Srbija: Zlatibor

Zlatibor je široka zatalasana visoravan južno od Užica (25 km od grada) sa središtem u istoimenom naselju koje je centar ovog turističkog regiona. Poznat po svojim izuzetnim pejsažima i čistom vazduhu, Zlatibor je izuzetno napredovao u poslednje vreme izrastajući u vodeće mesto planinskog turizma u Srbiji ali je istovremeno svojom ubzanom urbanizacijom, komercijalizacijom i omasovljavanjem turizma izgubio mnogo od svoje neiskvarenosti.

Izvor: B92

Utorak, 27.12.2005.

20:35

Default images

Do sredine XIX veka ovaj predeo bio je poznat kao Rujno po boji kojom se presijavaju njegova prostrana polja na kojima su pasla velika stada ovaca. Područje je bilo siromašno ali je preko njega prelazilo nekoliko putnih pravaca pa su meštani bili poznati kao kiridžije koji bi na svojim malim magarcima prenosili ogromne terete preko svoje planine ali i dalje po Srbiji. Ime Zlatibor dobio je po istoimenom veličanstvenom dvretu (Pinus Silvestris v. Zlatiborica) kojeg, nažalost, na ovom području više nema. Glasovi o survoj lepoti visoravni brzo su se prenosili pa ju je 1893. posetio kralj Aleksandar Obrenović na čiju posetu seća spomen-česma u centru naselja koje je od tada nazvano Kraljeve Vode. Tada se tu nalazilo svega nekoliko kuća za prihvat putnika i retkih turista koji su se poveli za kraljevim primerom. Pravi napredak Zlatibora započinje tek nakon 1927. i izgradnje puta od Užica kada ovde svoje male vile podižu prvo bogatiji Užičani a za njima i drugi ljubitelji prirode. Nakon rata podižu se jedno po jedno veća odmarališta te od 1960-ih nadalje ovo postaje jedno od najpopularnijih mesta za odmor u planinama.

Svoj uspeh Zlatibor pre svega duguje svom pitomom izgledu usred divlje lepih planinskih predela. Naselje Zlatibor (donedavno znano kao Partizanske Vode, ranije Kraljeve) nalazi se u središtu zaravni prosečne visine oko 1000 metara između planina Čigote, Murtenice, Tornika i Grude. Južno odatle protiče i Crni Rzav sa svojim mnogobrojnim pritokama i savršeno čistom vodom. Sa druge strane, Zlatibor ima i prijatnu klimu sa preko 2000 sunčanih sati tj. 200 sunčanih dana godišnje dok se tokom dugih i hladnih zima (temperature padaju ispod nule već u oktobru i traju do aprila) sneg pogodan za skijanje zadržava u proseku preko 100 dana. Letnji meseci - jun, juli i avgust – preko dana su topli su su večeri prohladne.

Centar naslja leži pored malog jezerceta koje je leti kupalište a zimi klizalište. Odmah do njega stoje drveni objekti svrstani u vrste u kojima se nalaze prodavnice, kafići, restorani i slično a sa njihove druge strane nalazi se autobuska stanica. To je centar kako dnevnog tako i noćnog života. Sa svih strana oko jezera ređaju se veći i manji smeštajni objekti od velikih hotela do vrlo brojnih privatnih pansiona čiji se broj posebno umnožio tokom poslednjih godina.
Zlatibor nudi izuzetne uslove za šetnje različite težine ali i mogućnosti za uspon na neki od vrhova koji ga okružuju. Jednako je omiljena vožnja biciklima po njegovim putevima ili van njih. Najblaža od šetnji je do Glavudže na kojoj se nalazi spomenik žrtvama nemačkog okupatora 1941. godine. Dalje na jugozapad odavde mnogi se odlučuju na šetnju do prvog znatnijeg vrha Čukera (1358 m) do kojeg uspon traje oko jednog časa. Nadalje se grebenom Čigote može doći do vrha istog imena (1422 m) za šta je potrebno nekoliko sati hoda u jednom smeru. Sa jugozapadne strane naselja nalazi se prostrano Ribničko jezero; kako je ovo akumulacija iz koje se vodom snabdeva čitava okolina, kupanje je zabranjeno ali se zato može pecati klen, krkuša, pastrmka, šaran itd. Dalje iza jezera diže se najviši vrh Zlatibora - Tornik (1496 m), pokriven šumom četinara. U njegovom podnožju nalazi se sportski centar gde su i dva ski lifta rado pohođena zimi. Na putu prema železničkoj stanici koja je udaljena dobrih 12 kilometara od grada nalazi se mali kompleks ''Kod komša'' sa omanjim kupalištem na pregrađenom potoku. U samom naselju i okolini nalazi se više terena za košarku, fudbal, odbojku, tenis, nekoliko bazena, kako otvorenih tako i na zatvorenom.

OKOLINA: U širem okruženju Zlatibora nalazi se nekoliko odredišta koja nikako ne bi trebalo propustiti.
Preko sela Rudina i Rožanstva dolazi se do čuvenog Sirogojna. 1979. godine najbolje očuvani deo sela stavljen je pod zaštitu kao naselje tipičnih zgrada jugozapadne Srbije. Uz već postojeće dodato je još nekoliko objekata iz okolnih sela tako da je dobijen potpuni pregled narodne graditeljstva ovog kraja. Ceo kompleks danas radi kao Muzej na otvorenom ''Staro selo'' (tel. 031/802-291, www.sirogojno.org.yu, office@sirogojno.org.yu). Sastoji se od pedesetak objekata koji su uređeni i opremljeni pokućstvom i ostalim upotrebnim predmetima koji dočaravaju život u ovom delu Srbije u prošlim vekovima. Kuće ove oblasti karakteristične su za ceo dinarski region koji se prostire preko cele Bosne i dobrim delom zadire u Hrvatsku i koji je nekada bio naseljen skoro u potpunosti Srbima. Iako su ove kuće uglavnom podignute u XIX ili na početku XX veka one imaju vrlo arhaične forme koje su se malo menjale tokom mnogih vekova unazad. Svaka od porodičnih zadruga imala je središnji objekat ''kuću'' u kojoj je stanovala glava zadruge i gde su se svi okupljali. Svaki od sinova imao je svoju ''zgradu'' u kojoj je živeo sa svojom porodicom. Okolo su bili raspoređeni raznovrsni objekti kao što su mlekar, kačara, ambar... Kuće su građene na kosini: svaka ima kamenu osnovu koja je služila kao polu-ukopani podrum; gornji deo kuće, u kojem se živelo, napravljen je u potpunosti od drveta bez upotrebe bilo kakvog učvršćivača pa čak ni eksera. Vrlo strmi krovovi pokriveni su šindrom i imaju dimnjake osobene vrste. Sve ovo i još mnogo više o životu ljudi u ovim krajevima saznaćete u ovom muzeju koji takođe poseduje i bogatu prodavnicu sa suvenirima od čuvenih sirogojnskih džempera i ostalih rukotvorina do pekmeza i rakija. Neke od brvnara preuređene su za i za smeštaj gostiju, a tu su i biljna apoteka i krčma sve u starinskim ambijentima. Na vrhu brda iznad svih kuća nalazi se crkva Svetih Petra i Pavla podignuta 1764. sa masivnim zvonikom dodatim stotinjak godina kasnije. Ikonostas je delo čuvenog Simeona Lazovića a oko crkve se nalaze stari nadgrobni spomenici iz XVIII i XIX veka.

Nedaleko od Sirogojna nalazi se Stopića pećina, najznamenitija od mnogih koje krase zlatiborski kraj. Nalazi se odmah ispod puta Užice-Rožanstvo-Sirogojno na 19 kilometara od naselja Zlatibor. Kroz 1651 metar dugačku pećinu protiče Trnavski potok. Zanimljivo je da temperature u njoj variraju u skladu sa spoljnim. Pećina ima impresivni ulazni otvor 35 metara širok i 18 visok. Sastoji se od pet celina i iako nije posebno bogata pećinskim ukrasima ima vrlo zanimljive bigrene kade koje su svojom veličinom i dubinom (poneke i do sedam metara) daleko otskaču od ostalih u Srbiji.

Nešto južnije od Sirogojna nalazi se selo Gostilje poznato po seoskom turizmu a još više po svom impresivnom vodopadu. Selo ima i mali kamp i farmu pastrmki. Još nekoliko kilometara južnije leži lepo selo Ljubiš iz kojeg put vodi nazad oko Čigote za Zlatibor.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

17 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: