Čime će nam se baviti deca i unuci, ne biste verovali
Od 2020. u Japanu će pakete i pisma umesto ljudi dostavljati dronovi. U 2022. godini 35 odsto danas traženih radnih veština neće biti potrebno. Amerikanci savetuju mladima zanimanja u kojima je najmanja verovatnoća da će ih do 2024. zameniti roboti. Za preživljavanje na radnom mestu kreativnost će 2020. biti glavna veština.
Jeste li primetili da je kod nas sve manje poštara, a sve više dostavljača pica i ćevapa? Školujemo li poštare na način na koji smo ih školovali pre dvadeset godina? Ako ih školujemo, za koji ih vek školujemo? Znaju li u vladi što će biti s poštom u sledeće tri, pet godina? Ko će nam dostavljati pakete?
Za odgovore na takva pitanja skoknimo do Japana. Yamato Transport Co. najveća je japanska kompanija za isporuku pošiljki vrata do vrata. Ona dostavlja svaki drugi paket ili pismo u zemlji, a njen logo je tamo sveprisutan kao Coca Cola u SAD. Kompanija će 2019. obeležiti vek postojanja i još pre koju godinu brojala je blizu 180.000 zaposlenih.
Utoliko je više iznenadilo najnovije obaveštenje korisnicima da mora smanjiti obim isporuka i povećati cene jer nema dovoljan broj radnika. Problem je ozbiljan, ali japanska je vlada ovih dana odobrila korišćenje dronova od 2020., a od 2022. godine komercijalizaciju samohodnih kamiona kako bi oživela korporativni sektor, izveštava Reuters.
Dostavljači i poštari nestaju, a među deset najtraženijih zanimanja 2017. na svim kontinentima prvo mesto nadmoćno drže softveraši, slede ih inženjeri elektronike, mehanike i elektrotehnike, analitičari podataka i računovođe, graditelji prometne infrastrukture, inženjering menadžeri, lekari i medicinske sestre. Medicinske sestre su najtraženije zanimanje u 15 evropskih zemalja, Australiji, Novom Zelandu i Kanadi, u 11 zemalja hronično nedostaju računovođe. Stolari se najviše traže u Rusiji i Australiji, prosvetni radnici u Rusiji i Danskoj, krovopokrivači u Švedskoj, Kanadi i Australiji, novinari u Italiji i Kanadi...
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj su u prvoj polovini prošle godine bili najtraženiji konobari, prodavci i čistači te kuvari, radnici na održavanju, sobarice, ekonomisti, medicinske sestre i radnici na proizvodnoj liniji. Iako se potražnja za nekim zanimanjima kao što su lekar, inženjer elektrotehnike, brodogradnje ili mašinstva ne objavljuje putem HZZ-a, nego unutar struke i zapošljavaju putem internih konkursa, ovi podaci ipak svedoče o tome kako se spremamo za budućnost.
Računa se da 35 odsto radnih veština koje se trenutno traže na tržištu rada, za samo pet godina više neće biti potrebne, bar ne u današnjem obimu. U samo pet proteklih godina globalni mediji i industrija zabave potpuno su se promenili. Mobilni internet i tehnologija oblaka već su promenili način rada. Neka zanimanja odumiru, pojavljuju se nova, tržište rada vri, a oklevala ostaju na repu.
Dok se u Hrvatskoj beskonačno priča priča o kurikulumu i problem obrazovanja razvlači u lošu beskonačnost, u nepričalačkim zemljama se pripremaju za tržište rada koje iz dana u dan oblikuju nove revolucionarne tehnologije, od veštačke inteligencije, 3D štampe i robotike, do poplava novih materijala, biotehnologije i genomike. Četvrta industrijska revolucija sustiže nas tolikom brzinom da ni 75 odsto od 140 zemalja prema Gallupovom istraživanju nije zadovoljno svojim obrazovnim sistemom. U Hrvatska ni u tome nije izuzetak, ali je utoliko dramatičnije jer se ne lome koplja oko toga da se učenike pripremi za buduće tržište rada, nego oko (ne)obvezne lektire i seksualnog vaspitanja.
Hoće li tehnologija do sredine našeg veka toliko promeniti rad i život, da 40 odsto današnjih poslova više neće obavljati ljudi, kao što predviđaju ekonomisti s Oxforda, Michael Osborne i Carl Frey?
Koji će poslovi nakon robotske revolucije uopšte preostati našoj deci i unucima? Prema podacima Svetske organizacije rada, 40 odsto nezaposlenih u svetu jesu mladi, a za manje od jedne decenije, 2025. u samo jednoj zemlji, Nigeriji, posao će tražiti 25 miliona ljudi. Posao kojem će Četvrta industrijska revolucija promeniti prirodu, trendove i način traženja.
Japanci znaju da ni 2050. nije daleko. Njihova vlada naveliko planira veće korišćenje Big Data, veštačke inteligencije, kao pomoć u dijagnostici i stalno prilagođavanje obrazovanja u svetlu novih tehnologija. A sve to u svrhu ”poboljšanja očekivane životne dobi, revolucioniranja transporta, modernizacije trgovinskih lanaca, poboljšanja infrastrukture i korišćenja finansijske tehnologije', pri čemu će doneti niz poreskih olakšica kompanijama koje uvode nove tehnologije. Pritom Japanci već jesu najdugovečnija nacija na svetu, njihov transport već jeste najorganizovaniji, trgovinski lanci već funkcionišu bolje no igde drugde, infrastruktura već savršeno štima u odnosu na druge...
Za samo 33 godine pojaviće se zanimanja o kojima danas znamo malo ili ništa. Jedno od njih je stručnjak za medicinsku robotiku, jer će većinu hirurških zahvata izvoditi daleko precizniji roboti. Pojaviće se uzgajivači organa za presađivanje i savetnici za genetiku, jer će se 'dizajnirati' zdrave bebe. Na ceni će posebno biti stručnjaci za internetsku sigurnost, a posao policije u osiguranju fizičke bezbednosti građana izgledaće sasvim drukčije.
Zbog komercijalnih letova u svemir pojaviće se zanimanje svemirski turistički vodič. Virtualnu stvarnost kreiraće inženjeri za simulaciju. Budući da će u središtu svake aktivnosti i napredovanja biti more podataka, analitičari podataka biće sveobuhvatni vođe promena, a njihova saznanja presudna u donošenju odluka. Neki pak računaju da će i mašine s veštačkom inteligencijom već 2026. biti članovi upravnih odbora velikih kompnija. U novom svetu dronova i samohodnih vozila, među najtraženijima biće inženjeri saobraćaja.
Za sve to neće biti dovoljno akademsko obrazovanje, nego vrlo ozbiljno svladavanje praktičnih znanja i veština, kaže ministar rada Singapura, Lim Swee Say.
Ali vratimo se u bližu 2020., kada Japanci daju zeleno svetlo dronovima. Za razliku od 2015. kada je od deset najvažnijih radnih veština kreativnost bila na poslednjem mestu, 2020. će biti na samom vrhu. Uz lavinu novih proizvoda, novih tehnologija i novog načina rada, moraćete biti doista kreativni ako želite imati koristi od promena.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 3
Pogledaj komentare