Govore o vojnoj pretnji: Hrvati u strahu od ulaganja Srbije u aerodrom u Trebinju
Aerodrom Trebinje, u koji ulaže Srbija, trebalo bi da postane vazdušna luka veličine i opremljenosti kakvu imaju Beograd, Zagreb, Ljubljana i Dubrovnik.
Ali, ističe hrvatski Poslovni dvevnik, u krugu od 60-ak kilometara nalaze se četiri međunarodna aerodroma.
Iako je u proteklih godinu dana vazdušni saobraćaj zabeležio najveći pad u svojoj celokupnoj istoriji, investicije u infrastrukturu i nove avione, te najave novih linija su i dalje na rekordnom nivou. Hrvatska, a i ceo region, u proteklih nekoliko godina beležili su dvocifrene brojke rasta, a bilo smo svedoci da je i Zagreb napokon dobio savremenu vazdušnu luku, kakva i dolikuje jednom velikom gradu.
Istovremeno su obnovljeni i prošireni kapaciteti vazdušnih luka u Dubrovniku i Splitu te je isto najavljeno i za Zadar. Ove godine je i najveći vazduhoplovni operater u Evropi, niskobudžetni Rajaner (Ryanair), odlučio da otvori svoju bazu u Zagrebu, a ukupno iz Hrvatske najavljuje 60-ak linija prema evropskim destinacijama, što će svakako dovesti do daljeg rasta prometa.
Vazdušni saobraćaj je sve gušći i pristupačniji građanima te gotovo da u Evropi nema zemlje koja nije značajno povećala broj vazdušnih putnika.
Sve zemlje bivše Jugoslavije imaju relativno brojnu vazduhoplovnu infrastrukturu koja se uglavnom bazira na masovnoj militarizaciji društva i države u razdoblju JNA, koja je raspolagala sa 15-ak operativnih vazdušnih baza isključivo vojne ili mešovite vojno-civilne namene.
Gradnja bez ekonomske logike
Gotovo svi današnji aerodromi na ovom području bili su vojni aerodromi. Nakon raspada zemlje i ratova došlo je i do transformacije celog sistema ratnih vazduhoplovstava i vazdušne infrastrukture te danas gotovo više i nema vojnih aerodroma – izuzetak su Batajnica u Srbiji, te Cerklje u Sloveniji, podseća hrvatski portal.
Zagrebački Pleso je vazdušna luka dvojne namene, ali je očigledno da će s rastom broja putnika, te planiranom nabavkom novih borbenih vazduhoplova, vojska ipak morati da potraži neku drugu specijalizovanu vazdušnu luku, a svojevremeno se govorilo o području Požeške kotline.
Bosna i Hercegovina je sada opet došla u središte pažnje javnosti zbog planova sa vazdušnim saobraćajem. Osim svoje glavne vazdušne luke u Sarajevu, ta podeljena zemlja ima još međunarodne vazdušne luke u Tuzli, Banjaluci, te u Mostaru, koje su uglavnom orijentisane na niskobudžetne operatere, ili pak u slučaju Mostara, na verski turizam.
Ono što je zagolicalo stručnu javnost u regionu je najava da će se u vrlo bliskoj budućnosti izgraditi još dve potpuno nove vazdušne luke i to u Bihaću i Trebinju. Bihać trenutno ima manju sportsko-poslovnu vazdušnu luku, no, planira se izgraditi veliki međunarodni aerodrom.
Sa druge strane, kada se govori o Trebinju - u pitanju je gradić od 30-ak hiljada stanovnika u istočnoj Hercegovini, u neposrednoj blizini Dubrovnika, i regija s vrlo skromnim privrednim, i nešto većim turističkim kapacitetima.
Uz to, u krugu od 60-ak kilometara nalaze se čak četiri međunarodna aerodroma s uhodanim poslovanjem – Dubrovnik, Tivat, Mostar i Podgorica, a od kojih samo Dubrovnik tokom letnih meseci ima promet koji je na granici njegovih gornjih mogućnosti.
Planiraju i najveće vazduhoplove
Planovi su za Trebinje da to bude vazdušna luka veličine i opremljenosti kakvu imaju Beograd, Zagreb, Ljubljana i Dubrovnik, čak i više od toga po pitanju prijema najvećih vazduhoplova. Procenjena cena izgradnje i opremanja bila bi 200-250 miliona evra.
Investitor u taj projekt je vlada Republike Srbije.
"Trebinje se nalazi na prostoru entiteta Republika Srpska, a u složenim odnosima u BiH entiteti su zapravo države u državi. Kada bi se takav aerodrom, i u opsegu kako se planira, izgradio, vrlo je izvesno da on ne bi imao civilnu nego pre svega vojnu namenu", ocenjuje se u tekstu pomenutog hrvatskog medija.
Vrlo je zamislivo, dodaje se, da bi u nekom trenutku aerodrom, naime, mogao biti prenamenjen, ili barem dopunjen, vojnom komponentom.
"BiH je upitno funkcionalna zemlja po svim kriterijumima te nije nezamislivo da Republika Srpska u Trebinju bazira svoju eskadrilu lovaca i jurišnika koje će im možda donirati Srbija ili čak Rusija. Naravno, ni Republika Srpska ni Srbija nemaju velike transportne vojne, a uglavnom ni civilne vazduhoplove te strateške bombardere, ali ih zato ima Rusija. Već postoji presedan da je Srbija na svom primarno vojnom aerodromu u Nišu otvorila Srpsko-ruski humanitarni centar koji ima dosta osobina strane vojne baze te nije nezamislivo da je to ili nešto slično plan i s Trebinjem", piše portal.
Ne treba ni spominjati, zaključuje se u tekstu, koliko bi takva baza, uz hrvatsku granicu i 20-ak kilometara od mora, imala stratešku važnost u NATO okruženju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka bi pretrpela ozbiljnu ekonomsku štetu ako bi napustila Evropsku uniju, napisali su istraživači Nemačkog ekonomskog instituta (IV) u izveštaju koji je videla nemačka novinska agencija dpa.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Gotovo svaki ruski naftni tanker koji je pod sankcijama stoji nekoliko meseci nakon uvođenja ograničenja, što pokazuje kako sankcije SAD mogu da poremete lanac snabdevanja ruskom naftom.
Nacionalna avio-kompanija Saudijske Arabije saopštila je da je naručila 105 Airbusovih aviona u najvećem poslu u istoriji zemlje kada je reč o nabavci komercijalnih letelica.
Nakon rasta u februaru, nemački ugostitelji su u martu opet poslovali slabije. Promet je realno opao za 2,4 odsto, a nominalno za 1,5 odsto, saopštio je u utorak Savezni zavod za statistiku.
Američka kompanija Fajzer saopštila je danas da je pokrenula novi višegodišnji program kako bi smanjila troškove dok pokušava da se opravi od naglog pada poslovanja u vezi sa pandemijom kovida.
Banke Rusije objavila je da je trenutni rast cena ozbiljno niži od nivoa u drugoj polovini 2023. godine, kao i da je za dalji pad inflacije neophodno održavati stroge monetarne uslove tokom dužeg perioda.
Austrijska energetska kompanija OMV se oglasila hitnim saopštenjem u kojem upozorava da bi ruski Gasprom na osnovu današnje presude "stranog suda" o načinu plaćanja za gas mogao da obustavi isporuke gasa u Austriju.
Naučnici sa australijskog univerziteta RMIT u Melburnu uspeli su da talog od kafe pretvore u supstancu nazvanu biouglje koja može da se iskoristi u proizvodnji betona.
Prevare koje se oslanjaju na socijalni inženjering, odnosno manipulaciju ljudima i njihovu naivnost i neopreznost, predstavljaju veliki problem ove godine.
Osim što Sony ubuduće planira da se fokusira na objavu igara za PC i razvoj live service projekata, zaradu nameravaju da traže i na tržištu mobilnih igara.
Verovatnoća da će pešaka udariti električni ili hibridni automobil dvostruko je veća nego da će završiti pod točkovima ili na haubi automobila sa SUS motorima.
Biografski film "Šegrt", koji prati uspon Donalda Trampa u poslovnom svetu, dobio je uglavnom dobre kritike posle premijere, ali i pretnje iz Trampovog tima.
Posle turbulentnih izbora za studentske predstavnike na Fakultetu političkih nauka u Beogradu početkom aprila, usledila je blokada glasanja na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, imaju li vlast i opozicija veze sa tim?
Komentari 24
Pogledaj komentare