Polemike u Senatu oko ruskog humanitarnog centra u Nišu nisu ništa novo, ali ukazuju na zabrinutost Vašingtona zbog ruskog uticaja u regionu, piše RSE.
Radio Slobodna Evropa navodi da je ruski humanitarni centar u Nišu bio tema i 2012, kada je otvoren, međutim, nikada do sada američki zvaničnici nisu tako otvoreno doveli u pitanje njegovu pravu namenu, tačnije da bi mogao da se koristi i kao baza za špijunažu.
Rasprava u Senatu o Balkanu, u kojoj je bilo reči i o pomenutom Centru, očito pokazuje da raste zabrinutost u Vašingtonu zbog ruskog uticaja u regiji. Moskva vešto koristi prilično haotičnu situaciju na Balkanu, kao i činjenicu da ova regija nije među američkim prioritetima dok je Evropska unija preokupirana unutrašnjim problemima i izazovima, navodi se u tekstu objavljenom na sajtu RSE.
navodi se i da su se u Kremlju ponadali, nakon izbora Donalda Trampa za predsednika SAd, da će doći do otopljavanja odnosa između dve zemlje, te da će nova administracija u Vašingtonu voditi izolacionističku spoljnu politiku, što bi ruskim vlastima osiguralo odrešenije ruke u delovanju u pojedinim delovima sveta, uključujući i Balkan, kako bi makar usporile ako ne i sprečile njegove evroatlantske integracije.
Međutim, to se ubrzo pokazalo kao pogrešna računica, a Tramp je nakon američkih raketnih udara na sirijsku bazu u Siriji u aprilu čak izjavio da odnosi Rusije i SAD nikada nisu bili gori.
Na unutrašnjem planu u SAD se vodi istraga o uticaju Rusije na predsedničke izbore, a prošle sedmice Senat je proširio sankcije Moskvi, kako zbog ovog pitanja tako i aneksije Krima. Dakle, u tom kontekstu se može posmatrati i pojačana pažnja u Vašingtonu za poteze Rusije na Balkanu. Kada su mnogi pomislili da je njen uticaj u opadanju nakon odustajanja od gradnje gasovoda "Južni tok", kao jedne od glavnih poluga moći, zvanična Moskva je pronašla druge, "hibridne" instrumente delovanja.
Naravno, Rusija nije uspela da spreči ulazak Crne Gore u NATO, niti da odvrati balkanske zemlje od proklamovanog cilja članstva u EU. Međutim, to njoj verovatno nije ni cilj već da koristi Balkan kao poligon u odmeravanju sa Zapadom. To je pokazala i višemesečna politička kriza u Makedoniji koja je rešena tek nakon posete Skoplju zamenika pomoćnika američkog državnog sekretara Hojta Brajana Jia, dok prethodni pokušaji evropskih zvaničnika nisu urodili plodom.
Zbog toga EU, pre svega Nemačka, pokreću inicijativu "Berlin plus proces" u cilju finansijske pomoći balkanskim zemljama dok ne uđu u EU, a što će očito potrajati. Osim ekonomskih razloga, ovaj potez EU ima i geopolitičku pozadinu – da osnaži svoje prisustvo u regiji i tako kontrira uticaju Rusije.
Dakle, zabrinutost Vašingtona oko ruskog humanitarnog centra "zbog onoga što bi mogao da postane" možda je nagoveštaj da će se ponovo aktivnije angažovati na Balkanu, imajući u vidu mnogobrojne probleme, te nedelotvornost EU u njihovom rešavanju, a što Rusija nastoji da iskoristi.
Dakle, otvaranjem humanitarnog centra Rusija je "stala jednom nogom" u Srbiju i može se zamisliti situacija u kojoj bi i ostala tu čak i kada zvanični Beograd bude primljen u EU. Ovaj centar za sada učestvuje u raznim akcijama, pre svega pomažući u vanrednim situacijama kao što su poplave, požari i deminiranje. Međutim, u Briselu upozoravaju da on ugrožava rad evropskog Mehanizma civilne zaštite, čiji je Srbija član.
Novinari koji su posetili ovaj objekat, uključujući i dopisnika Radija Slobodne Evrope ističu da nema ničega što bi ukazivalo na njegovu vojnu namenu. Međutim, činjenica je da se Centar nalazi pod jurisdikcijom ruskog Ministarstva za vanredne situacije koje, kako ističe Stratfor, vuče korene iz Spoljne vojne obaveštajne službe (GRU). To znači da mu nije zadatak samo reagovanje u vanrednim situacijama izazvane prirodnim nepogodama.
Bondstil, kao jedna od najvećih američkih prekookeanskih baza u inostranstvu u koju može da se smesti 7.000 vojnika, nalazi se na svega stotinjak kilometara vazdušne linije od Niša.
Istovremeno, stanica američkog štita u rumunskom mestu Deveselu je udaljena oko 200 kilometara. Takođe, Centar je pozicioniran blizu nesuđene trase gasovoda "Južni tok", a procenjuje se da će tuda proći "Turski tok", ukoliko Moskva uspe da ga realizuje u saradnji sa Ankarom i drugim zemljama regije s obzirom na protivljenje dela EU.
Dakle, čak iako ima isključivo humanitarnu ulogu, ovaj Centar se nesumnjivo može posmatrati i kao deo geopolitičke borbe Rusije i Zapada i u zavisnosti od njene dinamike, može dobiti odgovarajuću namenu.
RSE još navodi da beograd odugovlači sa stavljanjem potpisa na odkuku da se ruskom humanitarnom centru da specijalan diplomatski status, te da je i Angela Merkel izvršila pritisak na Aleksandra Vučića da u poslednjem momentu odustane od tog potpisa, što je zvanični Berlin kasnije demantovao.
Takođe, prema nezvaničnim informacijama, poseta ruskog premijera Dmitrija Medvedeva Srbiji otkazana je upravo zbog nespremnosti Beograda da ispuni zahtev Moskve.
Odnos Srbije prema ovom Centru je, kako naglašavaju vlasti u Beogradu, simbol i potvrda njene uravnotežene politike prema Rusiji i Zapadu i vojne neutralnosti. Međutim, ta vojna neutralnost, koja ide u prilog Rusiji, otežava Srbiji približavanje Zapadu, pre svega EU, jer, kako ističe Roland Frojdenštajn iz Vilfred Martens centra, "neutralnost u tom konfliktu nije moguća".
Ruski zvaničnici su u više navrata izjavljivali da očekuju od Srbije da se pridržava politike vojne neutralnosti. To je očito "crvena linija" za Moskvu za koju bi članstvo Srbije u NATO bio neuporedivo krupniji izazov nego nedavni ulazak Crne Gore. Može se samo nagađati koje bi mere preduzela.
Ona još uvek ima snažne poluge u Srbiji, pre svega snabdevanje energentima. Takođe, iako sve učestalije vežba sa NATO snagama, treba imati u vidu je 80 odsto naoružanja srpske vojske ruskog porekla, koje se ne može zameniti preko noći a što omogućava uticaj Moskve.
Dakle, zbog ove, na prvi pogled mudre i jedino realistične, politike balansiranja između velikih sila Srbija se može naći u nebranom grožđu u kome bilo koji potez da povuče je skopčan sa rizicima, a čak i opredeljivanje za jednu stranu može izazvati njeno podozrenje jer će se protumačiti kao zakasneo i neiskren potez.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Oružje, koje je Zapad poslao Ukrajini, već je preplavilo crno tržište, a to će dovesti do katastrofalnih posledica po Evropu, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da će tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga biti potpisano više od 29 sporazuma o saradnji i najavio veliku investiciju jednoj veoma perpsekivnoj oblasti o kojoj će biti više reči tokom sutrašnjeg dana.
Oružje, koje je Zapad poslao Ukrajini, već je preplavilo crno tržište, a to će dovesti do katastrofalnih posledica po Evropu, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Izraelsko zauzimanje prelaza Rafa u južnom Pojasu Gaze opasna je eksalacija koja ugrožava živote stotine hiljada raseljenih civila u Rafi, kao i na objekte pod zaštitom međunarodnog prava, saopštila je danas palestinska militantna grupa Hamas.
Porno glumica Stormi Danijels rekla je danas, tokom svedočenja pred sudom u Njujorku protiv bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa u slučaju prevare, da je Trampa posetila u njegovom penthausu, gde su stupili u seksualni odnos.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 3
Pogledaj komentare