Da je kojim slučajem neko pre tri decenije raspisao konkurs za sistematsko uništavanje regionalnog farmaceutskog giganta "Galenike", teško da bi se našao pouzdan kandidat. Oko 65 odsto tržišnog udela u nekadašnjoj SFRJ, izvozni poslovi, uglavnom u SSSR, od skoro 200 miliona dolara, danas su samo deo istorije zarđalog giganta iz predgrađa Zemuna, nazvanog Nova Galenika upravo po fabrici osnovanoj 1945. Danas "Galenika" jedva uspeva da pokrije deset procenata tržišta Srbije, sa dugovima koji su pre poslednjeg poziva za prodaju bili narasali na više od 200 miliona evra.
Ipak, nada da će "Galenika" bar delimično da se vrati na puteve stare slave tinja proteklih dana jer su zainteresovana da je kupe dva velika svetska farmaceutska sistema - brazilska kompanija EMS S.A. i švajcarski "Amikus", pišu Večernje novosti.
I dok se čeka kome će se carstvu privoleti, treba podsetiti na istorijat kompanije, koja je svojevremeno bila kadra da finansira i jedan solidan jugoslovenski fudbalski klub.
Panićeva era
Srpski milioner Milan Panić je još 1991. privatizovao "Galeniku" i njenom imenu pridružio skraćenicu ICN, kako se zvala njegova farmaceutska imperija sa američkom adresom. Disident koji je u SAD otišao, kako je govorio, sa 20 dolara, ostvario je američki san i vratio se u domovinu "na belom konju". Kupio je tri četvrtine kompanije po ceni od 270 miliona dolara. U kešu je dao 50 miliona, a uneo je tehnologiju vrednu 220 miliona zelenih novčanica. Ostatak firme ostao je u državnom vlasništvu.
Uprkos sankcijama, "Galenika" je radila, čak i zarađivala. Plate su bile natprosečne i redovne. A, kako i ne bi bile kada je njome rukovodio Panić, koji je 1992. postao i savezni premijer SR Jugoslavije. Ni politički sukobi sa tadašnjim srpskim predsednikom Slobodanom Miloševićem, fabrici nisu doneli probleme. Tek 1999. Privredni sud u Beogradu donosi rešenje prema kojem državni udeo u "Galenici" narasta na skoro dve trećine. Obrazloženje za takav postupak bilo je da "Milan Panić nije ispunio svoj deo ugovora". Policija upada u prostorije kompanije i postavlja svoje rukovodstvo, a potom država svoje učešće prebacuje na Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO).
Sporan argument u toj odluci je da ICN nije u "Galeniku" doneo obećanih 220 miliona dolara, a to je obnarodovano tek osam godina po dolasku Panića.
Neposredno pred oduzimanje "Galenike" Milan Panić i zaposleni u fabrici su se našli u problemima. Novca je bilo sve manje. Ne toliko zbog lošeg menadžmenta, već zbog činjenice da je pre odluke Privrednog suda, država "Galenici" dugovala oko 170 miliona dolara, koje su isporučene srpskom zdravstvu. Neki su u to vreme bili skloni da veruju da je namera bila upravo da se ovi dugovi otpišu.
Povratak Mitevića
Ubrzo dolazi 5. oktobar, a godinu posle u "Galeniku" se vraća Dušan Mitević. Iako je advokat i jedan od lider DOS Vladan Batić insistirao da se "zemunsko blago" vrati Paniću, RZZO je izabrao novo rukovodstvo.
Istini za volju, kompanija počinje ponovo dobro da radi. Država dobija međunarodnu arbitražu protiv Panića, dobija celu fabriku u vlasništvo, uz obavezu da bivšem saveznom premijeru vrati uloženih 50 miliona evra.
Iako se danas čini da je najteže vreme za srpsku ekonomiju bio period posle ubistva premijera Zorana Đinđića, u periodu kada tajkuni "krčme" sve što je državno, u "Galenici" je bila druga priča.
Pravdićev mandat
Prvo je generalni direktor bio Dragan Stipčić, kojeg u maju 2005. zamenjuje Aleksandar Pravdić (DSS). Za njegovog mandata, uprkos čaršijskim osporavanjima njegovog kvaliteta, prema svedočenju zaposlenih, bilo je novo zlatno vreme "Galenike". Ređale su se nagrade, a račun je bio u stalnom plusu. Razmišljalo se i o razvoju, a uz kredit od 46,3 miliona evra potpisan je ugovor sa italijanskom kompanijom IMA o izgradnji fabrike čvrstih farmaceutskih preparata, koja je, pokazalo se kasnije, jedini preostali adut nekadašnjeg giganta.
Te 2008. na računima "Galenike" je bilo nešto više od 32 miliona evra.
Početak sunovrata
Nenad Ognjanović, kadar SPS, kao generalni direktor preuzima upravu u novembru 2008, a već do kraja godine potpisuje garanciju za kredit preduzeću "Velefarm" u AIK banci vrednu pet miliona evra. I to je, po mnogima - početak sunovrata. Rabati trgovcima su stalno podizani, čak i naknadno isplaćivani. Dok je garantovala za kredite "Velefarmu" (i povezanim firmama "Velefarm proleku" i "BG farmu") u iznosu od skoro 38 miliona evra, "Galenika" se zaduživala kratkoročnim kreditima. Finansijski izveštaji su pokazivali vrtoglavi pad sve do 2010, kada su rashodi porasli na dvostruko viši nivo nego prethodne godine.
Dugovi "Galenike" dostižu sumu od 130 miliona evra. Ognjanović je smenjen polovinom 2011, da bi u maju 2013. bio uhapšen zbog sumnje da je upleten u malverzacije u "Galenici". On i još 12 saradnika osumnjičeni su da su preplaćivali sirovine, čak i skulpture, i da su "Galeniku" oštetili za 34 miliona evra.
Novakovićeve veze
Dok na čelo "Galenike" nije došao Nedeljko Pantić, kadar vladajućeg SNS, fabrikom je upravljao Živorad Novaković iz ove kompanije. Posle četiri godine pada u 2014, Novaković je uspeo da preokrene situaciju. "Galenika" počinje da zarađuje i povećava proizvodnju za - 30 procenata.
“Novaković je, zahvaljujući višedecenijskim vezama u farmaceutskoj industriji, obezbedio sirovine. Proizvodnja se ponovo podigla, pa je prvi put "Galenika" zaradila skoro 350 miliona dinara”, pričali su tada u "Galenici".
Osim toga, uspeo je bez većih tenzija da broj zaposlenih smanji sa 2.800 na 1.400, a radnici su dobili otpremnine između 250 i 300 evra po godini staža.
Biznis uz Pantića
Njega nasleđuje Nedeljko Pantić i nastavlja sa domaćinskim poslovanjem. Prema poslednjim podacima za 2016. godinu, u prvih devet meseci proizvodnja je porasla za dodatnih osam procenata, a dobit iz tekućeg poslovanja je iznosila 40 miliona dinara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 10
Pogledaj komentare