Kako se bira novi papa

Papa Benedikt XVI najavio je, sasvim neočekivano, da će se povući sa funkcije poglavara Rimokatoličke crkve 28. februara. Tako nastaje period “sede vakante” ili sedisvakancija, što znači da je Sveta Stolica prazna, što se dešava nakon smrti ili abdikacije pape.

U ovom periodu, Svetom Stolicom regenturom upravlja Kolegijum kardinala.

Ovo je prvi put u 600 godina da je papska stolica prazna zbog povlačenja vrhovnog poglavara Katoličke crkve.

Info

Izvor: B92

Ponedeljak, 11.02.2013.

14:23

Default images

Verski analitičar Mirko Đorđević kaže za B92 da u istoriji Papske stolice dugoj 2000. godina malo je bilo papa koji su podnosili ostavke, ali ipak i toga je bilo, i „to je uvek komplikovan proces“.

Đorđević dodaje da mi sada ne znamo prave razloge papine ostavke, ali „ostavku treba da uvaži i zbor kardinala odnosno papska kurija“.

„Nije jasna procedura danas kako papa podnosi ostavku, iako to nije isključeno. Prvo mora da ima dovoljne razloge, a postoji mogućnost da ta ostavka bude prihvaćena ili odbačena. Ako se prihvati, onda je procedura jasna. Vrši se procedura novog pape“ , navodi Đorđević.

Prazna stolica ili „sede vacante“ je izraz kojim se, prema kanonskom pravu Rimokatoličke Crkve označava vreme dok je upražnjena papina ili biskupska stolica. Sveta Stolica postaje prazna nakon smrti pape ili njegovog povlačenja, a praznu stolicu predstavlja katedra u Bazilici sv. Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa. U tom razdoblju Svetom Stolicom upravlja Kardinalski zbor s ograničenim ovlašćenjima.

Papina ostavka se spominje kao mogućnost u Kanonskom zakoniku, a jedini uslov za valjanost ostavke su da je donesena slobodne volje te da je primereno obelodanjena. Kanonski zakonik ne predviđa nijednu određenu osobu ili telo kojemu bi papa trebao obznaniti svoju odluku o povlačenju s položaja poglavara Katoličke crkve.

Poznavaoci Vatikana smatraju da bi o tome trebao biti obaviješten kolegijum kardinala. U službenim dokumentima Crkve se za ostavku pape ne koristi se termin "abdikacija".

Kako teče izbor novog pape?

(Tanjug)
Sabor kardinala ili konklava, koja bira novog papu, se održava u Vatikanu, najranije dve nedelje posle ostavke pape. Samo glasanje se odvija se u Sikstinskoj kapeli. Poreklo konklave može se naći u 13. veku kad pre izbora Inoćentija IV punih godinu ipo nije bilo pape, dok Senat i narod Rima nisu kardinale prisilili na glasanje - doslovno fizički ih zatvorivši dok nisu izabrali novog poglavara.

Tridesetak godina kasnije, 1271. narod se pobunio nakon čak tri i pol godine bez pape, pa su stavili kardinale u zatvor i davali im samo hleb i vodu dok nisu izabrali papu. Od takvih "zaključavanja" i dolazi latinska reč "konklava" ("s ključem"). Oduzimaju im se telefoni, televizori i elektronska oprema, ne smeju primati pisma ni novine, a njihove sobe prethodno pretraže specijalni agenti kako bi se potvrdilo da nema prislušnih uređaja.

U konklavi učestvuju svi kardinali mlađi od 80 godina, pa čak i ako su ekskomunicirani, a kad jednom uđu u izolaciju, više ne mogu izaći dok se ne izabere novi papa. Za njihove potrebe brinu se medicinske sestre, dva lekara i poliglotski sveštenici koji primaju ispovesti kardinala na raznim jezicima, a svi oni moraju se zakleti na apsolutnu tajnost.

Prvoga dana konklave kardinali daju zakletvu da će biranje vršiti časno i služiti novom papi bez pogovora. Potom se okupljaju u kapeli, gdje u tišini mole i glasaju, dok se bilo kakve rasprave i pregovaranja moraju voditi izvan kapele.

Kardinali mogu glasati već poslepodne prvoga dana, a ako nijedan kandidat ne osvoji propisane dve trećine glasova, kardinali se ponovo sastaju idućeg jutra.

Crni i beli dim

(Tanjug)
Glasanje se vrši u tri kruga.

Prvo se pripreme i podeli glasački listići. Glasački listići su kvadratne karte s natpisom "Eligo in summum pontificem" (“Biram vrhovnog poglavara”), na koje svaki kardinal rukom ispiše ime svoga kandidata i to iskrivivši svoj rukopis da se ne može prepoznati. Za vreme pisanja imena kardinali izbornici moraju biti sami u Sikstinskoj kapeli, a poslednji kardinal izbornik iz reda đakona mora da zatvori i otvori vrata svaki put kad bude potrebno.

Sledeći stadijum je da se listići prebrojavaju. Kada svi kardinali stave svoje listiće u glasačku kutiju, kardinal koji je zadužen za prebrojavanje promeša više puta listiže, a drugi kardinal ih prebroji. Ako broj listića ne odgovara broju kardinala, odmah se spaljuju i ponavlja se glasanje.

U poslednjem koraku kardinali zaduženi za brojanje glasova sada proveravaju da li postoji neko ko je dobio dve trećine glasova.

Ako niko ne dobije dovoljno glasova listići se spaljuju a iz dimnjaka Sikstinske kapele kulja crni dim, ako ne onda je izbor uzeo i iz dimnjaka će kuljati beli dim. Prema tradiciji koja datira od 1903, crni dim znači da glasanje nije urodilo plodom, dok beli dim znači da je uspešno izabran novi papa.

Konklava može potrajati koliko god treba da se izabere kandidat s potrebnom većinom glasova, no istorija pokazuje da obično traje od jedan do četiri dana.

Kada papa bude izabran, prvi od kardinala iz reda đakona navesti ime novoizabranog rečima na latinskom “Annuntio vobis gaudium magnum! Habemus Papam!” (Saopštavam veliku radost! Imamo papu!)

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Idu na 500.000 Rusa: Nemaju šanse?

Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.

20:42

5.5.2024.

19 h

Podeli: