Srbija kešles: Jednom plati elektronski, ne vraća se šalteru
Kada u zemlji u kojoj jedna od najvećih banaka zapošljava na stotine ljudi da samo broje novac, najviši zvaničnici najave da tome napokon mora doći kraj, postavi se logično pitanje – kako brzo i bezbolno prevesti, pre svega, svest ljudi da umesto u banku idu na bankomat, laptop ili mobilni telefon.
Nagde u isto vreme kada je Švedska najavila da proteruje keš i prelazi samo na kartice, srpska premijerka Ana Brnabić i ministar finansija Dušan Vujović su u sukcesivnim izjavama i srpsku ekonomiju proglasili kao onu koja će putem, kako su naveli, kešles ekonomije.
Iako okosnicu modernistički ocenjenog programa nove srpske premijerke čini digitalizacija, Srbija je, prema ocenama sagovornika B92 Biz i dalje dominantno analogna, što se jasno vidi i iz priznanja ministra Vujovića, da se, ne slučajno, u državnim Poštanskoj štedionici kao i Pošti Srbije stotine ljudi angažuje samo kao brojači para.
Čini se, Srbija krade uspešan recept od Šveđana. Bankari i ekonomisti uglavnom pozdravljaju inicijativu ali misle da nam je potrebno još vremena da bismo bili zemlja bez gotovog novca, pre svega, kažu, nedostaje nam edukacija, digitalizacija...
„Takva inicijativa je uvek dobrodošla jer doprinosi smanjenju sive ekonomije gde procene još uvek govore da je to kod nas na značajno višem nivou u odnosu na razvijene privrede“, kaže profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić.
Prema njegovim rečima, za takav „poduhvat“ nisu potrebni posebni preduslovi, već samo više volje:
Banke sa svoje strane treba da učine dodatni napor u smislu različitih kartičnih i drugih proizvoda vezano za e-banking. Da motivišu i ohrabre građane u smislu većeg korišćenja ovih proizvoda. Svakako da edukacija predstavlja značajan deo u svemu tome. One čine napor u smislu da reklamiraju proizvode, ali svakako treba te napore intenzivirati“.
Predsednik Izvršnog odbora NLB banke Branko Greganović je saglasan, pozdravlja inicijativu jer korišćenje kartica, uopšte elektronskog bankarstva i drugih opcija bezgotovinskog plaćanja, pre svega olakšava život.
Veruje da neće proći puno vremena dok onlajn plaćanja postanu preovlađujući način plaćanja.
„Digitalizacija nije nešto što treba da se desi u nekoj budućnosti, ona je proces koji već uveliko traje u svim segmentima života, a banke su među prvim institucijama koje su prepoznale potencijal digitalizacije i kreirale proizvode i usluge kojim su odgovorile na nove trendove“.
„Trend je povećanje korišćenja usluga mbankinga i verujemo da će se on nastaviti i u narednom periodu. Drago nam je što se Narodna banka Srbije saglasila sa implementacijom instant što znači da će klijentima digitalne transakcije novca biti omogućene 365 dana u godini 24 sata. Praktično to znači da će svaki klijent moći da putem mbanking plati račun, recimo u restoranu, i da se on pojavi na računu ugostitelja u roku od nekoliko desetina sekundi“, kažu iz Adiko banke.
Navode da će ubrzavanje tokova novca povećati efikasnost platnog prometa da implementacijom takvih inicijativa dolazimo na listu naprednih zemalja koja uvode tehnološka rešenja iznad standarda Evropske unije.
Greganović smatra da smo na dobrom putu:
„Još uvek ima dosta građana koji su navikli na korišćenje keša, koji vole da dođu u ekspozituru i da posao koji imaju završe u gotovini i u direktnoj komunikaciji sa bankarom, ali je sve veći broj korisnika bankarskih proizvoda i usluga koji radije koriste mogućnost da to urade onlajn, bez odlaska u banku“.
Kako kaže, kartice su već postale standard, pa ih veliki broj građana koristi za svakodnevne kupovine, kao i za kupovinu nameštaja, bele tehnike i slično kada su u pitanju kreditne kartice. I elektronsko bankarstvo je sve zastupljenije, tvrdi.
„Iako kod dela građana postoji skepsa prema e-bankingu, iskustva pokazuju da klijent koji jednom iskoristi prednosti elektronskog bankarstva za na primer, plaćanje računa, više se ne vraća na šalter. Pored značajne uštede vremena, kojeg danas imamo sve manje, razlike u troškovima koje klijenti ostvaruju su svakako dodatna motivacija“, kaže Greganović.
A ko može najviše da profitira, odnosno uštedi?
„Dobitnici su svi građani i država, a gubitnici su učesnici u sivoj ekonomiji“, kaže Grubišić.
„Mnogo stvari postoji u administraciji koje bi mogle da se digitalizuju kako bi privreda mogla brže da završava poslove. Sigurno jedan od koraka u cilju štednje jeste proces smanjenja neophodne dokumentacije. Primera radi, u našoj banci se ranije za otvaranje jednog paketa računa trošilo 60 papira, a danas manje od deset. Izračunali smo da smo uštedeli 30.000 radnih sati samo u tom poslu. Smanjenjem učešća keša postoji prostor za dodatne uštede, a samim tim i mogućnost za podsticaje koje Vlada može pružiti privredi“, iz Adiko banke.
Grubišić ima i savet kako bi se građani mogli stimulisati:
„Moguće su neke nagradne igre kao promotivne aktivnosti kao recimo da svi koji plate putem određenih kartica automatski učestvuju kao kandidati za neku nagradu. Dolaze u obzir i druge promotivne aktivnosti“.
Kako Vi plaćate možete odgovoriti u anketi:
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
U Nemačkoj će se uvesti porez na skupljanje povratne ambalaže. Tako više mnogi ne mogu da skupljaju flaše i limenke do mile volje i da ih vraćaju za novac, a da ništa od toga ne moraju dodatno da plate.
Kompanija Tesla objavila je danas da će u petak na jedan dan zatvoriti svoju fabriku kod Berlina kada se očekuju demonstracije zbog planiranog proširenja proizvodnje.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
Dnevne novine u Srbiji za četvrtak 9. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Kandidat za novog predsednika Severne Makedonije iz redova SDSM Stevo Pendarovski priznao je poraz u drugom krugu izbora, prenela je večeras agencija Rojters.
U naselju Pantići u Kuršumliji ringišil na kojem su bila deca pukao je na pola i srušio se, a tom prilikom povređeno je ukupno trinaestoro dece koja su se u tom trenutku nalazila na vrtešci.
Zbog svog naziva, "ruski kolač" je uklonjen sa jelovnika za večeru francuskog predsednika Emanuela Makrona i kineskog lidera Si Đinpinga, otkrili su francuski mediji.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Serbian President Aleksandar Vučić and Chinese President Xi Jinping addressed the public after signing a joint statement and exchanging bilateral agreements, thus ending the official part of the visit.
Prime Minister of the temporary institutions of Pristina, Albin Kurti, said today that the government in Pristina will not accept the establishment of Community of Serbian Municipalities (CSM) as a condition for Pristina's admission to the Council of Europe.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
TikTok se suočava sa potencijalnom zabranom u SAD, a to pokušavaju da iskoriste druge platforme kako bi privukle influensere i, naravno, njihove fanove.
Muzičar i producent radio je sa Nirvanom, Piksiz i Pi Džej Harvi, a njegovi bendovi Šelak i Big Blek bili su među najuticajnijim alternativnim grupama 20. veka.
Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.
Komentari 28
Pogledaj komentare