Danko Rabrenović rođen je 1969. u Zagrebu. Odrastao je u Beogradu. Sa 22 napušta Jugoslaviju i odlazi u Nemačku. Fizikalac za selidbe, kuvar u meksičkom restoranu, radnik na pakovanju otrova za biljne štetočine, dopisnik jednog od najboljih domaćih magazina — „XZ“. Tako je Danko Rabrenović zarađivao devedesetih, za vreme studija medija i anglistike u Diseldorfu.
Uz filmsku opasku na tu temu dodaje da ima nešto i u lovi, mada, ako nema ljubavi, ni lova nam ne može pomoći. Danas je frontmen benda Trovači, autor radio-emisije Balkanajzer na WDR-u, muž i otac i, konačno, autor izuzetno interesantne knjige Balkanajzer — Jugović u Nemačkoj. Kaže da mu je odlazak iz Jugoslavije teško pao, da je put u egzilu bio trnovit, ali smatra i da je mnogo profitirao i naučio.
Danko Rabrenović: „Mislim da je za svakog mladog čoveka važno da se ponekad makne iz svoje sredine i upozna nešto novo. Samo tako može da ceni sredinu iz koje je potekao, odnosno da se kritički osvrne na nju.“
Balkanajzer — Jugović u Nemačkoj jeste knjiga originalno pisana na nemačkom jeziku i za manje od godinu dana objavljeno je drugo izdanje. Čita se za nekoliko sati, i to ne zato što je prekratka. Pedesetak kratkih priča, u osam celina. Situacije karakteristične za život u pečalbi, egzilu, izgnanstvu — nazovite to kako god hoćete. Nepretenciozno i bez mnogo okolišanja. Bukvar za zainteresovane za život „zemljaka“ u Nemačkoj.
Sve priče obrađuju permanentni sudar dveju kultura, jedne u kojoj odrastamo i nosimo je sa sobom i jedne koja nas dočekuje i zahteva prilagođavanje. Na primeru psovki prilično vidljiv fenomen. Time se bavi i jedna od priča koja ispravno locira da se psovke u Nemačkoj uglavnom odnose na analni predeo, dok su kod nas u centru većim delom genitalije. Bez patosa i plakanja, a s mnogo života punim plućima. Takve su priče ovog „Jugovića“ u Nemačkoj.
Scene iz života doseljenika kojim upravlja proces integracije. Učenje jezika kao glavni i najvažniji deo tog procesa. Komična suština novog početka i imigrantske svakodnevice, vrlo slikovito predstavljena. Od nemačkog jezika u partizanskim filmovima do učenja na osnovnim kursevima 1 i 2, zatim višem kursu, tvrdo ili meko ’r’, gramatika i lomljenje jezika. Turci u grupama govore isključivo turski, „naši“ u potrazi za rupama u zakonu, šarmiranje službenica zaduženih za pečatiranje — neke su od tema u Balkanajzeru. Ko, kako i šta jede, kome pripadaju sarmice, šta su ćevapčići (koliko je samo Nemcima teško da izgovore tu reč), gde i zašto miriše kiseli kupus... Neke od situacija izgledaju nestvarno čak i za naše podneblje. Ekstremi koji svoj vrhunac dožive upravo u novoj, gotovo potpuno drugačijoj sredini. Apsolutno vredno čitanja.
Trovaèi u Berlinu (www.vesti-online.com)
Izdvajam samo jedan mali deo koji opisuje susret s pankerom na putu za Mastriht. Tarantinovska scena. Objašnjavajući izgubljenom Danku kuda i kako dalje, usput primetivši da ovaj ne izgleda kao klasičan nemački poštar iako vozi poštanski auto, čovek sa čiroki frizurom dobija odgovor: „Ja sam sa Balkana, a poštanski auto sam naravno ukrao. Pitanje časti!“ Otpozdravlja osmehom i podignutim palčevima.
Danko Rabrenović opisuje reč ’Balkanajzer’ kao „igru reči ’Balkan’ i sufiksa ’ajzer’ koji u engleskom nalazimo u rečima poput energizer, womanizer. Neko ko je aktivan i ima veze s Balkanom, a naravno, i dobro se rimuje sa šalabajzer (smeh)“.
I pored činjenice da je u Nemačkoj već dvadeset godina, Rabrenović kaže da i dalje psuje kao da je u Beogradu, da su mu nemačke psovke neinspirativne i da ih ne oseća kao svoje. Trenutkom integracije smatra onaj kada je pre četiri godine dobio neograničenu dozvolu boravka: „To je podrazumevalo da mogu da se bavim svim poslovima koji mi padnu na pamet. Dakle, nemam više nikakvih ograničenja i konačno se osećam ravnopravno“. Danko tvrdi da bi se lako reintegrisao u „našu“ kulturu: „Ta kultura mi je vrlo poznata, odnosno, ja sam još uvek deo nje. Verovatno bih imao problema i ne bi mi bilo lako kada bih se posle 20 godina provedenih u Nemačkoj vratio u Beograd, ali mislim da to nema veze s različitim kulturama. Beograd se, jednostavno, mnogo promenio u poslednjih 20 godina, a nisam ni ja ostao isti.“
Ne želeći da generalizuje o sličnostima i razlikama između Jugovića i Nemaca, u šali odgovara: „Pa, ljudi smo. Jugovići su možda u svemu ekstremniji, bilo da je reč o pozitivnim ili negativnim stvarima. Nemci često imaju neku prosečnu, smirenu konstantu.“ Kaže da ga jugonostalgija u Beogradu ne čudi i dodaje: „Ljudi se polako trezne od ratova, ksenofobije i nacionalizma i prisećaju nekih vremena u kojima te ružne stvari nisu bile toliko vidljive. SFRJ je imala i svojih mana baš kao i njen tvorac Tito, ali ako danas na YouTubeu pogledaš snimak Titove sahrane, odmah ti je jasno kakav je Juga imala status u svetu. O tome novonastale zemlje samo mogu da sanjaju.“ Ne drži mnogo do naziva ulica i trgova (u balkanskoj sredini), ali smatra da osim one s imenom Milana Mladenovića ne bi bilo loše imati i neku s imenom Sonje Savić, Mike Antića, Zorana Radmilovića, Predraga Ivanovića...
Pisati o Beogradu, posle dvadeset godina provedenih u Nemačkoj, mogao bi biti Dankov sledeći zadatak. Dok se to ne desi, bilo bi sjajno da neko od domaćih izdavača otkupi prava i objavi knjigu na srpskom, hrvatskom, bošnjačkom ili crnogorskom jeziku. Koji god da je u pitanju, lakše će vam biti da čitate nego na nemačkom. Na kraju krajeva, to su ipak samo varijacije jednog jezika. U mom slučaju — južnoslovenskog.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, na poluostrva Luštica, nalazi se malo primorsko selo Rose – mesto koje poslednjih godina sve češće privlači pažnju turista koji su u potrazi za mirom i autentičnim doživljajem mora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 102. dan, a iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da su oružane snage te zemlje u stalnoj pripravnosti zbog mogućeg narušavanja teritorijalnog integriteta Irana.
NASA je objavila sastav posade za misiju Artemis III, planiranu za 2027. godinu, i otkrila nove detalje o jednom od najsloženijih svemirskih poduhvata u novijoj istoriji.
Glumac Hju Lori priznao je da je bio "pomalo pijan" kada je odgovorio kritičarki "Doktora Hausa", hit-serije u kojoj je glumio od 2004. do 2012. godine.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara osuđenih za smrt Metjua Perija, podneo je žalbu na presudu od 30 meseci zatvora, tvrdeći da je delovao više kao diler droge nego kao lekar.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
“The mission is a proportional response to unjustified Iranian aggression,” the statement said, adding that the operation was launched on the orders of Donald Trump following the reported downing of a U.S. Army AH-64 Apache helicopter near the Strait of Hormuz
The U.S. military said it has begun carrying out “self-defense strikes” against Iran in the last 20 minutes, describing the operation as retaliation for the downing of a U.S. Army AH-64 Apache helicopter.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Kineski humanoidni roboti dominiraju globalnim tržištem i privlače ogromnu pažnju svetske javnosti, ali neki eksperti upozoravaju da stvarna tražnja i dalje zaostaje za proizvodnim kapacitetima.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Dok pojedini proizvođači automobila, kao što su Volkswagen, Audij, Mercedes i Hyundai, vraćaju fizičke komande u kabinu, američki Rivian ide u potpuno suprotnom smeru.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 11
Pogledaj komentare