SAD je opisao kao „zemlju glupih i dom bukvalnih” i od šezdesetih godina veći deo vremenea provodio je u jednoj italijanskoj vili na moru.

Vratio se u SAD 2003, neposredno pre nego što je njegov dugogodišnji životni saputnik Hauard Ostin preminuo od raka.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: