Zdrava ishrana za početnike

Kada se sistematski pregleda sto osoba četrdesetih godina, teško će se naći oni bez neke bolesti ili neke zdravstvene tegobe. Kod dvadesetogodišnjaka, pa i mlađih, neki oblik zdravstvenih problema ima više od 70%! Ovakvo zdravstveno stanje uglavnom imaju oni koji upražnjavaju uobičajeni današnji način ishrane. Kako neki naučnici predviđaju, teške bolesti će u bliskoj budućnosti poprimiti oblik pravih epidemija.

autori: Dragiša i Sandra Milovanović
odlomci iz knjige “Zdrava ishrana za početnike 1. deo” koja se dobija kao poklon uz novi broj časopisa Zdrav život
www.zdravzivot.com

Život

Izvor: B92

Četvrtak, 05.07.2007.

09:37

Default images

Istraživanja koja se sprovode poslednjih godina pokazuju da će svaki treći (moguće i svaki drugi) stanovnik Sjedinjenih Američkih Država, ako već nije bolestan, pre svoje sedamdesete godine biti bolestan od nekog oblika raka! Broj žena obolelih od karcinoma dojke već je u Americi poprimio epidemijske razmere. Ovi podaci, samo nešto ublaženi, važe i za građane Evrope, pa i za našu zemlju. Slično je i sa kardiovaskularnim bolestima, ukoliko kod tih bolesti u stvarnosti nije još i gore.
Svaki peti-šesti stanovnik zapadne civilizacije ima dijabetes, a kod svakog trećeg postoje veliki izgledi da nastane pred-dijabetsko stanje, bez obzira na starost. Statistika je još i crnja što se tiče povišenog holesterola, uvećanih triglicirida, umanjenog ili povišenog krvnog pritiska...
Kada se sistematski pregleda sto osoba četrdesetih godina, teško će se naći oni bez neke bolesti ili neke zdravstvene tegobe. Kod dvadesetogodišnjaka, pa i mlađih, neki oblik zdravstvenih problema ima više od 70%!
Ovakvo zdravstveno stanje uglavnom imaju oni koji upražnjavaju uobičajeni današnji način ishrane, a pokazatelji govore da će se broj obolelih sve više uvećavati. Kako neki naučnici predviđaju, teške bolesti će u bliskoj budućnosti poprimiti oblik pravih epidemija. Bolesti kao što su rak, srčani infarkt, izliv krvi u mozak, šećerna bolest, bolesti bubrega, organa za varenje, artritis, kao i mnoge druge lakše i teže bolesti, nazvane „civilizacijskim bolestima”, ne moraju da nam budu stalna pretnja. Rizik od njihovog nastajanja može se svesti na minimum.

FAKTORI RIZIKA OD BOLESTI

Novija naučna istraživanja pokazuju da su ovih dvanaest faktora (činilaca) rizika odgovorni za nastajanje većine današnjih bolesti:

- Pogrešna ishrana
- Genetska predispozicija (urođena sklonost) za pojavu bolesti
- Stres
- Neispravna voda koja se pije i u kojoj se pripremaju obroci i napici
- Pušenje
- Fizička neaktivnost
- Česta upotreba alkoholnih pića
- Patološka zračenja koja emituju podzemne vode i električna struja
- Korišćenje droga i narkotika
- Konzumiranje pića koja sadrže hemijske materije
- Zagađeni vazduh i zemljište
- Korišćenje hemijskih preparata i duža upotreba lekova

LJUDI SU NEKAD BILI ZDRAVIJI JER SU SE HRANILI ZDRAVIJE

Naučna istraživanja pokazuju da je pogrešna ishrana najveći faktor rizika za nastajanje bolesti. Istraživanja su takođe pokazala da ispravna ishrana i zdrava hrana leče od bolesti i omogućuju odbrambenim snagama organizma da ublaže ili spreče uticaj ostalih faktora rizika, uz napomenu, da kada se sa pogrešnom ishranom udruže još jedan do dva faktora rizika, teže bolesti nastaju lakše i brže. Na primer, najnovija detaljnija istraživanja su pokazala da za nastajanje raka pluća verovatno nije kriv samo duvanski dim, već pušenje udruženo i sa drugim faktorima rizika, prvenstveno sa pogrešnom ishranom, stresom i alkoholom. Naime, među ispitanih 400 pušača lečenih od karcinoma pluća, nije bilo nijedne osobe koja se ispravno hranila, koja nije osećala stres i koja uopšte nije konzumirala alkohol. Još jedan primer koji ide u prilog pretpostavci da pušenje nije jedini krivac za pojavu raka pluća: u Americi je 40. i 50. godina dvadesetog veka procentualno bilo mnogo više pušača nego danas (tada je skoro svaki drugi odrasli Amerikanac pušio), a ipak je tada na 10.000 stanovnika bilo daleko manje obolelih od karcinoma pluća (i raka uopšte) nego što ih je danas i kod pušača i nepušača. Ali, u to vreme (40. i 50. godina XX veka) većina stanovnika nije konzumirala brzu i industrijski proizvedenu hranu - koja je danas osnovna hrana za većinu Amerikanaca. Tada se u Americi nisu pila gazirana pića, koliko se danas piju. Tada Amerikanci nisu koristili, pošto se nisu ni proizvodili, sintetičke vitamine i minerale koje danas mnogi koriste. Tada su u Americi bili i manje zagađeni vazduh i pijaća voda. Tada u Americi, jednostavno, nije bilo mnogo toga što uzrokuje bolesti.

NIJE TEŠKO HRANITI SE ZDRAVO

O zdravoj hrani i njenom efikasnom dejstvu na ljudski organizam napisano je mnoštvo knjiga. Većina takvih knjiga svojim sadržajem mogu da posluže i kao udžbenici zdravog života. Nažalost, objavljuju se i knjige o ishrani koje su napisane čisto da bi se nešto napisalo. Postoje i takve knjige o ispravnoj ishrani koje svojim tekstom, tabelama i stručnom terminologijom u pravom smislu reči plaše neupućenog čitaoca, pošto se stiče utisak da je potrebno veliko znanje i umeće da bismo se zdravo hranili. Hraniti se zdravo, to jest, pripremati zdrave obroke, jednostavan je poduhvat koji ne zahteva ni veliko znanje ni veću kuvarsku veštinu. Tekst ove knjige će to i potvrditi.

ZDRAVLJE I BOLESTI ULAZE NA USTA

Postoji stara narodna mudrost koja glasi: „Zdravlje i bolesti ulaze na usta”!

Toj drevnoj mudrosti savremeno društvo pridaje malu ili nikakvu važnost. Najveći udeo u takvom odnosu prema ovoj istini ima nedostatak znanja običnog čoveka o ispravnoj i prirodnoj ishrani, o kojoj prosečan potrošač hrane nema skoro nikakvo znanje. Štaviše, u školama, pa i za vreme studija na stručnim i medicinskim fakultetima, uči se vrlo malo ili nimalo o značaju prirodne i zdrave hrane. Takvom načinu ishrane, daju doprinos najvažniji mediji, štampa i televizija i same daju doprinos uveravajući ljude da je NEŠTO zdravo, zato što im plaćene reklame donose zaradu.
Naziv „zdravo” počelo je da nosi i ono za šta se i u skromno opremljenoj laboratoriji pomoću malo detaljnije analize može ustanoviti da je ne samo nezdravo, već i pogubno po zdravlje. Oni koji bi morali da o tome vode računa ne haju i zato se stalno naturaju pod nazivom “zdravo” sledeći proizvodi: „zdravi” industrijski sokovi, „zdrav” hleb pun aditiva, „zdravi” industrijski slatkiši, „zdravo” rafinisano jestivo ulje, „zdrav” beli šećer, „zdrava” rafinisana so, „zdravo” meso i „zdrave” mesne prerađevine, „zdrave” žvakaće gume, „zdravi” čizburgeri i hamburgeri, „zdrave” pice, „zdrav” burek, „zdrave” lepinje sa time i time i još puno toga. Štaviše, i koncerni koji proizvode industrijsku hranu, reklamiraju sebe kao „proizvođača zdrave hrane”. Za većinu je postalo sasvim normalno svakodnevno konzumiranje takvih „zdravih” namirnica. Tu su i „zdrave” bombone i čokolade, „zdrav” industrijski proizveden keks za decu... „Zdravi” sintetički vitamini, „zdravi” hemijski preparati „za obnovu vitalnosti”, „zdrave” pilule za skidanje kilograma i mnogi drugi „zdravi” farmaceutski proizvodi, samo dopunjuju paletu tempirane samoobmane. A tu je i ukorenjena naša „zdrava” klasika: roštilj, jagnjetina, prasetina, razni specijaliteti i drugi „domaći” obroci prebogati masnoćom i kalorijama, koji zaokružuju obilje narodne iluzije i neznanja.

Ovakva hrana i proizvodi jedu se u kućama, nude po restoranima, pa i u kioscima načičkanim oko škola. Ljudi ih kupuju i unose u sebe, verujući da se dobro hrane, nesvesni da remete prirodnu ravnotežu svog organizma i da se praktično truju, ne znajući da će polako ali sigurno dobiti gomilu tegoba i bolesti, i onih najtežih. Da će svoj život učiniti neaktivnim i to u životnom dobu kada im je aktivnost najpotrebnija. Da će i značajno skratiti život.
Naši prijatelji, rođaci ili poznanici koji su u skorijoj prošlosti prerano umrli od neke bolesti ili su sada lakše ili teže bolesni, uglavnom su žrtve takve pogrešne ishrane.
Postoje časopisi koji svojim imenom ukazuju da su koncipirani za zdrav život. Većina njih pišu uglavnom o onome „što čitaoci čitaju” i što im pravi tiraž. Pišu o seksu, lepom izgledu, o uspesima medicine. Objavljuju i članke ”stručnjaka” sa akademskim titulama o „zdravim” proizvodima, a ovi, unajmljeni od proizvođača, stavljaju svoj potpis ispod onog za šta su plaćeni. Časopisi objavljuju i gastronomske recepte za spremanje specijaliteta, koji su u stvarnosti recepti bolesti. Takvi časopisi uglavnom postoje zbog objavljivanja reklama koje im plaćaju proizvođači veštačkih proizvoda. Isto se događa i na televizijskim kanalima. O pravoj, pravilnoj ishrani, daje se malo ili nimalo objašnjenja.

Postoje na sreću u svetu (i kod nas) naučne institucije, časni časopisi skromnog tiraža, udruženja, grupe, pojedinci i stručnjaci, koji koriste razne mogućnosti i situacije da ukažu na pravu istinu. Vrše se i naučna istraživanja, objavljuju se naučni radovi, knjige, članci, drže se predavanja o ispravnoj ishrani - ali je sve to još uvek „glas u pustinji”, jer masovne (medijske i školsko-obrazovne) informacije nema.
Čovek je „konstruisan” da jede samo čistu prirodnu hranu koja ima ulogu i da hrani i da leči. Nikakve fabričke prerađevine, hemijski proizvodi, današnja hrana životinjskog porekla puna pesticida i drugog, neće ispuniti funkciju hrane i leka. Naprotiv, izazvaće bolesti, tegobe i skraćen život.

Navedeni odlomci preuzeti su iz knjige Dragiše i Sandre Milovanović “Zdrava ishrana za početnike 1. deo” koja se dobija kao poklon uz novi broj časopisa Zdrav život (br. 41).

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

21 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: