Koliko treba da bude ograničenje brzine na auto-putevima?
Sa svakom promenom vlade u Nemačkoj ponovo se pokrene diskusija u javnosti o uvođenju generalnog ograničenja brzine na auto-putevima. Zemlja je podeljena kada je reč o tom pitanju. I šta sada?
Foto: B92/NĆ (ilustracija)
Uvešće se generalno ograničenje brzine na nemačkim auto-putevima! Ili:
Neće se uvoditi ograničenje brzine na nemačkim auto-putevima!
Jedan od ovih iskaza čuće se sa visokih mesta nemačke politike, zavisno od toga ko će formirati vladu i ko će u vladi dobiti taj resor. Tema je kontroverzna.
Direktor Centra za automobilski menadžment u Bergiš Gladbahu je profesor Štefan Bracel. On smatra da je tema ograničavanja brzine na nemačkim auto-putevima uporediva sa temom prava na posedovanje oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Obe teme se tiču velikog broja ljudi i obe se diskutuju sa puno žara.
Nemačka je podeljena, a i partije su se svrstale u kolone za i protiv limita. Demohrišćani (CDU/CSU), liberali (FDP) i Alternativa za Nemačku (AfD) odbijaju ograničenje brzine, a socijaldemokrati (SPD), Zeleni i Levica se zalažu za to.
Ne zna se šta će se desiti posle formiranja vlade. Socijaldemokrati i Zeleni su zajedno vladali od 1998. do 2005. Nisu uveli ograničenje brzine. Soicijaldemokrati su tada bili protiv uvođenja ograničenja.
Kancelar Gerhard Šreder je bio poznat kao „automobilski kancelar“ i dok je on bio na čelu vlade uvođenje ograničenja brzine na auto-putevima nije bilo moguće.
Foto: Depositphotos, rasica
Nemačka kao izuzetak?
Često se čuje da jedino Nemačka ne uvodi ograničenje koje navodno postoji širom sveta. To nije sasvim tačno. Ograničenja nisu uveli ni Avganistan, Butan, Burundi, Haiti, Mauritanija, Mjanmar, Nepal, Severna Koreja,Vanuatu i delovi Indije. Ali te zemlje imaju oskudnu mrežu auto-puteva koji nisu uporedivi sa nemačkim.
Nemačka je dakle jedina zapadna industrijska zemlja u kojoj ne postoji ograničenje brzine na auto-putevima. Ipak, 30 odsto mreže auto-puteva u Nemačkoj ima ograničenja brzine, na deset odsto auto-puteva ograničenja su povremena, zavisno od vremenskih uslova ili intenziteta saobraćaja.
U Evropi još samo Ostrvo men, kao britanski krunski posed u Irskom moru, nema to ograničenje, pošto su ostrvljani, njih 80.000 na referendumu 2006. odbili uvođenje ograničenja brzine. Ali putna mreža na ostrvu nije ni pogodna za razvijanje većih brzina.
Veća bezbednost sa ograničenom brzinom?
Zagovornici uvođenja ograničenja kažu da bi se time smanjio broj saobraćajnih nesreća. Nemački Savezni zavod za statistiku pobrojao je 264.000 saobraćajnih udesa sa povređenim osobama, od toga se njih 15.000 desio na auto-putevima. To je manje od šest odsto.
Međutim, smrtnost pri nesrećama na auto-putu je veća – tu je poginulo 12 odsto od 2700 žrtava saobraćajnih nesreća. Od 1.000 saobraćajnih nesreća u kojima je neko povređen u samim naseljima su poginule četiri osobe, na auto-putevima 21, a na lokalnim putevima 24. Ta statistika ne obuhvata godišnji broj pređenih kilometara na tim saobraćajnicama.
Nemački automobilski savez je izračunao da na milijardu pređenih kilometara na auto-putevima umire 1,5 osoba, ali na saveznim putnim pravcima, koji su slični lokalnim na isti broj pređenih kilometara strada 4,7 osoba.
Iako se na auto-putevima brže vozi, broj saobraćajnih nesreća, povređenih i stradalih ljudi je manji nego na lokalnim i saveznim putevima. Možda bi ograničenje moglo smanjiti te brojeve, ali ADAC tvrdi da se u međunarodnom poređenju ne može ustanoviti poboljšanje u zemljama koje su uvele ograničenja brzine – zemlje poput SAD, Francuske i Belgije, gde je brzina na auto-putevima limitirana, nisu statistički bolje u odnosu na Nemačku.
Foto: B92/NÆ
Smanjenje emisije CO2 ograničenjem brzine?
Aktivisti za zaštitu okoline pre svih zahtevaju generalno ograničavanje brzine na auto-putevima, kako bi se smanjila emisija štetnih gasova u Nemačkoj. Savezni zavod za zaštitu okoline je izračunao da je 2018. godine u Nemačkoj emisija ugljen-dioksida iznosila oko 860 miliona tona, a 158 miliona tona otpada na saobraćaj.
Prema proračunu, ograničavanje brzine na 130 kilometara na sat uštedelo bi dva miliona tona štetne emisije. To bi bilo poboljšanje, makar skromno.
Šta sad?
Razmenili su se argumenti. Zemlja je podeljena. Nemački Automobilski savez (ADAC) sa 21 milion članova ranije je bio protiv uvođenja ograničenja. U skorije vreme ova moćna organizacija ne zauzima javno stav. I raspoloženje u članstvu se promenilo. Ranije je većina bila protiv uvođenja ograničenja, a sada je za to uvođenje 50 odsto članstva, dok je protiv 45 odsto. Ostatak je neopredeljen.
Profesor Štefan Bracel smatra da će uvođenjem električnog automobila tema naprosto iščeznuti: „Vozači električnih automobila najčešće voze 120 ili 130 kilometara na sat, jer ako voze više od toga, baterija se mnogo brže prazni."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.441. dan. Rusija je tokom noći pokrenula jedan od najsnažnijih napada na energetsku infrastrukuru Ukrajine, čime je prekršeno energetsko primirje koje je dogovorio predsednik SAD Donald Tramp.
Rat u Ukrajini 1.443. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da očekuje postizanje mira u ratu sa Rusijom za manje od godinu dana i naglasio da bi poraz Ukrajine značio gubitak nezavisnosti.
Rat u Ukrajini 1.443. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da očekuje postizanje mira u ratu sa Rusijom za manje od godinu dana i naglasio da bi poraz Ukrajine značio gubitak nezavisnosti.
Rat u Ukrajini 1.443. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da očekuje postizanje mira u ratu sa Rusijom za manje od godinu dana i naglasio da bi poraz Ukrajine značio gubitak nezavisnosti.
Nemački kancelar Fridrih Merc planira da početkom marta otputuje u Vašington, gde bi trebalo da se sastane sa predsednikom SAD Donaldom Trampom, u jeku pojačanih tenzija među NATO saveznicima.
Vlada Estonije saopštila je danas da će zbog graničnih incidenata na ruskoj strani, od 24. februara biti zatvoren noćni saobraćaj na graničnim prelazima Luhama i Koidula, na tri meseca.
Oticanje nogu mnogi povezuju sa dugim stajanjem, vrućinom ili umorom, ali lekari upozoravaju da u nekim slučajevima ono može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema – uključujući bolesti srca.
Ruski i međunarodni naučnici otkrili su prirodni mehanizam koji može da suzbije energetski metabolizam ćelija raka debelog creva, saopštili su istraživači.
Prema najnovijem izveštaju o epidemiološkom nadzoru od 26. januara do 1. februara u Srbiji su registrovana 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu, saopštio je Batut.
Najnovija analiza Svetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazala je da više od trećine svih slučajeva raka u svetu može da bude sprečeno promenom ponašanja i životnih navika.
Ultraprerađena hrana (UPF) više podseća na cigarete nego na zdrave namirnice i zahteva strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Jedna od najpopularnijih pevačica u regionu, simbol energije i autentičnog stila, Indira Forza, bivša pevačica grupe Colonia, na press konferenciji u klubu Lisabon najavila i treći koncert u mts Dvorani, pa će tako pevati Beograđanima 13, 14. i 15. marta.
Treća generacija Citroenovog hečbeka C-segmenta ulazi u šestu godinu prodaje, čime je postala najstariji model u aktuelnoj ponudi brenda. Njena zamena očekuje se u naredne dve godine.
Komentari 145
Pogledaj komentare