Jasno je da i većinski i proporcionalni sistemi imaju niz prednosti i mana. Da bi se mane neutralisale, priličan broj država sprovodi mešoviti sistem, u većoj ili manjoj meri. Blaže verzije mešovitog sistema bile bi primeri iz Hrvatske (pomenuta odvojena lista za 8 poslanika manjina) ili Slovenije (88 poslanika proporcionalno, plus po jedan predstavnik mađarske i italijanske nacionalne manjine većinski).
Ozbiljniji primer mešovitog sistema imamo u poslednja dva saziva Skupštine Vojvodine – 60 poslanika bira se proporcionalno (cela Vojvodina jedna izborna jedinica), a isto toliko većinski, po opštinama severne pokrajine (ili po delovima opština, ako kao Novi Sad, Subotica ili Zrenjanin imaju znatno više stanovnika od proseka).
U vreme savezne države zabeležen je i jedan pokušaj mešovitog sistema, na izborima 1992. godine (koje je bojkotovala opozicija). Biračima su za poslanike u Veću građana ponuđene dve liste. Na jednoj se glasalo za pojedince, po većinskom sistemu, i tako je izabrano 60 poslanika (54 iz Srbije i šest iz Crne Gore), dok je 78 poslanika sa druge liste izabrano po proporcionalnom sistemu, od toga 54 iz Srbije i 24 iz Crne Gore. Broj nevažećih listića (12 posto, četvorostruko više nego obično) pripisivan je komplikovanosti, mada je sigurno i pomenuti bojkot imao bitnu ulogu. U svakom slučaju, na nacionalnom nivou mešoviti sistem nije ponavljan posle toga.
Mešoviti sistem preskače najveći problem proporcionalnog, jer jedan deo izabranih predstavnika naroda zaista biva izabran u konkretnoj izbornoj jedinici i direktno je odgovoran tamošnjem stanovništvu. Sa druge strane, osnovnu manu većinskog sistema, nepoklapanje parlamenta sa stanjem u biračkom telu, ovaj sistem donekle prevazilazi. Opet, i mešoviti sistem u priličnoj meri zadržava nedostatak proporcionalnog – u njemu je teško bez dodatnih mehanizama formirati većinu.
Dvostruki biraèki listiæ u Nemaèkoj
Nemački izborni sistem najčuveniji je od svih mešovitih. U osnovi sistema su dve liste koje birači popunjavaju – na jednoj se glasa za stranke, a na drugoj za pojedince. Po oba kriterijuma bira se po 299 poslanika, koji čine 598-člani Bundestag.
Cenzus je pet posto, što je posleratna tradicija, a inicijative da se spusti na četiri posto, kao u susednoj Austriji i još nekoliko evropskih država, odbačene su u nekoliko navrata da bi se sprečio ulazak neke od neonacističkih stranaka u parlament. Takav cenzus dovodi često do taktičkog glasanja, kada pristalice konzervativne CDU/CSU daju glasove svojim saveznicima iz liberalne FPD, kojoj često preti da padne ispod cenzusa.
Izuzetak od pravila o cenzusu odnosi se na stranke koje osvoje tri mesta na proporcionalnim izborima. Na izborima 1994. tu okolnost iskoristila je tadašnja Partija demokratskog socijalizma (nastavljači tradicije KP DR Nemačke, danas deo levičarske grupacije Die Linke) da se na mala vrata domogne čak 30 mandata. Na prethodnim izborima PDS je iskoristio to što se cenzus odvojeno gledao u bivšoj Istočnoj Nemačkoj, gde je lako prebacio pet posto. Pred izbore u oktobru 1994. Bilo je jasno da je 5 posto na nacionalnom nivou vrlo teško dostižno.
Jedina šansa za PDS bila je pobeda u najmanje tri izborne jedinice po većinskom sistemu, i to im je uspelo – u Berlinu su uspeli da dobiju na čak četiri mesta, uključujući Gregora Gizija, predsednika stranke, i Štefana Hajma, pisca koji će na početku rada novog Bundestaga biti predsednik parlamenta, kao daleko najstariji poslanik (u tom trenutku 81 godina, 7 više od sledećeg). Taj uspeh je održao PDS na političkoj sceni i bio osnova za njihov dalji uspon, oličen u preko 11 posto glasova u okviru levičarske koalicije na prošlim izborima.
Dodatna specifičnost nemačkog sistema zove se Überhangmandate, bukvalno suvišni mandati. Do te pojave dolazi kada neka stranka osvoji u nekoj od pokrajina više mesta po većinskom, nego po proporcionalnom sistemu. Pošto po pravilu većinski izabrani poslanici bivaju iskorišćeni za popunjavanje stranačke kvote iz proporcionalnog dela, u tim izuzetnim situacijama stranka dobija više poslanika nego što bi trebalo. Po zakonu, u tim situacijama broj poslanika ostaje isti, a stranka koja je dobro prošla na većinskim izborima dobija dodatna mesta, pa se parlament proširuje.
Trenutni Bundestag ima tako 622 poslanika, a „višak“ od 24 je najveći u istoriji. Od Drugog svetskog rata, od kada sistem postoji, ukupno je 97 poslanika bilo „višak“ (89 iz vladajućih, a osam iz opozicionih stranaka), sa značajnim porastom posle ujedinjenja (84/97 slučajeva od 1990. do danas). Sav trenutni „višak“ pripada najmoćnijoj CDU/CSU kombinaciji, a posebno dobre rezultate demohrišćani su zabeležili u Virtembergu i Saksoniji.
Mađarski izborni sistem je dosta kompleksan, jer osim dva odvojena sistema biranja (172 poslanika se biraju većinski dvokružno, 152+58 po proporcionalnom sistemu) predviđa i cenzus izlaznosti od 50 posto u prvom i 25 posto u drugom krugu. Kompleksnost izbora uticala je i na neobične rezultate, kao 2002, kada je FIDES osvojio 10 poslanika manje od socijalista, iako im je pripalo 1,1 posto manje glasova.
Na mešoviti sistem prebacila se i Bugarska počevši od izbora 2009. Proporcionalni sistem, koji je i ranije korišćen, i dalje je poptuno dominantan, jer se tako bira 209 od 240 članova parlamenta (uz cenzus od 4 posto), a svaka od 31 izborne jedinice u zemlji bira po jednog poslanika većinskim jednokružnim biranjem.
Mešoviti izborni sistemi izrazito su popularni u zemljama Srednje Azije (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan), Rusi su po njemu birali do 2007, a i dalje ga uspešno koriste Litvanci (70 članova Sejmasa bira se direktno, a 71 proporcionalno). Interesantno je da je na prošlim litvanskim izborima (2008) ishod većinskih izbora bio drastično različit u odnosu na proporcionalne – od pet najvećih partija dve su prošle za po 50 posto bolje (zbirno 28:42 u izborenim poslanicima proporcionalno:većinski), a preostale tri izgubile tri četvrtine glasova (32:9). Tako vodeći demohrišćani uprkos samo 19 posto osvojenih glasova imaju veći broj poslanika (45) od tri stranke koje za koje je zbirno glasalo 36 posto birača (41 poslanik).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Košarkaši Crvene zvezde doživeli su debakl protiv Zlatibora u Čajetini u revanšu četvrtfinala Košarkaške lige Srbije, pošto su poraženi rezultatom 94:89.
Svi brodari koji plaćaju takse Iranu za prolazak kroz Ormuski moreuz, uključujući takozvane humanitarne donacije organizacijama poput Iransko društvo Crvenog polumeseca, izloženi su riziku od sankcija, upozorilo je američko Ministarstvo finansija.
U praksi, to znači da bi u periodima najvećih gužvi kontrole mogle da se svedu na osnovnu proveru dokumenata, bez zadržavanja zbog biometrijskih procedura.
Ideolog blokadera Milo Lompar ponovio je da su političar Vladan Đokić i njegova lista kandidati zapadnih ambasada i nevladinih organizacija, prenose mediji.
Avion koji je sletao na Međunarodni aerodrom Njuark Liberti u SAD udario je u stub ulične rasvete i kamionsku prikolicu na obližnjem autoputu, povredivši vozača kamiona, saopštila je državna policija Nju Džerzija.
Svake godine Met Gala izazove veliku pažnju, pa tako i ove godine svi željno iščekuju 4. maj da vide kako su se obukle poznate ličnosti, međutim, pojedinima je ulaz zabranjen.
Američki predsednik Donald Tramp komentarisao je britansku kraljevsku porodicu tokom posete kralja Čarlsa SAD-u, i pri tome oštro iskritikovao Megan Markl i odnos sa princom Harijem.
Zatočena dobitnica Nobelove nagrade za mir, Iranka Narges Mohamadi, nalazi se danas u kritičnom stanju na odeljenju intenzivne nege, dva dana nakon što je zbog srčanog zastoja prebačena iz zatvora u bolnicu, saopštila je fondacija koju vodi njena porodica.
Više korisnika različitih modela četbotova sa veštačkom inteligencijom (AI) iskusili su psihičke probleme nakon što ih je AI dovela u različite zablude, a njihove priče imaju zapanjujuće sličnosti, piše BBC.
Kardiohirurg dr Džeremi London upozorava da su zaslađena i gazirana pića, koja naziva "tečnom smrću“, među najopasnijim navikama za zdravlje srca i organizma.
Deadline je objavio da počinje snimanje romantične komedije "The Catch", u kojoj glavne uloge igraju Ema Stoun i Kris Pajn, a režiju potpisuje suprug slavne glumice Dejv Mekeri.
Commemoration of the third anniversary of the tragedy at Vladislav Ribnikar Elementary School, where a student K.K. used a firearm to kill nine pupils and a school guard, began in front of the school with a gathering of victims’ families, friends and citizens.
A senior official of the U.S. Marine Corps warned that the Chinese military is now a peer competitor to the United States, and that any future conflict between the two powers would be far more difficult than current operations against Iran.
The terrorism threat level in the United Kingdom was raised today from “substantial” to “severe,” meaning that an attack is “highly likely in the next six months,” the Joint Terrorism Analysis Centre (JTAC) announced.
Aleksandar Vučić, President of Serbia, addressed the public and spoke about the most pressing topics, ranging from the global situation and the conflict in the Middle East to the timing of parliamentary elections in Serbia.
The highest-ranking U.S. military officials, including Admiral Brad Cooper, the head of Central Command, will present President Donald Trump later on Thursday with possible military options against Iran, a U.S. official told Reuters.
Sem Altman je izjavio da je "pesimizam u vezi sa poslovima verovatno pogrešan na duge staze" i da OpenAI želi da gradi alate koji će pomagati ljudima, a ne da ih zamenjuju.
Skoro četiri od deset Italijana (38,1%) osetilo je potrebu da uradi "detoksikaciju" i da napravi pauzu od korišćenja društvenih mreža tako što će ih manje koristiti, obrisati nalog ili aplikaciju.
Kineski proizvođač Jetour predstavio je neobičnu verziju SUV modela G700 koja može da plovi po vodi, a demonstracija na jezeru u blizini Pekinga privukla je veliku pažnju.
Nemačka automobilska industrija zatražila je hitnu deeskalaciju u sporu oko tarifa između SAD i EU, nakon što je Donald Tramp najavio da će sledeće nedelje povećati carine na evropske automobile.
Komentari 0
Pogledaj komentare