15.01.2026.
18:00
Viktore, kraj je?
Mađarska predizborna kampanja se uveliko zahuktava, a populistički nacionalistički premijer Viktor Orban suočava se sa najtežim izazovom u svojoj 15-godišnjoj vladavini.
Opozicija se nada da će Peter Mađar – konzervativni lider opozicione stranke Tisa, koja vodi sa 12 poena prednosti u anketama – moći da sruši ono što sam Orban naziva mađarskom "neliberalnom demokratijom".
Za mnoge Mađare, izbori su referendum po Orbanovom modelu. Pod njegovim vođstvom, vlada, predvođena Orbanovom strankom Fides, pojačala je kontrolu nad medijima i državnim kompanijama – što je izazvalo optužbe za kronizam – dok je istovremeno slabila nezavisnost pravosuđa i usvajala zakone koji su Mađarsku spustili na rang listi transparentnosti. Sada se nalazi na dnu indeksa vladavine prava za zemlje EU Svetskog projekta pravde.
Pročitajte još:
- Orban ima "keca u rukavu" VIDEO
- Orban: Dronovi, lažni napadi, ustavni puč – to je sve što su uspeli da smisle
Šezdesetdvogodišnji Orban je lider EU najbliži ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i predstavlja stalnu prepreku naporima Brisela da izgradi jedinstveni front protiv Kremlja. Više puta se sukobljavao sa EU oko tema koje se kreću od LGBT+ prava do migracija. Predviđajući kraj liberalnog multilateralnog poretka, Orban je započeo godinu rekavši da će se EU "raspasti sama od sebe".
Ali može li Mađar – čovek upečatljivog prezimena – zaista srušiti svog bivšeg saveznika? Čak i ako to učini, koliko bi realno mogao da odvede Mađarsku nazad ka liberalnoj demokratiji sa Orbanovom državnom arhitekturom koja je i dalje tu?
Briselski portal Politiko je analizirao pet ključnih pitanja dok se Mađarska kreće ka seizmičkom glasanju 12. aprila.
1. Zašto je bitno?
Mađarska je možda relativno mala, sa populacijom od 9,6 miliona, ali pod Orbanovim vođstvom postala je jedna od najvećih glavobolja EU. On je dugo koristio veto u Briselu kao oružje kako bi blokirao sankcije vezane za Rusiju, blokirao finansijsku pomoć Ukrajini i više puta odugovlačio hitne odluke EU.
On je takođe ključni – a ponekad i vodeći – član grupe desničarskih populista u prestonicama EU, koji se ujedinjuju oko tema kao što su protivljenje migracijama i skepticizam prema naoružavanju Ukrajine. Bez Orbana, češki Andrej Babiš i slovački Robert Fico bi bili daleko izolovanije figure na samitima Evropskog saveta.
Brisel je često pribegavao složenim zaobilaznim rešenjima kako bi zaobišao opstrukciju Mađarske, a Orbanovo uporno protivljenje dovelo je do poziva da se ukine pravilo jednoglasnosti koje je na snazi decenijama.
"Čuli ste me 20 puta kako žalim, ako ne i više, zbog stava Viktora Orbana, koji je svaki put kada smo morali da krenemo napred da pomognemo Ukrajini... koristio svoj veto da bi izvršio još više ucena", rekla je novinarima u utorak šefica liberalne stranke EU Valeri Hajer.
2. Koja su glavna bojna polja?
Mađar optužuje Orbana i Fides za nepotizam i korupciju – za slabljenje ekonomije zemlje favorizovanjem oligarha – i za propuštanje sredstava EU antagonizacijom Brisela.
Orban želi da predstavi svog zakletog neprijatelja Mađara kao marionetu koju kontroliše Brisel.
U protekloj godini, Fides je pokrenuo javne debate sa ciljem da podeli bazu Mađara – koja se prostire od zelenih i levičarskih glasača do razočaranih bivših Orbanovih lojalista – o temama kao što je zabrana LGBT+ parade.
Tisina strategija je bila da izbegne pozicioniranje po kontroverznim pitanjima, u nastojanju da osvoji apsolutnu većinu koja će stranci dati moć da reformiše izborni zakon, za koji kažu da ga je Orban namestio u svoju korist, i omogući ustavne promene.
Tisin drugi čovek, Zoltan Tar, rekao je da očekuje da će Orbanova vlada upotrebiti "sve moguće prljave trikove".
"Klevete državne propagande, lažne izveštaje generisane veštačkom inteligencijom, montirane video zapise, potencijalne inscenirane incidente, ucene i iskorišćavanje nameštenog izbornog sistema. Mobilisaće sve jer imaju toliko toga da izgube", rekao je Tar.
Govoreći na kongresu Fidesa u subotu, Orban je kritikovao Tisu kao proevropskog poslušnika.
"Ako glasate za Tisu ili DK (socijaldemokratsku demokratsku koaliciju), glasate protiv sopstvene budućnosti. Tisa i DK će sprovesti zahteve Brisela bez razmišljanja. Ne zaboravite da je Tisin šef gospodin Veber, najveći ratni huškač u Evropi", rekao je Orban, misleći na nemačkog šefa Evropske narodne partije, Manfreda Vebera.
3. Kako i kada se održavaju izbori?
Nacionalni izbori će se održati u nedelju, 12. aprila. Birači će izabrati novu Narodnu skupštinu sa 199 mesta po mađarskom mešovitom izbornom sistemu, sa 106 poslanika izabranih u jednomandatnim izbornim jedinicama i 93 sa nacionalnih stranačkih lista.
Anketa javnog mnjenja časopisa Politiko pokazuje da Tisa vodi sa 49% podrške ispred Fidesa sa 37% — dok Orbanova stranka zaostaje skoro godinu dana.
Iako zvanični period kampanje počinje 21. februara, trka je efektivno u punom jeku već mesecima.
Ostale značajne stranke u trci su Demokratska koalicija (DK); krajnje desničarski pokret Mi Hazank (Naša domovina); i satirična Mađarska stranka Dvorepog Psa (MKKP), uglavnom stvorena da ismeva Orbanovu politiku. Ali one se bore za opstanak jer možda neće ispuniti prag podrške za osvajanje mesta u parlamentu – što znači da bi mađarsko zakonodavno telo mogle isključivo kontrolisati dve desničarske stranke.
4. Mogu li izbori biti slobodni i pošteni?
Izazivači vladajuće stranke suočavaju se sa sistemom koji je osmišljen da favorizuje Fides. Orbanova vlada je 2011. godine preuredila izborne okruge i reorganizovala sistem glasanja kako bi maksimizirala svoje šanse za osvajanje mesta.
"Nema direktnog mešanja u sam čin glasanja, ali šire konkurentsko okruženje – kako u pogledu institucionalnih pravila, tako i pristupa resursima – snažno ide u korist vladajućih stranaka", rekao je politički analitičar Marton Bene iz Instituta za političke nauke TK u Budimpešti.
Pored toga što kontroliše oko 80 procenata medijskog tržišta, vlada dozvoljava etničkim Mađarima u susednim zemljama (koji imaju tendenciju da favorizuju Fides) da glasaju putem pošte, dok oni koji žive u inostranstvu i koji su zadržali svoje mađarske adrese moraju da putuju u ambasade da bi glasali.
"Jedna strana uživa pristup svim resursima države, dok izazivač ne dobija nikakvo javno finansiranje kampanje i praktično nema prisustvo u medijima pod kontrolom države", rekao je politolog Rudolf Mec iz Instituta TK, dodajući da se ova neravnoteža delimično nadoknađuje u digitalnoj sferi.
Ali čak ni nepravedni uslovi ne isključuju pobedu Mađara, kaže Bene, sve dok se očuva integritet procesa glasanja.
5. Koliko bi pobeda Mađara zaista promenila?
Briselski establišment se moli da Mađar pobedi, nadajući se da će Tisina vlada produbiti veze sa EU.
Šefica centrističke stranke Hajer rekla je da njena stranka podržava "svakog kandidata koji će nositi proevropske vrednosti, koji će biti u stanju da pobedi" aktuelnog mađarskog premijera.
Konzervativni šef Veber brzo je pozdravio Tisu u porodici desnog centra kako bi osigurao uticaj u Budimpešti i dao im resurse za razvoj njihove izborne platforme. Više puta je Mađara predstavio kao čoveka koji će spasiti Mađarsku od Orbana.
Iako se smatra potencijalnim graditeljem mostova za zategnute odnose Brisela i Budimpešte, Mađar nikako nije nepokolebljivi navijač EU. Bio je uzdržan u vezi sa Briselom, smatrajući da bi Orban mogao da iskoristi svako približavanje protiv njega. U intervjuu za Politiko u oktobru 2024. rekao je: "Mi svakako ne verujemo u evropsku superdržavu."
Analitičari su takođe upozorili da bi promene kod kuće mogle biti spore. Zoltan Vasali sa Univerziteta Milton Fridman rekao je da bi demontaža sadašnjeg sistema bila"pravno i institucionalno izazovna".
"Osnovna ustavna tela zadržaće svoje mandate i nakon predstojećih izbora, a ključne pozicije ostaju u rukama pojedinaca koji su povezani sa aktuelnom vladom, što ograničava promene u bliskoj budućnosti", rekao je Vasali.
Obim mađarske pobede mogao bi biti presudan. Dvotrećinska parlamentarna većina, koja bi omogućila novoj vladi da promeni ustav, rekao je Mec, bila bi "prekretnica".
"To bi mađarskoj vladi dalo pravni kapacitet da obnovi osnovne elemente vladavine prava, ponovo izgradi kontrole i ravnoteže i uvede zaštitne mere kao što su ograničenja mandata za ključne funkcije", rekao je on.
Komentari 2
Pogledaj komentare Pošalji komentar