Temperature su već nedeljama veoma visoke i francuske nuklearke teško se nose s tim talasom vrućina.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: vlastas/Shutterstock
One ipak nisu u egzistencijalnoj krizi i primat atomske energije u toj zemlji nije ugrožen.
Već nedeljama se Francuska, kao i druge evropske zemlje, kuva na temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa. U mnogim regionima vlada nestašica pitke vode, tlo je isušeno, šume gore. Talas vreline veliki je problem i za francuske nuklearke.
Otprilike petina od 56 reaktora morala bi u stvari da obustavi rad ili da ga barem smanji na minimum – zato što su reke u koje oni ispuštaju zagrejanu vodu koja se koristi za hlađenje reaktora, jednostavno previše tople. To pravilo je, međutim, francuska vlada suspendovala, barem do 11. septembra.
Ona je na to očigledno bila prisiljena, između ostalog i zbog toga što već nekoliko meseci više od polovine francuskih nuklearki ne radi – zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju. Nuklearke su u Francuskoj u normalnim okolnostima zaslužne za pokrivanje oko 70 odsto tamošnjih energetskih potreba. To je rekord u svetu, a trenutni problemi ne bi trebalo da dovedu u pitanje tu nacionalnu energetsku strategiju, iako ona kod mnogih izaziva negodovanje.
Golfeš na jugozapadu Francuske je jedna od nuklearki sa specijalnom dozvolom rada. Jedan od dva reaktora trenutno je van pogona. Kao i u još jedanaest drugih francuskih reaktora, i u Golfešu su pre nekoliko meseci otkrili koroziju i rupice na cevima koje su važne za bezbednost reaktora.
Drugi reaktor međutim radi – uprkos vrelom letu. "Jednostavno ne razumem kako može da se održava pogon ako to ima katastrofalne posledice po ekosistem", kaže za Dojče vele Žan-Pjer Delfo, član ekološke organizacije FNE86.
Neravnoteža ekosistema
"Zbog vrućine trenutno ionako mnogo manje vode teče kroz reku Garonu, manje nego u normalnim okolnostima. Golfeš vodu iz reke koristi za hlađenje. Jedan deo ispari, to znači da u reci završi manje vode. A i ta voda je šest stepeni toplija nego ranije. Tako se reka dodatno zagreva, a to uništava mikroalge. One su hrana za neke male ribe, a male ribe su hrana za veće ribe. Kompletan lanac ishrane ispada iz ravnoteže", kaže Delfo besno.
Taj 79-godišnjak je protivnik atomske energije već 50 godina. Učestvovao je na protestima protiv tog projekta još i pre početka izgradnje Golfeša. "U toploj vodi razvija se više bakterija – i onda mora da se koristi više hemikalija pre nego što tu vodu možete da koriste kao vodu iz vodovoda. I mi onda pijemo te hemikalije", dodaje Delfo.
Energetski koncern EDF, koji je nadležan za sve francuske atomske reaktore, odbio je da neko iz njihovog preduzeća govori za DW. U pismu koje je poslala portparolka te kompanije navodi se da je trenutno "vanredna situacija" i da dosadašnji uzorci na licu mesta, u blizini reaktora, nisu pokazali nikakve štetne efekte po floru i faunu.
Trenutne komplikacije, čini se, neće biti uzrok nekakve egzistencijalne krize francuskog nuklearnog sektora. Vlada namerava da uskoro u potpunosti nacionalizuje EDF, odnosno planira izgradnju novih reaktora.
Nove nuklearke, nova pitanja
A to za Anu Kreti otvara nova pitanja. Ona je šefica Katedre za klimatsku ekonomiju na pariskom Univerzitetu Dofen. "Neshvatljivo je kako bi to sve tehnološki trebalo da funkcioniše, pre svega tako kratkoročno", kaže ona za DW. "Vlada se fokusira na takozvane modularne reaktore, za koje do sada postoji četrdesetak tehnologija koje su sve još uvek u pilot-fazi. Moglo bi da potraje još pet do deset godina dok ne budemo imali model koji je spreman za plasman na tržište."
Francuska planira puštanje u pogon i dodatnih EPR-reaktora novije generacije, ali i kod njihove izgradnje postoje brojni problemi. Jedini francuski EPR-reaktor nalazi se na severu, gradi se u Flamanvilu. On je, prema navodima EDF-a, do sada koštao 13 milijardi evra. To je četiri puta više nego što je planirano. Prema podacima nacionalne Kancelarije za reviziju, troškovi su se u međuvremenu popeli na više od 19 milijardi evra. Puštanje u pogon predviđeno je za iduću godinu, deset godina nakon prvobitnog roka. I kod izgradnje EPR-ova u Velikoj Britaniji, Kini i Finskoj, sudeći po izveštajima, ima komplikacija.
I svejedno, francuska vlada je za nuklearni sektor rezervisala 150 milijardi evra – za održavanje postojećih i izgradnju novih nuklearki. "U području obnovljivih energija nema ni sličnog investicionog pomaka – iako vlada radi na zakonu koji bi trebalo da ubrza realizaciju projekata u području obnovljivih energija. A ta je tehnologija, inače, spremna za implementaciju na tržištu i troškovi su proteklih godina znatno opali", dodaje Kreti. Francuska je jedina evropska zemlja koja nije ostvarila ciljeve po pitanju obnovljivih izvora energije za 2020: bilo je planirano da oni u energetskom miksu čine 23 odsto, a u stvarnosti čine samo 19 procenata ukupno proizvedene energije.
Razlozi za nuklearke
Za takvu strategiju postoje razlozi, napominje Kristijan Egenhofer iz briselskog trusta mozgova Centar za evropsku politiku (CEPS): "Francuska u atomsku energiju investira u okviru takozvane strateške autonomije. Potrebni su nam naučnici iz nuklearnog sektora, potrebni su nam inženjeri kako bi održavali oko 100 nuklearki u EU. U suprotnom bismo te poslove morali da prepustimo američkim, kineskim ili korejskim specijalistima, a to bi predstavljalo bezbednosni problem", objašnjava taj stručnjak za DW. Cilj EU je strateška autonomija u sektoru odbrane, ali i u energetskom sektoru, a to znači da Unija po tim pitanjima ne želi da zavisi od drugih.
"Francuska, osim toga, ima problem sa električnom mrežom. Oko Pariza je sve centralizovano, tamo se potroši većina struje. Električna energija se transportuje u glavni grad, a onda se struja iz Pariza šalje u druge delove zemlje", kaže Egenhofer. "Za obnovljive energije bi nam bila potrebna decentralizovana mreža, a njena izgradnja može da potraje nekoliko godina." No, i Egenhofer sumnja da će Francuska uspeti da izgradi nove reaktore. On smatra da će i ta zemlja na duži rok da pređe na obnovljive izvore energije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Predsednik Srbije Aleksandrar Vučić upravo je završio razgovor s najvišim rukovodskom mađarskog MOL-a o mogućnosti kupovine Naftne industrije Srbije od strane te mađarske kompanije, saznaje Kurir.
Ministar finansija Siniša Mali je govorio o stanju javnih finansija Srbije i otkrio konkretne podatke o tome koliko novca država trenutno ima na raspolaganju.
Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska svrstale su se, prema najnovijim podacima međunarodnih ekonomskih analiza, među zemlje sa najvećim rastom plata na svetu, piše bosanskohercegovački poslovni portal BiznisInfo.ba.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je država ponosna što građani nisu osetili sankcije NIS sa kojima je zemlja bila suočena 94 dana i naglasila da nikakvih nestašica goriva na pumpama u Srbiji nema, niti će ih biti.
Nakon što su Saudijska Arabija i Pakistan prošlog septembra potpisali pakt o uzajamnoj odbrani, sve je veći interes za pakistanski borbeni avion domaće proizvodnje JF-17 Thunder.
Generalni direktor Hajnekena, Dolf van den Brink, podneo je ostavku, okončavši šestogodišnji mandat na čelu holandske pivare samo nekoliko meseci nakon što je objavio novu poslovnu strategiju.
Završen je 1.420. dan rata u Ukrajini koja se suočava s nestašicama struje po velikim hladnoćama, usled žestokih ruskih udara na njenu energetsku infrastrukturu.
Sjedinjene Američke Države preduzeće veoma snažne mere ako iranska vlada pokuša da obesi demonstrante, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, ali nije precizirao o kakvim merama je reč.
Jutjuber koji se predstavlja pod imenom LabCoatz tvrdi da je uspeo da rekonstruiše strogo čuvani recept Coca-Cole nakon što je godinu dana proučavao sastav pića i napravio više od stotinu pokušaja. Kaže da je napokon došao do "tačne formule", piše Unilad.
Bivši američki predsednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstajnu.
Dok su neki znaci jasno povezani sa određenim promenama u organizmu, drugi su opštiji i često se lako previdi ili pripišu drugim, manje ozbiljnim stanjima.
Nove američke prehrambene smernice (DGA) za period 2025–2030 izazvale su pravu uzbunu među stručnjacima i u javnosti ubrzo nakon što su objavljene 7. januara 2026. godine.
U Srbiji raste broj obolelih od respiratornih infekcija, zbog čega Institut "Batut" i Ministarstvo zdravlja upozoravaju građane da se štite u zatvorenim prostorima.
Gotovo da nema osobe koja nije čula ljubavnu baladu "Sve je ovo premalo za kraj" ili da ne znaju da zapevuše njen refren, a malo ko zna da je pesma objavljena nekoliko godina nakon što je pevač poginuo.
Glumac Kit Harington ponovo se osvrnuo na kontroverzan završetak serije Igra prestola, otkrivši u nedavnom intervjuu da ga je peticija obožavalaca za ponovno snimanje poslednje sezone "iskreno razljutila".
Lenovo i FIFA najavljuju AI-pokretana tehnološka rešenja koja unapređuju inteligentne operacije, osnažuju igrače i trenere i donose imerzivnija iskustva za navijače na FIFA Svetskom prvenstvu 2026™.
The President of Serbia, Aleksandar Vučić, speaking to the citizens of Serbia from Abu Dhabi, where he attended the official opening of ‘Sustainability Week 2026,’ said that an excellent year lies ahead for Serbia in economic terms.
Sjedinjene Američke Države upozorile su britanske vlasti nakon što je regulator Ofcom pokrenuo istragu protiv društvene mreže X, u vlasništvu Ilona Maska, zbog AI alata Grok.
Četbot za veštačku inteligenciju Grok, u vlasništvu Ilona Maska, pridružiće se Google-ovom generativnom sistemu veštačke inteligencije unutar mreže Pentagona.
Komentari 16
Pogledaj komentare