Temperature su već nedeljama veoma visoke i francuske nuklearke teško se nose s tim talasom vrućina.
Izvor: Deutsche Welle
Foto: vlastas/Shutterstock
One ipak nisu u egzistencijalnoj krizi i primat atomske energije u toj zemlji nije ugrožen.
Već nedeljama se Francuska, kao i druge evropske zemlje, kuva na temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusa. U mnogim regionima vlada nestašica pitke vode, tlo je isušeno, šume gore. Talas vreline veliki je problem i za francuske nuklearke.
Otprilike petina od 56 reaktora morala bi u stvari da obustavi rad ili da ga barem smanji na minimum – zato što su reke u koje oni ispuštaju zagrejanu vodu koja se koristi za hlađenje reaktora, jednostavno previše tople. To pravilo je, međutim, francuska vlada suspendovala, barem do 11. septembra.
Ona je na to očigledno bila prisiljena, između ostalog i zbog toga što već nekoliko meseci više od polovine francuskih nuklearki ne radi – zbog planiranih i neplaniranih radova na održavanju. Nuklearke su u Francuskoj u normalnim okolnostima zaslužne za pokrivanje oko 70 odsto tamošnjih energetskih potreba. To je rekord u svetu, a trenutni problemi ne bi trebalo da dovedu u pitanje tu nacionalnu energetsku strategiju, iako ona kod mnogih izaziva negodovanje.
Golfeš na jugozapadu Francuske je jedna od nuklearki sa specijalnom dozvolom rada. Jedan od dva reaktora trenutno je van pogona. Kao i u još jedanaest drugih francuskih reaktora, i u Golfešu su pre nekoliko meseci otkrili koroziju i rupice na cevima koje su važne za bezbednost reaktora.
Drugi reaktor međutim radi – uprkos vrelom letu. "Jednostavno ne razumem kako može da se održava pogon ako to ima katastrofalne posledice po ekosistem", kaže za Dojče vele Žan-Pjer Delfo, član ekološke organizacije FNE86.
Neravnoteža ekosistema
"Zbog vrućine trenutno ionako mnogo manje vode teče kroz reku Garonu, manje nego u normalnim okolnostima. Golfeš vodu iz reke koristi za hlađenje. Jedan deo ispari, to znači da u reci završi manje vode. A i ta voda je šest stepeni toplija nego ranije. Tako se reka dodatno zagreva, a to uništava mikroalge. One su hrana za neke male ribe, a male ribe su hrana za veće ribe. Kompletan lanac ishrane ispada iz ravnoteže", kaže Delfo besno.
Taj 79-godišnjak je protivnik atomske energije već 50 godina. Učestvovao je na protestima protiv tog projekta još i pre početka izgradnje Golfeša. "U toploj vodi razvija se više bakterija – i onda mora da se koristi više hemikalija pre nego što tu vodu možete da koriste kao vodu iz vodovoda. I mi onda pijemo te hemikalije", dodaje Delfo.
Energetski koncern EDF, koji je nadležan za sve francuske atomske reaktore, odbio je da neko iz njihovog preduzeća govori za DW. U pismu koje je poslala portparolka te kompanije navodi se da je trenutno "vanredna situacija" i da dosadašnji uzorci na licu mesta, u blizini reaktora, nisu pokazali nikakve štetne efekte po floru i faunu.
Trenutne komplikacije, čini se, neće biti uzrok nekakve egzistencijalne krize francuskog nuklearnog sektora. Vlada namerava da uskoro u potpunosti nacionalizuje EDF, odnosno planira izgradnju novih reaktora.
Nove nuklearke, nova pitanja
A to za Anu Kreti otvara nova pitanja. Ona je šefica Katedre za klimatsku ekonomiju na pariskom Univerzitetu Dofen. "Neshvatljivo je kako bi to sve tehnološki trebalo da funkcioniše, pre svega tako kratkoročno", kaže ona za DW. "Vlada se fokusira na takozvane modularne reaktore, za koje do sada postoji četrdesetak tehnologija koje su sve još uvek u pilot-fazi. Moglo bi da potraje još pet do deset godina dok ne budemo imali model koji je spreman za plasman na tržište."
Francuska planira puštanje u pogon i dodatnih EPR-reaktora novije generacije, ali i kod njihove izgradnje postoje brojni problemi. Jedini francuski EPR-reaktor nalazi se na severu, gradi se u Flamanvilu. On je, prema navodima EDF-a, do sada koštao 13 milijardi evra. To je četiri puta više nego što je planirano. Prema podacima nacionalne Kancelarije za reviziju, troškovi su se u međuvremenu popeli na više od 19 milijardi evra. Puštanje u pogon predviđeno je za iduću godinu, deset godina nakon prvobitnog roka. I kod izgradnje EPR-ova u Velikoj Britaniji, Kini i Finskoj, sudeći po izveštajima, ima komplikacija.
I svejedno, francuska vlada je za nuklearni sektor rezervisala 150 milijardi evra – za održavanje postojećih i izgradnju novih nuklearki. "U području obnovljivih energija nema ni sličnog investicionog pomaka – iako vlada radi na zakonu koji bi trebalo da ubrza realizaciju projekata u području obnovljivih energija. A ta je tehnologija, inače, spremna za implementaciju na tržištu i troškovi su proteklih godina znatno opali", dodaje Kreti. Francuska je jedina evropska zemlja koja nije ostvarila ciljeve po pitanju obnovljivih izvora energije za 2020: bilo je planirano da oni u energetskom miksu čine 23 odsto, a u stvarnosti čine samo 19 procenata ukupno proizvedene energije.
Razlozi za nuklearke
Za takvu strategiju postoje razlozi, napominje Kristijan Egenhofer iz briselskog trusta mozgova Centar za evropsku politiku (CEPS): "Francuska u atomsku energiju investira u okviru takozvane strateške autonomije. Potrebni su nam naučnici iz nuklearnog sektora, potrebni su nam inženjeri kako bi održavali oko 100 nuklearki u EU. U suprotnom bismo te poslove morali da prepustimo američkim, kineskim ili korejskim specijalistima, a to bi predstavljalo bezbednosni problem", objašnjava taj stručnjak za DW. Cilj EU je strateška autonomija u sektoru odbrane, ali i u energetskom sektoru, a to znači da Unija po tim pitanjima ne želi da zavisi od drugih.
"Francuska, osim toga, ima problem sa električnom mrežom. Oko Pariza je sve centralizovano, tamo se potroši većina struje. Električna energija se transportuje u glavni grad, a onda se struja iz Pariza šalje u druge delove zemlje", kaže Egenhofer. "Za obnovljive energije bi nam bila potrebna decentralizovana mreža, a njena izgradnja može da potraje nekoliko godina." No, i Egenhofer sumnja da će Francuska uspeti da izgradi nove reaktore. On smatra da će i ta zemlja na duži rok da pređe na obnovljive izvore energije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Sjedinjene Američke Države možda bi morale da izdvoje 700 milijardi dolara ako bi ostvarile cilj predsednika SAD Donalda Trampa da kupi Grenland, preneo je danas američki NBC njuz, pozivajući se na tri izvora upoznata sa procenom troškova.
U Beogradu su danas potpisani Zajednička izjava o projektu beogradskog metroa i Memorandum o razumevanju za izgradnju kanalizacionog kolektora (interceptora) za sakupljanje otpadnih voda grada Beograda "Veliko Selo - faza I".
Italijanski Milano je grad sa najvećom stopom milionera na svetu - jedan od 12 registrovanih stanovnika, uključujući starije osobe i novorođenčad, definisan je kao osoba sa likvidnim portfoliom sa najmanje šestocifrenim iznosom.
Veštačka inteligencija (AI) mogla bi postati "oružje za masovno uništavanje radnih mesta" ako se ne kontroliše pravilno, rekao je gradonačelnik Londona, ser Sadik Kan.
Više od 3.000 ljudi poginulo je u protestima širom Irana, saopštila je američka grupa za ljudska prava HRANA, dok je nakon osmodnevnog prekida zabeležen tek neznatan porast internet aktivnosti u zemlji.
Na pozive države i organe Skupštine Srbije koji su je imenovali na mesto vrhovne javne tužiteljke, Zagorka Dolovac se ne odaziva, ali na sastanke sa stranim ambasadorima, koji se dešavaju van svih protokola i nadležnog ministarstva, redovno odlazi, pišu mediji
Nemačka nikako da izadje iz mraka, zbog napada na energetsku infrastrukturu. U javnost je isplivao podatak koji baca novo svetlo na poreklo tog nasilja, piše "Srpski ugao".
Egipatski predsednik Abdel Fatah el Sisi rekao je danas da ceni ponudu američkog predsednika Donalda Trampa da posreduje u sporu oko voda reke Nil između Egipta i Etiopije.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je da njegova zemlja smatra američkog predsednika Donalda Trampa odgovornim za nanošenje žrtava, štete i klevete Irancima tokom protesta širom zemlje.
Uzimanje paracetamola tokom trudnoće je bezbedno i nema dokaza da povećava rizik od autizma, ADHD-a i razvojnih problema kod dece, zaključili su stručnjaci koji su sproveli najnovije obimno istraživanje, prenosi danas BBC.
Učestalost mokrenja može biti pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja, a optimalan broj odlazaka u toalet tokom dana zavisi od više faktora, uključujući i godine života.
Svakodnevni stres, od neočekivanih računa do osećaja potcenjenosti na poslu, može negativno uticati na zdravlje creva, upozorava nutricionistkinja Kim Plasa.
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Google bi zahvaljujući svom novom AI modelu Gemini 3 mogao da preuzme vodeću ulogu u razvoju veštačke inteligencije, tri godine nakon što je kompanija bila zatečena lansiranjem alata ChatGPT kompanije Open AI.
Nastavljamo sa postprazničnim "paketićem" testova, a ovog puta predstavljamo vrlo zanimljiv primerak - najjeftiniji električni automobil na našem tržištu, Avantier Commuter.
Potpuno električni SUV model Hyundai Ioniq 9 osvojio je titulu za najbolji veliki SUV na dodeli nagrada za Automobil godine po izboru žena (WWCOTY) 2026.
Kao što naslov kaže, narednih dana imaćemo priliku da se družimo sa novim benzinskim modelom Chery Arrizo 8. U nastavku pročitajte kratku najavu, a onda trk u komentare i postavljajte pitanja!
Komentari 16
Pogledaj komentare