Građane koji imaju nešto novca sa strane u nedelji štednje primamljive ponude, čini se, saleću sa svih strana. Banke u trci za što više klijenata nude ne samo povoljnije kamate već i poklone, obećavaju nagrade. Tako kao najvažnije mnogi građani postavljaju pitanje: Kako da izaberu pravu banku u kojoj treba štedeti? Vlasnik i urednik portala www.kamatica.com Dušan Uzelac kaže za B92 da prvi kriiterijum kada odlučujete o štednji uvek treba da bude visina kamate koju banke nude.
Izvor: B92
Međutim, i štednja kao najjednostavniji bankarski proizvod predstavlja izazov za građane, jer između oročene, a vista, stepenaste i drugih oblika štednje treba izabrati pravu.
"Najjednostavnije je krenuti od stava građana na koliko je spreman da se odvoji od svog novca, odnosno da li je to dugoročna štednja, kratkoročna štrednja, ili je cilj štednje samo očuvanje vrednosti sredstava. U tim svim pitanjima se nalazi se i odgovor na pitanje: "Na koliki rok treba oročiti štednju? Naš savet je da građani nikada ne oročavaju iznose na rok manji od godinu dana. Vrlo je jednostavno u nedelji štednje imate vrlo povoljne uslove i ako oročite novac na godinu dana vaš novac će dospeti i u narednu godinu, odnsono narednu nedelje štednje gde ćete opet imati prilike da oročite kamatu po povoljnim uslovima", navodi Uzelac.
Prema njegovim rečima izbor valute, odnosno dinari ili evro je malo teži jer zavisi od dosta faktora.
"Teško je stati u odbranu dinara kada on iz dana u dan sve više pada u odnosu na evro, ali svakako sa druge strane država čini sve da ta dinarska štednja i da dinar sam po sebi kao valita opstane i kod nas. U tom smislu uvedene su olakšice oslobađanja poreza na dobit na dinarsku štednju, dok na deviznu štednju mora da se plati kamata od 10 odsto. Takođe kod štednje u evrima imaćete trošak konverzije, odnosno zamene dinara u evro da bi ste uopšte stavili novac na štednju, dok kod dinara taj trošak nemate. Međutim, dinar sa sobom nosi problem nestabilnosti, odnosno gubitka vrednosti i rizik inflacije, što ako kamata na dinarsku štednju nije dovoljno velika, može da predstavlja problem", kaže Uzelac.
Kod izbora valute građane često stavlja u dilemu i to što su kamate na dinare često i duplo veće od kamata na evro, ali i tu postoji rezon, kaže Uzelac.
"Upravo je nestabilnost domaće valute koren tih razlika u kamatnim stopama.Glavna ekonomska računica kaže da je kamata na štednju isplativa ako kamata koju dobijete bude veća od stope inflacije. Znači u koliko će kod nas inflacija biti na nekom nivou od devet do 10 odsto, da bi održali vrednost vaše uštedevine i na neki način zaradili sa štednjom ta kamata mora da bude veća od 10 odsto. To je upravo računica sa kojom su krenule i neke banke kada su na štednju u dinarima ponudile kamate od 12 odsto", objašnjava Uzelac.
Od samih kamata u nedelji štednje još primamljivije deluju razni pokloni i nagrade koje banke obećavaju vernim štedišama. To međutim, nikako ne treba da bude nešto što će građane opredeliti u kojoj banci da štede novac.
"Nedelja štednje je na neki način teren za borbu banaka koje se trude da na razne načine privuku što više klijenata bilo dobrim kamatama, bilo nekim drugim benefitima. Suština za svakog štedišu je tada je 5,1 odsto uvek veće od 5 odsto tako da je tu sadržana i kompletna odluka. Međutim, dobro pazite i na pokolone jer često neke banke nude poklone koje vuku troškove, pa onda na taj način isplasiraju dva svoja proizvoda: štednju i još neki prateći proizvod. Ranijih godina su to bile kreditne kartice koje dobijete uz štednju. Samim tim što su u pitanju kreditne kartice one već predstavljaju presdstavljaju trošak tako da sve te poklone treba uzeti u obzir i napraviti računicu šta se sa njima doibija a šta gubi", kaže Uzelac.
Iako je nedelja štednje u jeku, mnoge banke nisu izašle sa povoljnijim kamata. Uzelac kaže da građani ne treba da se obaziru na to ako njihova banka ne nudi dobru kamatu, već ukoliko žele da štede treba jednostavno da pređu u drugu.
"U smislu borbe za što više klijenata bitno je napomenuti da različite banke različito funkcionišu. Neke banke se oslanjaju na štednju kao izvor finansiranja pa imaju potrebu da daju povoljnije kamate, kako bi prikupile što više novca od građana. Druge banke, pak, imaju stabilan izvor finansiranja od svojih matičnih banaka iz inostranstva koji je mnogo jefitiniji. Iz tog razloga videćete da neke banke nisu izašle ni sa kakvom ponudom za nedelju štednje i da prosto nisu ni u trci za te građane. To je malo problem za njih jer neretko se dešava se da ljudi upravo iz tih banaka prebacuju u druge banke. I to je dobar savet - ako vaša banka daje male kamate, pređite u drugu banku, jer novčanice su na kraju iste", navodi uzelac.
Prvi čovek portala kamatica napominje i da je odluku o štednji najbolje doneti u samoj nedelji štednje, jer su tada kamate koje daju banke najpovoljnije. Tih pogodnosti tokom ostatka godine često nema.
"Nedelja štednje je nastala kao posledica 31. oktobra - Dana štednje, u koji se uklopila "Nedelja štednje". Ranijih godina "Nedelja štednje" možda nije imala mnogo smisla jer Narodna banka nije konkretnim merama podržavala štednju, ali je ove godine odlučila da podrži štednju i oslobodila je banake izdvajanja obavezne rezreve na dinarsku štednju oročenu u "Nedelji štednje". Dakle, ako želite da oročite dinare, odluku treba da donesete samo u "Nedelji štednje" jer se ta pogodnost odnosi samo na taj period", napominje Uzelac.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Vršilac dužnosti direktora Srbijavoza Ljubiša Pejičić izjavio je da se puštanje u saobraćaj brze pruge između Beograda i Budimpešte očekuje između 20. februara i 15. marta.
Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je dodatnih 90 miliona evra za izgradnju auto-puta Banja Luka–Prijedor (BiH), čime bi ukupna vrednost projekta porasla sa 297 na skoro 388 miliona evra.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, po pitanju namere Srbije da poveća vlasnički udeo u NIS-u, naveo je da je to matematički moguće, ali da će detalji biti prepušteni MOL-u.
Džesi Binal i Džo Flin, ličnosti povezane sa kampanjom američkog predsednika Donalda Trampa za poništavanje izbora 2020. godine, ove nedelje boravili su u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o projektu Južnog gasovoda vrednom 200 miliona dolara.
Rat u Ukrajini – 1.423. dan. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Poljska priprema teren na granici sa Rusijom za postavljanje protivtenkovskih mina, i mogla bi da obezbedi granicu u roku od 48 sati u slučaju krize, izjavio je zamenik ministra odbrane te zemlje Cezari Tomčik.
Bivša premijerka Ukrajine Julija Timošenko izjavila je na ročištu pred Vrhovnim antikorupcijskim sudom Ukrajine da se zemlja nalazi pod "fašističkim režimom" i negirala sve optužbe koje su protiv nje podnete.
Situacija u Kijevu jasno pokazuje da Ukrajina ne može da pobedi u sukobu sa Rusijom, izjavio je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis u programu Jutjub-kanala "Deep Dive".
Večeras se u splitskoj dvorani Gripe održava koncert Marka Perkovića Tompsona, a pre početka koncerta, veliki broj publike u dvorani je počela da skandira "ajmo, ustaše".
Serbian President Aleksandar Vučić said today that he is confident Serbia will find a solution and accelerate its path toward the EU, adding that he is not boycotting Members of the European Parliament, but that they have shown great disrespect toward Serbia.
As Donald Trump threatens to use the U.S. military to seize Greenland, European officials and diplomats have begun quietly voicing a previously unspoken thought: what would it look like to strike back at Trump?
In the Arctic mountains of Norway, British Royal Marines are training in extreme conditions for a potential war with Russia, the Brussels-based portal Politico reported today.
The President’s media adviser, Suzana Vasiljević, stated today that talks on the takeover of the Russian stake in NIS have reached the final stage, and she expects negotiators to send the final document to the U.S. OFAC by the end of this week.
Kao što naslov kaže, narednih dana imaćemo priliku da se družimo sa novim benzinskim modelom Chery Arrizo 8. U nastavku pročitajte kratku najavu, a onda trk u komentare i postavljajte pitanja!
Nakon kratkog prazničnog odmora, došlo je vreme da objavimo par testova koje vam dugujemo. Krećemo sa modelom MG HS Hybrid+ za koji imamo dosta toga lepog da kažemo.
Komentari 1
Pogledaj komentare