Građane koji imaju nešto novca sa strane u nedelji štednje primamljive ponude, čini se, saleću sa svih strana. Banke u trci za što više klijenata nude ne samo povoljnije kamate već i poklone, obećavaju nagrade. Tako kao najvažnije mnogi građani postavljaju pitanje: Kako da izaberu pravu banku u kojoj treba štedeti? Vlasnik i urednik portala www.kamatica.com Dušan Uzelac kaže za B92 da prvi kriiterijum kada odlučujete o štednji uvek treba da bude visina kamate koju banke nude.
Izvor: B92
Međutim, i štednja kao najjednostavniji bankarski proizvod predstavlja izazov za građane, jer između oročene, a vista, stepenaste i drugih oblika štednje treba izabrati pravu.
"Najjednostavnije je krenuti od stava građana na koliko je spreman da se odvoji od svog novca, odnosno da li je to dugoročna štednja, kratkoročna štrednja, ili je cilj štednje samo očuvanje vrednosti sredstava. U tim svim pitanjima se nalazi se i odgovor na pitanje: "Na koliki rok treba oročiti štednju? Naš savet je da građani nikada ne oročavaju iznose na rok manji od godinu dana. Vrlo je jednostavno u nedelji štednje imate vrlo povoljne uslove i ako oročite novac na godinu dana vaš novac će dospeti i u narednu godinu, odnsono narednu nedelje štednje gde ćete opet imati prilike da oročite kamatu po povoljnim uslovima", navodi Uzelac.
Prema njegovim rečima izbor valute, odnosno dinari ili evro je malo teži jer zavisi od dosta faktora.
"Teško je stati u odbranu dinara kada on iz dana u dan sve više pada u odnosu na evro, ali svakako sa druge strane država čini sve da ta dinarska štednja i da dinar sam po sebi kao valita opstane i kod nas. U tom smislu uvedene su olakšice oslobađanja poreza na dobit na dinarsku štednju, dok na deviznu štednju mora da se plati kamata od 10 odsto. Takođe kod štednje u evrima imaćete trošak konverzije, odnosno zamene dinara u evro da bi ste uopšte stavili novac na štednju, dok kod dinara taj trošak nemate. Međutim, dinar sa sobom nosi problem nestabilnosti, odnosno gubitka vrednosti i rizik inflacije, što ako kamata na dinarsku štednju nije dovoljno velika, može da predstavlja problem", kaže Uzelac.
Kod izbora valute građane često stavlja u dilemu i to što su kamate na dinare često i duplo veće od kamata na evro, ali i tu postoji rezon, kaže Uzelac.
"Upravo je nestabilnost domaće valute koren tih razlika u kamatnim stopama.Glavna ekonomska računica kaže da je kamata na štednju isplativa ako kamata koju dobijete bude veća od stope inflacije. Znači u koliko će kod nas inflacija biti na nekom nivou od devet do 10 odsto, da bi održali vrednost vaše uštedevine i na neki način zaradili sa štednjom ta kamata mora da bude veća od 10 odsto. To je upravo računica sa kojom su krenule i neke banke kada su na štednju u dinarima ponudile kamate od 12 odsto", objašnjava Uzelac.
Od samih kamata u nedelji štednje još primamljivije deluju razni pokloni i nagrade koje banke obećavaju vernim štedišama. To međutim, nikako ne treba da bude nešto što će građane opredeliti u kojoj banci da štede novac.
"Nedelja štednje je na neki način teren za borbu banaka koje se trude da na razne načine privuku što više klijenata bilo dobrim kamatama, bilo nekim drugim benefitima. Suština za svakog štedišu je tada je 5,1 odsto uvek veće od 5 odsto tako da je tu sadržana i kompletna odluka. Međutim, dobro pazite i na pokolone jer često neke banke nude poklone koje vuku troškove, pa onda na taj način isplasiraju dva svoja proizvoda: štednju i još neki prateći proizvod. Ranijih godina su to bile kreditne kartice koje dobijete uz štednju. Samim tim što su u pitanju kreditne kartice one već predstavljaju presdstavljaju trošak tako da sve te poklone treba uzeti u obzir i napraviti računicu šta se sa njima doibija a šta gubi", kaže Uzelac.
Iako je nedelja štednje u jeku, mnoge banke nisu izašle sa povoljnijim kamata. Uzelac kaže da građani ne treba da se obaziru na to ako njihova banka ne nudi dobru kamatu, već ukoliko žele da štede treba jednostavno da pređu u drugu.
"U smislu borbe za što više klijenata bitno je napomenuti da različite banke različito funkcionišu. Neke banke se oslanjaju na štednju kao izvor finansiranja pa imaju potrebu da daju povoljnije kamate, kako bi prikupile što više novca od građana. Druge banke, pak, imaju stabilan izvor finansiranja od svojih matičnih banaka iz inostranstva koji je mnogo jefitiniji. Iz tog razloga videćete da neke banke nisu izašle ni sa kakvom ponudom za nedelju štednje i da prosto nisu ni u trci za te građane. To je malo problem za njih jer neretko se dešava se da ljudi upravo iz tih banaka prebacuju u druge banke. I to je dobar savet - ako vaša banka daje male kamate, pređite u drugu banku, jer novčanice su na kraju iste", navodi uzelac.
Prvi čovek portala kamatica napominje i da je odluku o štednji najbolje doneti u samoj nedelji štednje, jer su tada kamate koje daju banke najpovoljnije. Tih pogodnosti tokom ostatka godine često nema.
"Nedelja štednje je nastala kao posledica 31. oktobra - Dana štednje, u koji se uklopila "Nedelja štednje". Ranijih godina "Nedelja štednje" možda nije imala mnogo smisla jer Narodna banka nije konkretnim merama podržavala štednju, ali je ove godine odlučila da podrži štednju i oslobodila je banake izdvajanja obavezne rezreve na dinarsku štednju oročenu u "Nedelji štednje". Dakle, ako želite da oročite dinare, odluku treba da donesete samo u "Nedelji štednje" jer se ta pogodnost odnosi samo na taj period", napominje Uzelac.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Deonica Kuzmin – Sremska Rača, koja će povezati Srbiju s Bosnom i Hercegovinom, se uveliko gradi i ona će po završteku omogućiti pristup panevropskim koridorima.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i eUpravu, navodi da se rast IT sektora nastavio uprkos izazovima prošlogodišnje krize, sa izvozom koji je ostvario rast od 12 odsto.
Generalni direktor švajcarskog bankarsog giganta UBS Serđo Ermoti (Sergio Ermotti) planira da se povuče sa funkcije nakon završetka integracije banke Kredi Svis (Credit Suisse), a njegov odlazak se očekuje u aprilu 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je razgovarao predsednikom UAE šeikom Muhamedom bin Zajedom al Nahjanom o saradnji i svim pitanjima od značaja za našu zemlju i najavio da će do maja biti otvorena nova direktna avio-linija Beograd-Abu Dabi.
Nikola Radman iz ministarstva zdravlja izjavio je danas da je prema prvim podacima otvoreno oko 55.000 elektronskih bolovanja, što pokazuje dobre rezultate od početka primene 1. januara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić završio je danas posetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), a na aerodromu u Abu Dabiju ga je ispratio šeik Mohamed bin Hamad bin Tahnun al Nahjan, savetnik predsednika UAE, šeika Mohameda bin Zajeda al Nahjana.
Rat u Ukrajini – 1.421. dan. Prestonica Ukrajine se suočava s ozbiljnim nestankom struje, nema je dovoljno ni za kritičnu infrastrukturu, a oko 500 višespratnica je bez grejanja.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da poseta poslanika iz spoljno-političkog odbora Evropskog parlamenta Srbiji u trenutku kada ni ona, ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić nisu u zemlji nije preterano bitna.
Japanska premijerka Sanae Takaiči planira da sledeće nedelje raspusti parlament i raspiše vanredne opšte izbore, izjavila je generalna sekretarka njene vladajuće Liberalno-demokratske partije.
Oči celog sveta uprte su u Iran, u kom se masovne demonstracije i njihovo brutalno gušenje ne zaustavljaju, ali i u SAD čiji predsednik je zapretio da će Amerika intervenisati.
Na osnovu jedne noći provedene u laboratoriji za spavanje, veštačka inteligencija može da proceni rizik za više od 130 bolesti – od Parkinsonove bolesti, do raka dojke. Softver ne otkriva uzroke, već samo korelacije.
Danas počinju prijave za nove besplatne preventivne zdravstvene preglede u cilju očuvanja zdravlja koje sprovodi Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika "Železnice Srbije", rekao je prim. dr Vlado Batnožić, direktor tog zavoda.
Dok su neki znaci jasno povezani sa određenim promenama u organizmu, drugi su opštiji i često se lako previdi ili pripišu drugim, manje ozbiljnim stanjima.
Dokumentarna miniserija "The Cult Behind the Killer: The Andrea Yates Story“, koja u tri epizode prikazuje neke od najšokantnijih zločina u savremenoj američkoj istoriji, postala je hit na HBO Maxu.
Gotovo da nema osobe koja nije čula ljubavnu baladu "Sve je ovo premalo za kraj" ili da ne znaju da zapevuše njen refren, a malo ko zna da je pesma objavljena nekoliko godina nakon što je pevač poginuo.
Glumac Kit Harington ponovo se osvrnuo na kontroverzan završetak serije Igra prestola, otkrivši u nedavnom intervjuu da ga je peticija obožavalaca za ponovno snimanje poslednje sezone "iskreno razljutila".
Lenovo i FIFA najavljuju AI-pokretana tehnološka rešenja koja unapređuju inteligentne operacije, osnažuju igrače i trenere i donose imerzivnija iskustva za navijače na FIFA Svetskom prvenstvu 2026™.
Serbian President Aleksandar Vučić addressed the public from Abu Dhabi, where he will participate in the panel “Partnership and Cooperation in the Field of Energy” as part of Sustainability Week 2026.
If Maia Sandu’s wish were to come true—that is, if Moldova and Romania were to unite—a new country with around 24 million inhabitants would be created, which would change the balance of power in Europe.
After the escalation of the conflict in Iran, where it has been confirmed that over 2,500 people have been killed during the protests, it is increasingly likely that U.S. president will attack Iran, but analysts believe that this would bring numerous problems.
“The European Union, by constantly talking about Iran, is diverting attention from Greenland—the issue it should be dealing with now,” said Maria Zakharova, spokeswoman for the Russian Ministry of Foreign Affairs.
Xiaomi je objavio listu pametnih telefona za svoje brendove Xiaomi, Redmi i POCO kojima će tokom 2026. godine biti okončana zvanična softverska podrška.
Komentari 1
Pogledaj komentare