Srbija

Četvrtak, 15.03.2007.

17:10

MMF preporučuje suficit budžeta

Najveći makroekonomski izazovi sa kojima se Srbija suočava su održavanje privrednog rasta i zadržavanje niske inflacije.

Izvor: Beta

Podrazumevana plava slika

U Promemoriji, koja je izdata posle višednevnih razgovora sa predstavnicima vlasti i centralne banke Srbije, Misija Međunarodnog monetarnog fonda je preporučila detaljnu promenu ekonomske politike, nastavak strukturnih reformi i preispitivanje celokupne državne potrošnje.

Uz napomenu da je srpski budžet u prošloj godini zabeležio deficit od 1,5 odsto BDP-a, ta međunarodna finasijska institucija je predložila suficit od oko 2,75 odsto BDP-a u 2007. godini, da bi se obuzdala velika tražnja i Srbija krenula održivim putem.

MMF savetuje i smanjenje tekućeg platnog bilansa, nastavak sveobuhvatne bezuslovne privatizacije i stečajeva, pooštravanje konkurencije i beskompromisnu borbu protiv korupcije. MMF navodi da predlog budžeta za 2007. godinu, koji je uradila odlazeća vlada, predviđa deficit od 2,75 odsto BDP-a i preporučuje da se takav budžet ne usvoji.

Umesto toga se predlaže produžavanje privremenog finansiranja za još tri meseca, po mogućnosti izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu. "Time bi se pružilo dovoljno vremena da se formuliše snažan budžet za 2007. godinu, praćen preispitivanjem prioriteta u finansiranju rashoda", navodi MMF.
Ta institucija je kritikovala veliki nominalni rast plata u 2006. godini, koji je bio između 20 i 30 odsto, kao i veliko popuštanje budžetske politike.

"Usled ovakvih kretanja na planu budžeta i plata, deficit tekućeg platnog bilansa je dodatno porastao i dostigao 13 odsto BDP-a, a finansiran je novim zaduživanjem u inostranstvu. Shodno tome, spoljni dug porastao je na 62 odsto BDP-a", navodi MMF.

Najveća povećanja zarada u 2006. i 2007. moraju hitno da budu ukinuta, čime bi nova vlada jasno pokazala da želi da obezbedi umerenost realnih zarada i nisku inflaciju.

Prema mišljenju stručnjaka MMF-a, nepovoljno okruženje u smislu budžeta i zarada bi moglo da dovede do toga da se napori u borbi protiv inflacije odraze u daljem porastu gubitaka po osnovu operacija centralne banke.

"Na taj način neravnoteže, koje su posledica neadekvatnih budžetskih, strukturalnih politika i politika zarada, ispoljiće se kroz pritiske na monetarnu politiku", ističe Misija MMF-a, koja je u Srbiji boravila 7. do 15. marta.

“Preporuke su dobre za Srbiju”

Promena ekonomske politike koju je predložio MMF, sa akcentom na smanjenje javne potrošnje, svakako je najbolje rešenje za Srbiju, kazala je Dana Popović iz Centra za liberalno-demokratske studije i objasnila da sugestije MMF-a "vode ka putanji održivog i zdravog rasta", iako neće biti lako sprovesti mere koje je ta finansijska institucija predložila.

"Svaka druga monetarna politika je politička demagogija, a svaki političar koji se ipak bude opredelio da sprovede preporuke MMF-a imaće pred sobom težak zadatak", kazala je Popovićeva i podsetila da su plate u prošloj godini porasle za 50 odsto i da su se na taj način izjednačile sa nivoom zarada iz 1989. godine, a činjenica je da građani Srbije lane nisu više radili i zaradili.

Zato je vreme da narod u Srbiji, kako je kazala, promeni način razmišljanja i umesto da pita "kada će biti bolje," poželi da više radi, privređuje i da zaista traži posao.

Bubalo: Smanjeni izdaci za plate

Izmenama Uredbe o privremenom finansiranju za period januar-mart 2007. godine, koje je Vlada usvojila, nije došlo do promene ukupnog obima sredstava, već do njihove preraspodele.

"Na snazi ostaje suficit u privremenom finasiranju od 5,5 milijardi dinara, odnosno rashod od 124,9 milijardi dinara i prihod od 130,3 miljarde dinara", rekao je na ministar privrede koji obajšnjava da je izmenama predviđeno da se "smanje izdaci za plate i dodatke zaposlenih, otplata stranih kamata, socijalni doprinosi na teret poslodavca, otplata glavnice stranim kreditorima i još neki troškovi, u iznosu od 2,4 milijarde dinara".

Bubalo je precizirao da će se oko 1,7 milijardi dinara "uštedeti" na osnovu plata i to promenom obračuna poreza, koji od početka godine ima smanjenu osnovicu sa 14 na 12 odsto, te u isplati plata za februar u većini državnih institucija, gde je manje utrošeno od planiranog, a i manje je zaposlenih u tim službama.

Uredba o privremenom finansiranju je već bila izmenjena 22. februara, jer su sredstva iz budžeta za Nacionalni investicioni plan za prvi kvartal povećana sa 15,5 na oko 19 milijardi dinara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: